U Galeriji SANU otvorena izložba Gradina na Jelici. Utvrđeni centar u Iliriku VI veka Sa više od pet stotina arheoloških eksponata predstavljen je mistični grad sa planine Jelice kod Čačka, podignut u VI veku, u …
VišeZAVIČAJ KAO DUŠIN ODUŠAK
Oni iz velikih gradova, što često menjaju ulice i adrese, ili se sele iz grada u grad, iz zemlje u zemlju, kao nomadi, Amerikanci i Cigani, poput ahasvera, nemaju zavičaj, kako ga mi poimamo. To …
VišeRIČARD III IGORA ĐORĐEVIĆA
Posle šest godina Šekspirova premijera u Narodnom pozorištu Bez nekih osobito inventivnih rediteljskih rešenja, u prikladnom scenskom okviru zasnovanom na tri pokretna monumentalna portala, rediteljka Snežana Trišić prezentovala nam je Ričarda III na postpostmoderan način, …
VišeRebetiko u Filharmoniji
Kulturna manifestacija Grčki dani u Beogradu, u organizaciji Ambasade Grčke u Srbiji, krajem aprila predstavila je odabrane primere materijalne i nematerijalne grčke kulturne baštine U okviru manifestacije Grčki dani u Beogradu u beogradskom Etnografskom muzeju …
VišeKNJIGE I ŽIVOT
Čarls Simić TAMO GDE POČINJE ZABAVA „Arhipelag“, Beograd, 2017 Nova knjiga eseja i sećanja Čarlsa Simića Tamo gde počinje zabava (u prevodu Vesne Roganović) predstavlja reprezentativni izbor najznačajnijih eseja ovog velikog svetskog pesnika i esejiste. …
VišePOHVALA JEDNOM POPUSTU
Zapis iz dnevnika pasioniranog srpskog knjigoljupca Srednja klasa, ona koja je kupovala i čitala knjige, u Srbiji je davno propala, ali kad se pojavi popust kao što je ovaj koji je na svoja izdanja upravo …
VišeCELOG ŽIVOTA POČETNIK
STEVAN RAIČKOVIĆ (5. jul 1928 – 6. maj 2007) Piše Želidrag Nikčević Ovaj neodstupni vernik je pesnik pesništva – u njegovoj pesmi gotovo da nema trenutka koji ne preispituje ono što dolazi pre nje i …
VišeIzlog knjige
Goran Nikolić RAZBIJANJE EKONOMSKIH MITOVA „Arhipelag“, Beograd, 2017 Autor govori o ekonomskim mitovima i legendama, o poluskrivenim ekonomskim fenomenima, o posledicama usporavanja tehnološkog progresa, o ekonomskim i društvenim istinama i zabludama, kao i o tome …
VišeDuh samoporicanja – knjiga našeg doba!
Upravo se – u izdanju Catene mundi – pojavilo sedmo izdanje knjige Mila Lompara Duh samoporicanja koja je 2012. godine dobila nagradu Pečat vremena! Sve što se dogodilo posle 2011, godine prvog izdanja, dalo je …
VišeMagični voz 20. veka
Groteskno-karnevalski kvalitet voza u romanu Dragana Jovanovića Danilova naglašen je imenima likova čija etimologija potiče iz različitih (pop)kulturno-istorijskih registara, do te mere da su neki od njih više plod ironijske intertekstualne igre nego karakteri „od …
VišeStagnantni prosperitet srpskog filma
U godini smo kada sve ukazuje na to da će se publici predstaviti brojni novi domaći filmovi vrlo različitog formata i žanrovskog spektra. Zbog čega su ove činjenice tek privid u neskladu sa stvarnim i …
VišeINTELEKTUALCI, PRECENJENA ARISTOKRATIJA
KAKO ŽIVETI ZA IDEJU, A NE OD NJE Piše Dejan Perišić Okrugli sto na temu Imaju li intelektualci budućnost održan je prošlog petka u Matici srpskoj u Novom Sadu. Prenosimo fragmente ove zanimljive rasprave čiji …
VišePONEKO ZAGLEDAN U NOVI MILENIJUM, PONEKO U – PRAZNINU!
Nasuprot aktuelnim izložbama čiji su dometi vrhunski, u toku je i jedna koja potvrđuje da „samo u našoj maloj sredini mogu propali kritičari i umetnici da se uznose kao uzori, da se im se dodeljuju …
VišeScena „Raša Plaović“ – ŠOOVSKI BRITKA KOMEDIJA PREPISKE
Iako je mestimično sve vrvelo od varničenja iskričave duhovitosti, nijednog trenutka konverzacija glavnih junaka nije iskakala iz stila tipičnog za komedije Bernarda Šoa. U tome je, kako nam se učinilo, najveća vrednost ove odlične predstave …
VišeDa li je kompromis zalog života
EDICIJA ODGOVORI: JEDAN „ŽIVOTNO-DUHOVNI PORTRET“ Piše Vladeta Janković Odnedavno je pred čitaocem drugo izdanje Autonomije mišljenja, knjige razgovora Miloša Jevtića sa Darkom Tanaskovićem, našim vodećim orijentalistom, profesorom i diplomatom, koji sa idiomatskom tečnošću govori pet …
VišeNedemokratski rat za demokratiju
Politička satira na malim ekranima Piše Vladislav Panov Humor bodljikave žice serviran od strane estradnih zvezda i profesionalnih satiričara često je bio u stanju da žestoko uzdrma temelje čak i najrigidnijeg društva. Zapravo, namerno je …
VišeKNJIGE I ŽIVOT
Dušan Bataković SRBIJA I BALKAN: ALBANIJA, BUGARSKA I GRČKA 1914–1918 „Prometej“, Radio-televizija Srbije, Novi Sad, Beograd, 2016 Malo je razdoblja u savremenoj srpskoj istoriji koja su kao period Velikog rat imala tako važnu ulogu u …
VišeZVUČNO, SA MALO TAJNI
Potraga i svetlost u Beogradu Regularna velika loža Srbije upriličila je u Kolarčevoj zadužbini proslavu, izložbu i koncert, povodom 300 godina slobodnog zidarstva, pod nazivom U potrazi za svetlošću 1717–2017. Savremene tehnologije su omogućile da …
VišeO ljubavi – bez iluzija
Scena „Kult“: premijera Iluzije Ivana Viripajeva Kako se savremeni brakovi „ogledaju” u ogledalu drame Piše Raško V. Jovanović Drama Ivana Viripajeva Iluzije, koju je pisac, svakako ugledajući se na Čehova, žanrovski odredio kao komediju, u …
VišeVEČNA TAJNA LICA
Izložba Gorana Ćetkovića u Galeriji „Singidunum“ Piše Dejan Đorić Ovaj mladi majstor svestan je razloga poništenja ljudskosti u vreme opšte zombifikacije i (auto)cenzure zvane „politička korektnost“. Zato sliku svodi na tajnu, nesaznatljivo i neizrecivo, što …
VišeKAKO SU DEKLARATORI SRBIMA NAMENILI TEK JEDNU VARIJANTU SRPSKOG JEZIKA
TRAGOM SARAJEVSKE DEKLARACIJE O SRPSKOM JEZIKU Pripremio Jovo Bajić Deklaracija o zajedničkom jeziku, obelodanjena 30. marta u Sarajevu, doplovila je na talasima široko zasnovanog i vešto vođenog procesa čiji je krajnji cilj brisanje i srpskog …
VišeIzlog knjige
Santjago Ronkaljolo STID „Agora“, Beograd, 2017 Intimna kamera romana Stid velikog peruanskog pisca Santjaga Ronkaljola (1975) prati članove tri generacije jedne prosečne porodice u Limi. Roman jednostavnim i neposrednim jezikom oslikava život iznutra, onakav kakav zaista jeste, …
VišeISTORIOGRAFSKO UTEMELJENJE REPUBLIKE SRPSKE
Piše Stefan Karganović I ovom knjigom je potvrđeno: teško da postoji ijedna tema iz istorije Bosne i Hercegovine koja nema naglašeni dnevnopolitički naboj i povodom koje nije moguće razviti oštre polemike Malo je knjiga u …
VišePOČEH DA ČEZNEM ZA BEOGRADOM
ZAPIS O KIŠU IZ PERSPEKTIVE DRUGAČIJE OD ONE KOJU JE KIŠ SUGERISAO Piše Želidrag Nikčević Kako se šareno, kočoperno i kosmopolitsko perje spuštalo na beogradski aerodrom kao u svoju matičnu luku Mada je Danilo Kiš …
VišeBila jednom jedna televizija
Piše Smiljka Isaković U doba organizovane zemlje Jugoslavije, osamdesetih godina prošlog veka, Školski program TV Beograd isticao se sadržajem i kvalitetom emisija o kojima se danas samo može sanjati, i nije u pitanju novac. Serija …
VišeUPOZORENJA KOJA NIKO NIJE ČUO
Dalekovidost tvoraca filmova Potomci i TV mreža Piše Vladislav Panov Čuveno ostvarenje TV mreža (snimljeno i distribuirano pre nešto više od četiri decenije) i malo manje slavan, ali i te kako cenjen i važan film …
VišePEVANJE O SVETU GDE JE JAMA DECI DVORIŠTE
Poezija i iskustvo genocida Piše Nikola Marinković Možda je, objavivši ovu knjigu, Miroslav Maksimović uspeo da se oslobodi „pritiska teme“, kako sam kaže, makar time što je taj pritisak učinio zajedničkim svima onima koji se …
VišeTOTALNI REALIZAM VELIKOGA PISCA
Lav Tolstoj u Narodnom pozorištu Piše Raško V. Jovanović Najnovije izvođenje komada Carstvo mraka u Narodnom pozorištu u Beogradu treća je postavka ove Tolstojeve drame, budući da je druga realizovana 15. septembra 1928. godine Prvo …
VišePUNOLETSTVO GITAR ART FESTIVALA
Piše Smiljka Isaković Kako je ova u nas jedinstvena smotra svetskog renomea i ovoga puta potvrdila da muzički jezik ima moć da spaja ljude i svetove Kada novi festival umetničke muzike u našim uslovima dostigne …
VišeRETKA PTICA MEĐU SLIKARIMA
Piše Dejan Đorić Premda mlada, Gordana Tomić (Rara Avis je njen alter ego, zaštitno, poetsko ime) sa neverovatnom sigurnošću i učestalošću javno se predstavlja, podižući izlaganja na najviši nivo. U poslednje tri godine imala je …
VišePLEMENITI ANGAŽMAN ISTORIČARA OBUZETOG STIDOM
Danilo N. Basta Biti srpski istoričar, to za Miloša Kovića ne znači samo upirati pogled ka prošlosti srpskog naroda. Za njega taj atribut neizostavno podrazumeva i pogled na sadašnjost tog naroda, suočavanje s njegovim današnjim …
VišeRUSKA MEKA MOĆ: (NE)RAZUMLJIVA MAŠENJKINA POPULARNOST
Fenomen crtane TV serije „Maša i Medved“ Piše Vladislav Panov Preko dve milijarde gledanja jedne epizode ruskog crtanog serijala „Maša i Medved“ na Jutjubu i u sto dvadeset zemalja sveta uspešno prodata dosadašnja dva televizijska …
VišeIzlog knjige
Jelena Georgijevna Ponomarjova RAZBOJNIČKA DRŽAVA – KOSOVO U SVETSKOJ POLITICI „Evro Book“, Beograd, 2017. „Stvaranje Republike Kosovo samo je početak albanizacije juga Evrope i vrlo je čudno kako Evropljani to ne razumeju. Hašim Tači i …
VišeKo zaboravlja prošlost osuđen je da je ponovo proživi
RAZMIRJA SRPSKIH PISACA I POLITIČARA U NOVOJ KNJIZI ZORANA AVRAMOVIĆA Piše Gojko Đogo Bez temeljita uvida u politički kontekst bila bi krnja svaka istorija i teorija srpske književnosti od romantizma do najsavremenijih književnih tokova. Politika …
VišeOSAM ZEMALJA, OSAM TEŠKIH ISKUSTAVA
Festival Slavija 2017 Piše Raško V. Jovanović Na Festivalu Slavija 2017 gledali smo drame u kojima je bilo reči o životnim (ne)prilikama i sukobima u različitim podnebljima sveta – u severnoj i centralnoj Evropi, na …
VišeNemamo velikog pisca koji se nije mešao u politički život Srbije!
SILA POLITIKE vs LEPOTA KNJIŽEVNOSTI Predstavljena knjiga dr Zorana Avramovića Književnici i politika u srpskoj kulturi1804–2014 – Lepa duša i Janusovo lice politike (izdanje Pravoslavne reči) Piše Mila Milosavljević U srpskoj kulturi utemeljena je tradicija …
VišeHOROR – AMBIJENT POD KROVOVIMA KULTURE
OD DRUŠTVENE NEBRIGE DO CIVILIZACIJSKOG ZLOČINA Kako se i zbog čega dogodilo da, izuzimajući Narodno pozorište izgrađeno pre Drugog svetskog rata, u užem centru grada Niša od njegovog oslobođenja od Turaka 1878. godine do danas …
VišeIzlog knjige
LUDUS br. 200–201 Udruženje dramskih umetnika Srbije, februar 2017 Pozorišne novine LUDUS su za četvrt veka izlaženja uz veliku finansijsku muku, a posebno danas, dočekale svoj dvestoti broj. Jovan Ćirilov, jedan od njegovih tvoraca, „uvek …
VišeSvuda je loše za „male“ ljude – posebno kada hoće da se ubiju jer im je loše
REKVIJEM ZA GOSPOĐU J. Odavno naš film nije imao ovako snažan, a ipak nekim čudom nepatosiran ili stereotipima obogaljen pogled na stvarnost u kojoj je nastao. Realističan i tek malo nadrealan, opor i tek malo …
VišeDOBRO DOŠLI NA „DEĆKI FEST“ !
Povodom FEST-a 2017 Piše Vladislav Panov Četrdeset peto izdanje, sada je to sasvim prikladno reći, beogradsko-hrvatskog izdanja FEST-a neće biti upamćeno po njegovom navodno najboljem filmu, naravno delu komšijske produkcije („Ne gledaj mi u tanjir“). …
VišeNJEGOŠEVA TAJNA U SVETLU BEĆKOVIĆEVE POEZIJE
Pesnik Njegoš pretvara se u proroka čija je pojava bila neminovna unutar koordinata koje sačinjavaju srpski jezik, istorija i nebeski Tvorac, ali se time (i dalje) ne iscrpljuje početna zapitanost nad Njegoševom pojavom i njenim …
VišeIzlog knjige
Mirjana Sisojević-Radojičić HALJINE MOJE JESENI Beograd, 2017 Intimne, raspevane, strasne i raskošne u kazivanju najtananijih osećanja pesme Mirjane Sisojević dozivaju se među sobom i među vremenima, iščitavajući opet iznova zaboravljeni svet detinjstva koji ona, pesnikinja, …
VišeDo poslednjeg daha
MISIJA KOLARČEVE ZADUŽBINE U BEOGRADU Kako uprava Kolarca uprkos svom „vegetiranju“ i dalje organizuje odlične muzičke programe, i kako je u koncertnoj sezoni Tvoj svet muzike prošlog vikenda publici upriličila pažnje vredan susret s pijanistom …
VišeU KOLORU, ALI CRNO-BELO
Posle dodele Oskara 2017 Piše Vladislav Panov Ovogodišnja dodela Oskara bila je najkoloritnija do sada. Najpre zbog sveobuhvatnog korigovanja rasnog aspekta, konačnog demontiranja takozvane „bele nepravde“ tokom procesa nominovanja i izbora laureata, a onda i …
VišeIzlog knjige
Dušan Mihajlović VALJEVO – JEDNA EPIZODA Dokumentarno-informativni centar, Valjevo, 2016 Biti prvi na nekoj državnoj ili partijskoj funkciji ne znači i biti „prvi među jednakima“, kako je naivno u vreme aktivnog bavljenja politikom predstavljan Dušan …
VišeVitez flamenka na FEST-u
Piše Smiljka Isaković Bogatog i uzbudljivog ličnog i javnog života, obeleženog političkim angažmanom protiv generalisimusa Franka, Karlos Saura sobom donosi glamur pokretnih slika koji još malo kome pristaje s toliko dostojanstva i skromnosti Zaslepljeni dolaskom …
VišePOHOD NA KLASIKE
Pozorišna sezona u punom jeku Piše Raško V. Jovanović Kao da su se beogradska pozorišta zasitila modernog repertoara: u pripremi je nekoliko značajnih dela svetskih klasika Poslednja dva zimska meseca – februar i mart – …
VišeSLIVENI U JEDNO
Piše Dragan Hamović Za pesme Zmajeve važi ono što je sam pesnik napisao za srpske narodne pesme, da su „one kroz naš život pronikle, u nama samima urašćene bile, tako da ih nismo nikad ni …
VišeROMAN KOJI POSTAVLJA PITANJA
Piše Nikola Marinković Krajnje konsekvence Kukavičje piladi kao modernog istorijskog romana dalekosežne su i više postavljaju pitanje nego što nude interpretaciju istorijskog događaja: ako je tragika Božićnog ustanka u Crnoj Gori u tome što je …
VišeFilmom po telu, a o duši da ne govorimo
67. Berlinski filmski festival Piše Vladislav Panov Snažni ženski likovi, angažovane priče, antitrampovska politička korektnost do izveštačenosti, sve sa patetično lažnom iskrenošću u navodnim zalaganjima za napredni svet kako od strane festivalskih zvaničnika, tako i …
VišeRAZORNA SLIKA SAVREMENE TURSKE
Piše Milan R. Simić Čitaocu je ostavljena za pamćenje priča o uvek izazovnom susretu Istoka i Zapada, slovo o Istanbulu kao gradu priča, gradu sećanja i želja, gradu smrti i neba; priča o tokovima istorije …
VišeDRAMA O SVEMOĆI LJUBAVI
Premijera „Žene bez srca“ u Pozorištu „Slavija“ Piše Raško V. Jovanović Kada se, sredinom 1931, pojavio komad Branislava Nušića Žena bez srca, izazvao je opšte zaprepašćenje kritičara i publike. Zlurade opaske kritičara, nesumnjivo su zapečatile …
VišeIzlog knjige
Ekart Konce, Venke Meteling, Jerg Šuster, Johen Štrobel Aristokratski stil života i savremeno doba – Plemstvo kao politički i kulturni koncept 1890–1945 „Ukronija“, Beograd, 2016 To što je nacionalsocijalizam bio privlačan za plemiće, imalo je …
VišeNeponovljivi Dimitrije Mitrinović
Konspirativna ličnost velikog formata Piše Dejan Đorić Neobični Hercegovac ušao je u najuži krug saradnika nekad vodećeg časopisa „The New Age“ („Novo doba“), nosioca novih ideja u duhovnom prostoru između socijalizma i teozofije, bergsonizma i …
VišeNOVA NADA NAŠE FIGURACIJE
Izložba „Alhemija života“ SNEŽANE PETROVIĆ u beogradskoj Kući Đure Jakšića Piše Dejan Đorić Konačno, ecce pictor, evo slikarke čiji je hermetizam razumljiv i prihvatljiv, koja se vraća ženstvenom na najbolji mada najteži način – virtuoznim, …
VišeBOG, DAKLE, POSTOJI, ŽIVELA SMRT!
„Otkriće“, ili jeretički Mesija na Sandens festivalu Piše Vladislav Panov Ovo je kontroverzna, paradoksalno istovremeno i bogohulna i bogohvalna poruka bizarne ideje u srcu filma „Otkriće“, koji je i pored ignorisanja kada je reč o …
VišeVELIKI KOMEDIOGRAF NA POSLU ZABAVLJAČA
Pozorište na Terazijama: Premijera mjuzikla Mister Dolar Piše Raško V. Jovanović Kako je i danas kod nas, dok predugo traje proces tranzicije, opšta društvena situacija veoma slična onoj iz vremena velike krize početkom tridesetih, nije …
VišeIzlog knjige
Sreten Petrović ESTETIKA U DOBA ANTIUMETNOSTI „Dereta“, Beograd, 2016 Sreten Petrović (Svrljig, 1940), jedan od naših najboljih estetičara, objavio je knjigu kakve nema ni u svetskom izdavaštvu. U doba sveopšteg teorijskog podilaženja aktuelnoj umetnosti, na …
VišeOslobođena misao Vladimira Vujića
Piše Dragan Hamović Autor studije Tržište ili hram Vladimir Dimitrijević. je, u celini, čitav međuratni duhovnoistorijski fon dao sa širokim poznavanjem, naročito kad je reč o momentima turbulentnim i tragičnim i okolnostima promenljivim i protivurečnim. …
VišeO TAJNI PAGANSKOJ U TRADICIJI SRBA
Piše Dr Dragana Stojanović Kako nas je iskustvo paganskog, stečeno tokom vekova, učinilo onakvima kakvi danas jesmo Čemu govor o verovanju ljudi prošlih vremena i njihovim idejama? Da tu nije u pitanju nekakvo tumaranje po …
VišePčele i melanholičari
PEVANJE I MERA MILOSAVA TEŠIĆA Možda bi Milosav Tešić s pravom mogao za Aleksandrom Blokom da ponovi kako poezija nije samo pitanje versifikacije već sudbine. Ali prvo versifikacije, pa onda sudbine. Tešićev pčelinji rad u …
VišeQUO VADIS, MUZIKO?
Povodom ponovnog izbora na direktorska mesta dugogodišnjih direktora Beogradske filharmonije i Narodnog pozorišta Piše Smiljka Isaković U poslednje vreme muzička javnost Beograda se uzburkala, ne zbog loše situacije u kojoj se poslovično i decenijski nalazi …
VišeMogućnosti religiozne poezije
Slučaj pesnika Selimira Radulovića vrlo je znakovit: njegov glas karakterističan je po apsolutnom poverenju u mogućnost da se jezik poezije i jezik kanonskog pravoslavlja izmire do te mere da sama poezija postaje svedočenje Boga ne …
VišeAsamblaži – avangardna forma skulpture
Izložba „Postojanja i daleke straže“ u Galeriji SULUJ Umetnička dela Jovana Pantića Tipija nisu samo asamblaži već i skulpture celovite forme, nešto novo kod nas, u njima se prožimaju figuracija i apstrakcija, boja i industrijski …
VišeIzlog knjige
Ivan Ivanji JULIJAN „Laguna“, Beograd, 2016 Istorijski roman Julijan, pored romana Konstantin i Dioklecijan, spada u opus magnum Ivana Ivanjija jer verodostojno i uverljivo oživljava vreme i okolnosti u kojima se u Rimskom carstvu širila …
VišeFEST 45: Otvori oči i gledaj! – stiže još jedan FEST
Novo, 45. izdanje FEST-a počinje projekcijom filma Emira Kusturice koji će na premijeru dovesti Moniku Beluči što će ovoj manifestaciji ponuditi neophodne sastojke festivalske atrakcije i glamuroznosti. Ipak, svojevrsni komentar njegovih selektora nalazi se u …
VišeSveti Vladimir Kijevski i ruski svetitelji kod Srba
Povodom hiljadugodišnjice upokojenja ruskog Svetog velikog kneza Vladimira Kijevskog, koji je primio hrišćanstvo 988. godine i potom pokrstio rusku državu i narod, prikazan je 26. januara u kripti Hrama Svetog Save zbornik radova srpskih i …
VišeIzlog knjige
Nebojša Jevrić, Miloš Janković AVELJOV OŽILJAK „Albion“, Beograd, 2016 Aveljov ožiljak je izdrobljena, fragmentizovana priča, kolažno štivo, struktuirano filmski: smenjuju se kadrovi, rezovi koji kao ožiljci rešetaju čitaoce ne ostavljajući ih ravnodušnim. Aveljov ožiljak je …
VišeU Ne ne lendu – La la lend
Nominacije za Oskara 2017 Piše Vladislav Panov Da li će uoči velikog jubileja, kada naredne godine Američka akademija za filmsku umetnost i nauku po devedeseti put treba da dodeli svog prestižnog Oskara, ovo osamdeset deveto …
VišeHINKEMAN – ZAO UDES JEDNOG ŽIVOTA
Gostovanje Zagrebačkog kazališta mladih na Velikoj sceni Narodnog pozorišta Piše Raško V. Jovanović U ovom efektnom delu radnja prevazilazi okvire naturalističke dramaturgije: pozornica se pretvara u prostor slobodne imaginacije, dok su likovi sveobuhvatni simboli ljudskih …
VišeON JE DOŠAO IZ RUSIJE
ZAHAR PRILEPIN – DOBITNIK ANDRIĆEVE NAGRADE Piše Želidrag Nikčević Liberalna elita, koja ga je pre Krima i Novorusije bespogovorno proglasila velikom nadom ruske književnosti, iznenada se prisetila: oni u stvari ne žele da priznaju Zahara …
VišeSada je ceo svet njegov šegrt
Donald Tramp i šou-biznis Piše Vladislav Panov Novoizabrani američki predsednik je u mnogim detaljima jedinstvena figura koja se domogla Bele kuće. Ono po čemu, međutim, nema premca – opčinjenost medijima i šou-biznisom, odnosno svojim stalnim …
VišePosveta Velikom Knezu Vladimiru
Povodom hiljadugodišnjice upokojenja svetitelja Vladimira Prvog Velikog, kneza Kijeva (koji je 988. godine prihvatio Hrišćanstvo i zatim pokrstio celu Kijevsku Rusiju), u Ruskom domu u Beogradu predstavljen je protekle srede zbornik radova posvećen Knezu Vladimiru. …
VišeStudija „Dokazivanja Srebrenice“
Povodom objavljivanja nove studije „Dokazivanje Srebrenice pred haškim Tribunalom“ autora Stefana Karganovića, recenzent prof. dr Srđa Trifković, izdavač Istorijski Projekat Srebrenica, u ponedeljak 23. januara, priredio je svečanu promociju u Domu ratnih vojnih invalida u …
VišeŽivot bez pogleda na časovnik
Piše Milan R. Simić Roman govori o rastakanju porodičnih vrednosti, i o malo poznatim seobama Srba posle Prvog svetskog rata Dobar romanopisac ne izmišlja svet. „Jednostavan i čudesan sam po sebi“, svet je već izmišljen. …
VišeIzlog knjige
Jelena Guskova O krizi na Balkanu Slovenski institut Ruske akademije nauka (RAN), Centar za izučavanje savremene balkanske krize, Moskva, 2016 Knjiga Balkanska kriza koju je pripremila i uredila prof. dr Jelena Guskova, inostrani član Srpske …
VišeSaga o velikom darodavcu srpske kulture
Povodom tridesetogodišnjice smrti Dragiše Vitoševića Piše Vladimir Dimitrijević Dragiša Vitošević bio je srećan spoj skrupuloznog istoričara književnosti i poletnog esejiste. Do poslednjeg daha svoga bio je na poslu i dužnosti proučavanja i tumačenja srpske kulture …
VišeSRPSKA LIKOVNA 2016 – Od hotimičnog satiranja do stvaralačke nadmoći
Šta ćemo rado pamtiti, a šta bismo rado (mada nećemo!) zaboravili Piše Dejan Đorić Podsetnik na događaje – izložbe, sistemske i ošte pojave galerijskog i likovnog života – koji su u srpskoj kulturi obeležili proteklu, …
VišeLaureat mora imati određeni patos (kojim potvrđuje ugled nagrade!)
NIN-ova nagrada u oskudno vreme Piše Nikola Marinković Ove godine nagradom ovenčan roman Ivane Dimić Arzamas („Laugna“) ne pretenduje na ideološke predznake kao preduslove vrednovanja, što je svakako pozitivan pomak u odnosu na, primera radi, …
VišeVREME DOMAĆIH DRAMSKIH NOVITETA
O repertoarskoj raznovrsnosti u protekloj pozorišnoj godini Piše Raško V. Jovanović Iza nas je godina kada je bio izveden manji broj pozorišnih premijera uobičajenog, ali u 2016. na našim scenama je viđen niz vrhunskih glumačkih …
VišeIzlog knjige
Mihal Harpanj CRNA BOJA RADOSTI „Agora“, Beograd, 2016 Oksimoronski naslovljena, Crna boja radosti predstavlja dvadeset dva slovačka pisca sa dvadeset jednom pričom iz druge polovine 20. veka. Stvaralaštvo odabranih pisaca posebno je obeleženo preplitanjem njihovih …
VišeKUĆA KOJA PAMTI
Piše Laura Barna Plejada zaboravljenih umova čeka na svoju – i kulturnu, i profesionalnu, ali i ljudsku rehabilitaciju i vraćanje u nekada zaslugama osvojen, pa nepravdom izgubljen prostor, odnosno Kuću, ponekad grubo preotetu ili razorenu. …
VišeFilmska 2016. godina – Deset milijardi dolara zemlji za lalanje
Piše Vladislav Panov Postalo je podrazumevajuće da su najbolji filmovi oni koji su doneli najviše novca. Prošle godine, kao i pre, dominirala su filmovi za decu i tinejdžere, za praznoglavu konzumersku masu naučenu da je …
Više„SELEBRITIJI“ NA LINIJI VATRE
Piše Ljiljana Bogdanović Šta je o drami američkog establišmenta otkrio jedan govor glumice Meril Strip (na koji je Fejsbuk hitro odgovorio stvaranjem grupe „Meril Strip je naša boginja“) i kako se tome narugao novoizabrani predsednik …
VišeMlako i bez vodviljske penušavosti
Premijera u Jugoslovenskom dramskom pozorištu: HOTEL „SLOBODAN PROMET“ Piše Raško V. Jovanović Briljantnu komediju Žorža Fejdoa režirao je Boris Liješević lišavajući je skoro svakog komičnog zamaha, takoreći izbegavajući akcionu komiku i stišavajući vrcave duhovitosti Sva …
VišeIzlog knjige
LUDUS br. 198–199 Udruženje dramskih umetnika Srbije, decembar 2016 Posle višegodišnje pauze pozorišne novine LUDUS dobile su svoje štampano izdanje. Ovaj dvobroj posvećen je velikim jubilejima pozorišta u Srbiji i postojanju ovog vida umetnosti (negde …
VišeFOTOGRAM – VRAĆANJE NA POČETKE JEDNE UMETNOSTI
O stvaralaštvu poslednjeg značajnog srpskog fotografa 20. veka Piše Dejan Đorić Da li je fotografiju kao moderni izraz u postmoderni smenila digitalna tehnika, kao deo globalističke strategije da se naš univerzum pretvori u virtuelnu stvarnost, …
VišeNa nebeskom i mlečnom putu
Srpski film u 2016. godini Piše Vladislav Panov Osim dominantnog prisustva socijalnog komentara, ali, zanimljivo, za naše uobičajenosti u tom smislu vrlo uzdržanog, neagresivog i odmerenog čak, jedna, da tako kažemo, pozitivna melanholija, prikladna mentalitetu …
VišeMatija Bećković: OKUPACIJA
Kad ste nas već okupirali Kakav je problem Da budete malo ljubazniji Što mora svaku okupaciju Da prati isti buđav izraz lica I neskrivenog gađenja Ako se sve na svetu promenilo Zašto bi jedino okupacija …
VišeDogodine na moru
Gledajući u leđa 2016. godini Razgovarala Mila Milosavljević Srpskoj kulturi se nije posrećilo da od „demokratske revolucije” 2000. godine krene ka sunčanom horizontu „srećne budućnosti”. Naprotiv, iz godine u godinu problemi se produbljuju podjednako zabrinjavajuće …
VišeBUDUĆNOST KROJE LAKEJI IDEOLOGIJE
Književna 2016. godina ili: Pogledi književnog „analitičara“ i „kritičara“ Piše Nikola Marinković Iz pozicije koju ne bez (auto)ironije imenujemo pozicijom književnog „analitičara“, odlazeća 2016. može se sagledati kao godina u kojoj su se desila četiri …
VišeČUDAN SLUČAJ LJUBAVI U 21. VEKU
Praizvedba komada „Hipnoza jedne ljubavi“ Duška Kovačevića u Zvezdara teatru Piše Raško V. Jovanović Svake godine u Srbiji nestane jedan manji grad od četrdeset do pedeset hiljada stanovnika. Toliko nas je manje jer odlazimo – …
VišeZAVEŠTANJE TVORCA NEBESKE ARMADE
Nikola Kolja Milunović (1935–2016) Piše Dejan Đorić Ovaj izvanredni vajar i crtač gotovo je usamljeno našao put između dve srpske škole figuracije – severnjačke Mediale i mediteranskog visokog modernizma, od iracionalnog do intimnog. Svojim delima …
VišePredstavljen zbornik „Srbija i Evroazijske integracije“
Evroazijske integracije su u političkom smislu relativno nova tema. Od kako su januara 2015. godine Rusija, Belorusija i Kazahstan započeli proces ujedinjavanja, tema je iz teorije prešla na polje političke prakse, čime je ne samo …
VišeUmetničke prakse i turizam
Piše dr Dragana Gnjatović Knjiga prof. dr Smiljke Isaković pisana jasnim književnim jezikom važan je naučni doprinos istraživanjima u oblasti kulturnog turizma U knjizi „Umetničke prakse u kontekstu kulturnog turizma“ autora prof. dr Smiljke Isaković …
VišeIzlog knjige
Slavko Gordić OSMATRAČNICA – KNJIŽEVNE I OPŠTE TEME „Akademska knjiga“, Novi Sad, 2016 U pet esejističko-kritičkih deonica ove knjige – „osmatračnice u svim pravcima“ – autor pokreće i razmatra brojna najrazličitija pitanja, psihološka, sociološka, kulturološka, …
VišeNjegov prijatelj Snouden
VRHOVI OVOGODIŠNJE SVETSKE FILMSKE PRODUKCIJE: Film „Snouden“ Piše Vladislav Panov Oliver Stoun se prihvatanjem priče o Edvardu Snoudenu smestio među najhrabrije, a možda i najznačajnije holivudske autore. Jer, kada je Snouden izrekao ono što je …
VišeIzlog knjige
Priredili Milivoje Ivanišević, Dragana Grčić Gavrilović GENOCID NAD SRBIMA, SARAJEVO 1992–1995 „Pešić i sinovi“, Beograd, 2016 „Genocid nad Srbima, Sarajevo 1992–1995“ knjiga je potresnih svedočanstava nevinih Srba, mučenika Sarajeva koji su preživeli strahote muslimanskih zatvora …
VišePLATNA NA KOJIMA SE BORE NEBO I ZEMLJA
Povodom nedavno objavljene monografije slikara Gorana Mitrovića organizovana je i izložba njegovih radova u Galeriji RTS Izdavači monografija Gorana Mitrovića su „Pariski krug“ sa direktorom i urednikom mr Živojinom Ivaniševićem, JMU Radio–televizija Srbije i „Službeni …
VišeSAVREMENI DON KIHOTI
Festival čembala u Beogradu 13. put Piše Smiljka Isaković Od kako ga je stvorio Migel de Servantes pre četiri veka, lik tužnog viteza Don Kihota koji se sukobljava sa vetrenjačama postao je sinonim za idealiste, …
VišeIzlog knjige
Mario Vargas Ljosa PET UGLOVA „Nova knjiga“, Podgorica, 2016 Šta se dešava kada se suspenduju sva pravila, kada sva sredstva postanu dozvoljena u obračunu sa političkim protivnicima? Centralna poluga političkih i ličnih obračuna u ovom …
VišeMagično sazvežđe Portugalije
Piše Nataša Anđelković U portugalske pisce čija dela uspevaju da se, spajanjem lokalne ili nacionalne tematike sa širim, (post)kolonijalnim, angolskim područjem, uzdignu na univerzalni nivo ubraja se Antonio Lobo Antuneš, čiji specifičan stil, ritam pripovedanja …
VišeOsoben kritički glas: Ode i pokude Mirka Magaraševića
Piše Nikola Marinković Kritička poezija, za razliku od angažovane, ne nameće svoje stanovište već u ime tradicijom potvrđenog ideala upozorava na iščašenja situacije u kojoj nastaje Pesnik, esejista i kritičar Mirko Magarašević od samih početaka …
VišeSlikar za slikare
SUDBINE UMETNIKA U OSKUDNIM VREMENIMA Piše Dejan Đorić Premda proslavlja četrdeset pet godina rada, i da je završio Likovnu akademiju u Beogradu, učestvovao na preko dvadeset samostalnih izložbi, pedeset grupnih i na više od dvadeset …
VišeSveti Petar Cetinjski ponovo među nama
Fotografije Milan Timotić U Sremskim Karlovcima je u subotu, 26. novembra 2016. godine, svečano osvećena ploča posvećena Svetom Petru Cetinjskom. Ploču je postavilo Udruženje „Cetinje“ iz Beograda U crkvi Svetih apostola Petra i Pavla, posle …
VišePOLIHISTORSKA PERSPEKTIVA MILA LOMPARA
Piše Danilo N. Basta Obeležja, po kojima se prepoznavao klasični polihistor, nisu nepovratno iščezla. Preinačena i modifikovana, ona se mogu naći i kod modernog polihistora, određujući ga kao osobenu figuru u nepreglednom mnoštvu učenjaka posvećenih …
VišeO prelasku granice koja nije za prelaženje
Piše Nataša Anđelković Iako ubrojan među najznačajnije švedske pisce dvadesetog veka, Sederberg se u svom pisanju zapravo koleba između devetnaestovekovne, realističke perspektive u oblikovanju romana i nekih novih impulsa, i u životu i umetnosti, koji …
VišePamćenje kao sposobnost samoodržanja
Piše Dr Dragana Stojanović U ovom eseju istraživački se proverava i dokazuje hipoteza da je identitet Srba inspirisan kultom Kosova i vidovdanske etike, koja govori „o žrtvi kao sublimaciji istorije i pravednom stradanju kao elementu …
VišeNA ZAPADU (I DALJE) NIČEG NOVOG
22. Festival autorskog filma u Beogradu Piše Vladislav Panov Socijalna revolucija je najmanji zajednički sadržalac ne samo većine filmova obimnog programa ovogodišnjeg Festivala autorskog filma već i univerzalna tematska okupiranost sineasta čija su dela ove …
VišeCentar sveta na periferiji Zlatibora
Piše NATAŠA JOVANOVIĆ Otvaranjem pozorišnog, jesenjeg festivala na Mokroj Gori, pod motom Drvo koje život znači, režiser Emir Kusturica je u Vivaldijevom maniru zaokružio svoj ciklus četiri godišnja doba. Počev od zimskog „Kustendorfa“ i letnjeg …
VišeKNJIGE I ŽIVOT
Robert K. Mesi PETAR VELIKI „Laguna“, Beograd, 2016 U ovom zanimljivom delu autor istražuje put kojim je jedna neuporediva i jedinstvena ljudska stihija preobrazila srednjovekovnu Moskoviju u savremenu Rusiju silom oružja, uvozom znanja i talenata i …
VišeSve primičući se onome što slutimo
Piše Milan R. Simić Neobični životi glavnih junaka ove priče našli su se u viru istorijskih događaja od početka devedesetih godina prošlog veka, godina haosa, siromaštva, rata… Prema takvom dobu zavodljivo je odrečno određivanje, retki …
VišeI golicanjem ubijaju, zar ne!
Filmski zapis o degradiranom moralnom kodeksu savremenog sveta Piše Vladislav Panov Svi koji su uvereni da ih ovaj svet više ne može iznenaditi i da su sve njegove gadosti, izopačenosti, dekadentnosti odavno poznate, treba da …
VišeKAD SU GORELE CRKVE, SVEŠTENICI I ISTINA
„STRADANJE SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ“ JOVANA MIRKOVIĆA Piše JOVO BAJIĆ Ante Pavelić je 1954. u „Hrvatskoj reviji“ koja je izlazila u Buenos Ajresu napisao: „Krivo je ako se kaže da je kardinal-nadbiskup …
VišeTrampom po demokratiji uz holivudske suze
Tuga holivudskih zvezda zbog pobede Donalda Trampa Piše Vladislav Panov Ovogodišnji izbori u Sjedinjenim Državama podelili su zemlju kao nikada pre. Odluka naroda, uprkos indoktrinaciji medija i Holivuda, da ih u narednim godinama kao predsednik …
VišeTumačenje istorije – uživo
Piše Mila Milosavljević Predstava „Ujedinjenje ili smrt 1918“ pokušava da pronađe odgovore na mnoga pitanja koja otvara savremeni politički trenutak među Južnim Slovenima okumentarna predstava „Ujedinjenje ili smrt 1918“ Narodnog pozorišta Priština sa sedištem u …
VišeOBRAČUN S MITSKIM NARATIVOM
„Alegorije na grčke mitove“ Aleksandra Cvetkovića u beogradskoj „Galeriji 212“ Piše Dejan Đorić Izložba koja se može videti do 22. novembra predstavlja ovog slikara i vajara kao putnika po mitskim svetovima u kojima se na …
VišeMudri gospodar lekovitih reči
SVOJ NA SVOME – OSAM DESETLEĆA PESNIKA MILOVANA DANOJLIĆA Piše Vladimir Dimitrijević „Pisac pod nadzorom“, sumnjiv čak i kad piše „Muku sa rečima“, Danojlić nikad nije gubio iz vida činjenicu da je, po Stanislavu Ježiju …
VišeUljarevićeva hodočašća
Čemu nas uči pesnička zbirka „Škola odučavanja” Radomira Uljarevića Piše Rajko Petrov Nogo Uvek svoj a uvek drukčiji, ovaj je pesnik tako i toliko izbrusio paradokse da, suočeni sa njima, katkad ostaju zbunjeni i vešti …
VišeIzlog knjige
Stanislav Kojić DUŠE S MIRISOM BOSILJKA Književno društvo Kosova i Metohije, Kosovska Mitrovica, 2016 Sajam knjiga pružio je jedinstvenu priliku da se na njemu upoznamo s knjigama koje mali izdavači sa Kosova i Metohije, iz …
VišeMAJSTORI ZANATA, LIKOVNI DESPERADOSI, KLASICI…
KROZ BEOGRADSKE GALERIJE: RAPORT „PEČATOVOG“ KRITIČARA Piše Dejan Đorić U moru osrednjih i ispodprosečnih likovnih dešavanja skoro ništa ne izaziva radoznalost. Umetnici su se izrazito podelili na dve skupine. S jedne strane su amateri koji …
VišePremijere dve Ibzenove drame
Piše Raško V. Jovanović Jedno najčešće i jedno nikad prikazivano delo velikog dramatičara na našoj sceni AVETI PISAC Henrik Ibzen POZORIŠTE Bitef teatar PRODUKCIJA Hartefakt, Budva Grad teatar, MESS Sarajevo, Bitef teatar REŽIJA Andrej Nosov …
VišeŽIVOT I PRIKLJUČENIJA VASILIJA KRESTIĆA
Piše Ivan Negrišorac Najvažnija pitanja koja u svom životoopisaniju Krestić razmatra su pitanja: kakva je uloga istoričara u naučnoj zajednici, pa i celom društvu; sa kakvim se poteškoćama on može, pa i mora suočiti ukoliko …
VišeKlaviri i akademici u sabirnom centru
48. BEMUS (drugi deo) Piše Smiljka Isaković Koncertom orkestra Škole za muzičke talente u Ćupriji s umetničkim vođom violinistom Romanom Simovićem i programom Bartoka, Mocarta i Betovena okončan je 48. BEMUS u sali Kolarčeve zadužbine …
VišeSuočavanje sa anatomijom zaborava
ISTORIJA I PREISPITIVANJA Piše Mila Milosavljević Da li je tačno da su „među mnogim narodima koji ne znaju svoju istoriju Srbi jedini koji znaju svoju – pogrešnu istoriju”! Tribina povodom 75 godina od osnivanja zloglasnog …
VišeIZLOG KNJIGE
ŽIVOTI, ŽIVOTI Milovan Danojlić „Albatros plus“, Beograd, 2016 „Uz osamdeseti rođendan pesnika: novi stihovi starog pesnika.“ Ove reči ispisane su na svojevrsnoj i neuobičajenoj rođendanskoj čestitki koju je Milovanu Danojliću uputio izdavač njegove najnovije, upravo …
VišeSAJAMSKA PREPORUKA: IZBOR KRITIČARA MILANA R. SIMIĆA
O TRAGIČNOJ USAMLJENOSTI POJEDINCA Miomir Petrović, Kuća od soli, „Laguna“, 2016 Miomir Petrović, romanopisac, pripovedač, dramaturg, teatrolog, jedan od najjačih glasova savremene srpske proze, oglasio se novim romanom Kuća od soli, uzbudljivom pričom „o tragičnoj …
VišeKRIZA KONCEPTA ILI KRIZA ETIKE
TRIBINA „ARENA OD REČI“ – Čije je naše nasleđe? Kako nemar i inercija čine da sami sebi osporavamo nematerijalno i materijalno kulturno nasleđe Jedna od zapaženijih tribina na ovogodišnjem sajmu knjiga bila je „Arena od …
VišeDug zaboravljenom dramatičaru
Scenska revitalizacija našeg dramskog nasleđa u JDP-u: Premijera komada Pod žrvnjem Dragoslava Nenadića Piše Raško V. Jovanović Iako nekadašnja kritika nije zdušno podržavala početke naše socijalne dramske literature, Milan Grol završio je svoj prikaz praizvođenja …
VišeŽešće zabavni šou na račun Rusije
ZABAVLJAČI U LAVIRINTIMA PROPAGANDE Piše Vladislav Panov U svom novom video-spotu „Provodite se kao Rus“ popularni ostrvski muzičar Robi Vilijams je Ruse predstavio na takav način da je njegova numera odmah postala skandal broj jedan …
Više48. BEMUS: OD SVITANJA DO SUTONA
Piše Smiljka Isaković Opet je klasična muzika u centru događanja u Beogradu – počele su Beogradske muzičke svečanosti. Ovaj, 48. put trajaće skoro dve sedmice, što je veliki uspeh znajući kakav je odnos prema umetničkoj …
VišeSajam 2016 – Između tržišta i kulturne politike
Piše Nikola Marinković Sulude carinske marže na knjige između Srbije i BiH ili Crne Gore diktiraju uslove tržišne igre do besmislenih i negativnih (iz pozicije književnosti) posledica. Postojanost ovih carina pokazuje i prećutnu a podrazumevanu …
VišeKA SLOVESNOM IŠČITAVANJU STVARNOSTI
Piše Vladimir Dimitrijević Jedan lični izbor za one koji vole oštro pero i sokolovo oko u pisaca Naravno da Beogradski sajam knjiga ne posustaje, iako mu mnogi, već godinama, proriču smak i slom. Kao i …
VišeNe fali nama knjiga već – čitalaca!
Šta (ipak) nije u redu sa Sajmom knjiga? Piše Vesna Trijić Najveći problem savremene (i to ne samo srpske) kulture je da ne fali ni knjiga, ni pisaca, a ni kompulzivnih kupaca već čitalaca; knjiga …
VišeNobel za Dilana – Dinamit ili mokra petarda?
Piše Slobodan Despot Ako je Nobelov komitet opštepoznat po nagrađivanju književnosti zbog njene univerzalne dimenzije, poezija Boba Dilana je to u velikoj meri zaslužila. On je udahnuo život dirljivom folkloru seljačke, ponizne i poštene Amerike, …
VišeNobel za Dilana ili: Simptom jednog lutanja
NOBELOVA NAGRADA ZA KNJIŽEVNOST 2016: Kako je Bob Dilan u svojoj osmoj deceniji otišao u još jednu legendu Piše Nikola Marinković Sa čisto književnog stanovišta, obrazloženje Nobelovog komiteta („kreiranje novih poetskih izraza“) koliko je tačno, toliko …
VišeElita Bobom napada po palanačkim neandertalcima
Piše Vladislav Panov Vest da je legendarni američki roker Bob Dilan dobio Nobelovu nagradu za književnost iako nije književnik i kao takav nema nijednu knjigu, ali ima svašta drugo, kao požar je obišla planetu podelivši …
VišePrelazak iz stvarnog u još stvarnije
Srpski majstori figuracije Piše Dejan Đorić Istovremeno i slatko i gorko, više senovito nego solarno, u skladu s Njegoševom misli „čaša žuči ište čašu meda, smiješane najlakše se piju“, slikarstvo Miloša Filipovića novi je damar …
VišeRUSKI DON KIHOT MINULIH VREMENA
Izazov prve prikazane Čehovljeve drame: Premijera u Narodnom pozorištu u Beogradu Piše Raško V. Jovanović Lep početak sezone u nacionalnom teatru: sjajno izvođenje komada Ivanov navodi na pomisao kako bi bilo celishodno da nas Tatjana …
VišeKomedijica za četiri lica
Početak sezone u Zvezdara teatru Piše Raško V. Jovanović Kako je Nebojša Romčević jedno vlastito iskustvo pretočio u duhovito komedijsko štivo, koje je Egon Savin režirao nastojeći da izvođenje ima ne samo dinamičan tok nego …
VišeŠpanac – adresa dobrih slikara
Piše Dejan Đorić Sa kojim i kakvim umetničkim i poslovnim kredom obeležava prvu deceniju postojanja jedna od retkih privatnih galerija koja se nije ugasila Novobeogradska Galerija „Španac“ ovih dana, tačnije 11. oktobra, slavi deceniju postojanja. …
VišeIz dubina do visina
Piše Smiljka Isaković ArtLink ove godine nosi parolu Zagrli muziku, a koncert iznenađenja (subota, 8. oktobar u podne, Scena „Raša Plaović“ Narodnog pozorišta) bio je posvećen retko sviranom solo instrumentu – tubi Po običaju, u …
VišeMarks kao lek od zabluda
Piše Nataša Anđelković Polazeći od deset uvreženih „optužbi“ protiv Marksa, Iglton gradi ovu knjigu kao raspravu s pomenutim nerazrađenim i nepromišljenima tezama, čija je postavka najčešće bila dirigovana, i to od onih centara moći koji …
VišeNeprijateljska priča o državnom prijatelju broj 1
OD SJAJA DO ŠUTNJE: Film o balkanskom Baji Patku broj jedan Piše Vladislav Panov U filmu Hrvata Darija Juričana „Gazda: tranzicija, privatizacija, korporacije“, koji je ovaj snimao tri godine, nedavno premijerno prikazanom u Zagrebu, publika …
VišeUspomena, opomena i motiv
Preko sto ikona iz vremena obnovljene Pećke patrijaršije izloženo u Muzeju SPC Posetioci Muzeja Srpske pravoslavne crkve do polovine decembra 2016. imaće priliku da vide preko sto izloženih ikona najznačajnijih ikonopisaca iz vremena obnovljene Pećke …
VišeKAD JE MAHNIT – BIK ZAPLEŠE?
Posle 50. Bitefa: FESTIVAL U ZNAKU POLOVIČNOG USPEHA Piše RAŠKO V. JOVANOVIĆ Festival je i ove godine bio najpre smotra evropskih pozorišta, što je u skladu s programskim geslom Na leđima mahnitoga bika, ali ne …
VišeSabrat Hijeronimusa Boša
Uz reprezentativne monografije Vaska Taškovskog Piše Dejan Đorić Iznenađuje koliko slikar ima volje za prenošenjem svog izmaštanog (ili realnog) sveta u medij crteža i grafike. Kao crtač vlada skoro svim vidovima i formatima, od vinjete, …
VišeMolitvena pitanja u doba „pometenija“
Silazak u samoću: pesnička zbirka i zbornik o delu Đorđa Sladoja Piše Nikola Marinković Ukrštanje religioznih i predačkih figura neminovno doprinosi aktiviranju folklornih okvira u ovoj poeziji, koji postaju kako posrednik iskustava otuđene tehničke civilizacije, …
VišeBatinom po genijima modernog sveta
Britanski TV konglomerat o Marksu, Ničeu i Frojdu Piše Vladislav Panov Mini-serija iz produkcije čuvenog „Bi-Bi-Sija“ o trojici intelektualaca ubedljivo najuticajnijih revolucionarnih mišljenja, Karlu Marksu, Fridrihu Ničeu i Sigmundu Frojdu, izazvala je zasluženi i opravdani …
VišeIzlog knjige
Ljubomir Erić SIGMUND FROJD: ŽIVOT SA STRAHOM OD SMRTI „Arhipelag“ i „New Moment“, Beograd, 2016 Ova knjiga predstavlja život i delo velikog mislioca (2016. obeležava se 160 godina od njegovog rođenja) i uzbudljive trenutke njegove …
Više