Piše Smiljka Isaković Beogradska publika bila je povlašćena što je mogla da prisustvuje kreativnom činu nemačkog kontratenora Andreasa Šola, koga je pratio bosanski a svetski lautista Edin Karamazov Muzička zvezda je prošla kroz Beograd. Kao …
VišeBesmisleni haos – Hamlet 21. veka
Početak sezone u beogradskom JDP u znaku obeležavanja Šekspirovog jubileja Piše Raško V. Jovanović Pored skraćivanja teksta autori ove postavkle Hamleta su temeljno i „preuredili“ ispremeštavši dosta scena i to bez nekog logičnog reda, već …
VišeZgađenost kao horizont življenja
Piše Nataša Anđelković Iako se može reći da je Tomas Bernhard (1931–1989) već za života stvorio oko sebe legendu – i svojim čitanim, prevođenim i nagrađivanim knjigama, i kritičkim istupanjima i javnim skandalima na kulturnoj …
VišePOLA VEKA BITEFA
Piše Aleksandra Jakšić Rođendanski Bitef počeo je izrazito savremenim, visoko konceptualnim, potpuno apstraktnim, ritmičko-repetitivnim i, paradoksalno, minimalistički i vizuelno omamljujućim scenski spektaklom savremenog kineskog plesa Plesnog pozorišta Tao iz Pekinga pod nazivom 6&7 Čast da otvori 50. Bitef …
VišeKad se „stručnjakinje“ iživljavaju: Odgovor kustoskinjama Kulturnog centra
Reagovanja na tekst Dejan Đorić ili obračunavanje s činjenicama objavljen u prošlom broju „Pečata“ Piše Dejan Đorić Ko su dakle te kustoskinje? U umetničkoj i široj javnosti za njih niko ne zna, kada se pomenu …
VišeČinjenice o obračunu sa srpskom kulturom
Piše Jovan Marinković Blagodareći ljudima poput art-kustoskinja iz KCB mi smo tek deo art-globalizacije, puki idolopoklonici bez trunke samopoštovanja Pošto je priča o situaciji u KCB jedna od glavnih paradigmi opšteg stanja u likovnoj kulturi, …
Više38 EMIJA ZA ZLO NA PRESTOLU
Posle 68. dodele nagrade „Emi“ Piše Vladislav Panov „Igra prestola“, svetski televizijski fenomen broj jedan, rekordno je „požnjela“ ovogodišnje „Emije“ i tako postala svetski rekorder u ovoj prestižnoj megautakmici Šezdeset osmi put je prošle nedelje …
VišeKROZ BEOGRADSKE GALERIJE: RAPORT PEČATOVOG KRITIČARA
Grupa ST.ART Likovno najizazovnija izložba u gradu je drugo predstavljanje umetničke grupe ST.ART u Galeriji opštine Vračar. Grupa okuplja četvoro umetnika – Petra Mošića, Ivana Milenkovića, Jelenu Vićentić i Predraga Đukića, a u izražajnom smislu …
VišeA kraja nema
Radoslav Bratić (1948–2016) U susret polugodišnjici od piščeve smrti Piše Rajko Petrov Nogo Zima u Hercegovini – to je ko kuga u Dekameronu. U strahu od života, od bjeline snijega i papira, uz nešto sujevjerja, …
VišeNova postavka u Muzeju Van Goga u Amsterdamu
Piše Vladislav Panov Neka njegove slike govore, bila je zapovest organizatora nove postavke u Muzeju Van Goga u Amsterdamu, ubeđenih da su pronašli odgovore na neka od najvažnijih pitanja i nepoznanica iz poslednjih meseci života …
Više„Dejan Đorić ili obračunavanje s činjenicama“
Demanti Kulturnog centra Beograda povodom teksta Dejana Đorića „Vaskrsli titoizam ili kako se obračunati s neprijateljima“ objavljenog u Pečatu, u broju 436 U tekstu „Vaskrsli titoizam ili kako se obračunati s neprijateljima“, objavljenom u nedeljniku …
VišeGENIJE, CINIK ILI PREVARANT?
„Nova religija“ Dejmijana Hersta u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine Piše Dejan Đorić Da li je ovom izložbom najkontroverznijeg svetskog umetnika Srbija upisana na mapu umetnički bitnih centara ili je jednostavno reč o još jednom uniženju …
VišeIspovest razočaranog rimokatolika i malovaroški paradoksi
Piše Dejan Perišić Protest grupe umetnika, na čelu s bivšim direktorom ustanove gde se izložba održava – nije organizovan povodom autora i njegovih dela već zbog unutarvaroške polemike o načinu vođenja kulturne politike Grada koji …
VišeSahrana „slatkog života“
Posle 73. Venecijanskog filmskog festivala Piše Vladislav Panov Ovogodišnji Venecijanski filmski festival su najdublje obeležila dva filma. Jedan jer je dobio glavnu nagradu, a drugi jer nije a mogao je, ili, po nekima, čak i …
VišeDrama povratka zavetnoj Šumadiji
Piše Nikola Marinković Gotovo svi junaci ovog romana pokušavaju da premoste granicu između potpunog predavanja drugome u ljubavi i očuvanja vlastite slobode, što još od romana F. M. Dostojevskog zahteva upravo dijaloški vid pripovedanja Ogledi …
VišeVaskrsli titoizam ili kako se obračunati s „neprijateljima“
KULTURNA POLITIKA I KADROVI Piše Dejan Đorić Nemoćna da naudi novoimenovanom ministru kulture Vladanu Vukosavljeviću, klika pseudoumetnika, raznih beznačajnih eksperimentatora za čije se radove u javnosti niko ne zanima, uz pomoć pojedinih kritičara, podigla je …
VišePosveta velikanima srpske državotvorne misli
Piše dr Dragana Stojanović Ovo delo budi i emocije, najviše zbog osećanja posramljenosti što se o mnogim važnim ličnostima srpske istorije tako malo zna, kako kroz školsko obrazovanje, tako i kroz ličnu (ne)obrazovanost ili (ne)obaveštenost …
VišeIzlog knjige
Aleksandar Zečević ISTINA, LEPOTA I GRANICE ZNANJA – PUT OD NAUKE DO RELIGIJE „Službeni glasnik“ Odnos između nauke i religije ne može se svesti na prosto izbegavanje kontradikcija. Usklađivanje verskih učenja s postojećim naučnim teorijama …
VišeNA MLEČNOM PUTU BODE NAS TRNJE
Piše Vladislav Panov Uspeh filma Emira Kusturice u trci za nagradu venecijanskog festivala, kao i nedavni odlični prijem novog ostvarenja Miloša Radovića „Dnevnik mašinovođe“ na Festivalu u Moskvi, gde mu je nagradu dodelila publika, neminovno …
VišeAroma i atmosfera daleke prošlosti
Slike Slobodanke Rakić Šefer u Galeriji „Atrijum“ Biblioteke grada Beograda Piše Dejan Đorić Slikarka manje citira čuvene moderne umetnike, a više prevrednuje njihove određene slike, postavlja ih u kontekst svog slikarstva, slika tako kao da …
VišeFilm „Novac Klintonovih“ – Za dolar prodaju sve(t)
Piše Vladislav Panov Političarski američki bračni par Klinton čija je, moguće je, ženska polovina sada na redu za Belu kuću, na žestok, uverljiv i detaljan način raskrinkana je u dokumentarnom filmu „Novac Klintonovih“ i to …
VišeSvetlosti iznutra
Pesnik Živorad Nedeljković, dobitnik „Žičke hrisovulje“ za 2016. godinu Piše DRAGAN HAMOVIĆ Bol je, prema pesniku, prava cena svega što vredi i tada su krupne reči nekuda odaslate, a ostaju samo sitne, reči što se …
VišeKOMEDIOGRAF IŠČAŠENOG VREMENA
Povodom dve decenije od smrti Aleksandra Popovića Piše Raško V. Jovanović Pronicljiv i duhovit pisac drama lišenih fabula, ali s reljefno profilisanim karakterima i inventivno konstruisanim zapletima, ostavio je komediografsko svedočanstvo o našim ljudima i …
VišeIzlog knjige
Dirmid Kostelo i Džonatan Vikeri UMETNOST – KLJUČNI SAVREMENI MISLIOCI „Službeni glasnik“ Kakvi i koji sve modusi interpretiranja umetnosti postoje, i kakve oni različite koncepte i teorijske okvire uključuju? Kako umetnost komunicira, otelotvoruje ili na …
VišeMIRA STUPICA – GLUMICA ZA NEZABORAV 1923–2016
Piše Raško V. Jovanović Kad se ona pojavi na pozornici, bez obzira u kojoj ulozi, na sceni se osete damari istinskog života i publika je to uvek umela da opazi i doživi Miroslava Mira Stupica (rođena …
VišeŠaljivo-ozbiljno štivo (samo) za pažljive čitaoce
Kako pobediti himeru melodramske ljubavi Piše Nikola Marinković Čitalac koji bi stvaralaštvu Vladana Matijevića pristupio čitajući roman Vrlo malo svetlosti (2010), a odmah zatim i njegov novi roman Susret pod neobičnim okolnostima (2016) verovatno bi …
VišeIzlog knjige
Zoran Avramović KNJIŽEVNA RASKRŠĆA: IDENTITET, ANDRIĆ, CRNJANSKI „Laguna“, Beograd, 2016 Knjiga Književna raskršća: identitet, Andrić, Crnjanski polazi od pretpostavke da književnost, pored mitologije i pravoslavne vere, ima ključnu ulogu u sistemu srpske kulture. Ova knjiga …
VišeNovi-stari koreni skrivenog zla
Piše Vladislav Panov Rimejk čuvene serije „Koreni“, tugaljiva priča o borbi robova za slobodu, jedino uspeva da istakne da rasizam, naravno, postoji i to u svim pravcima. U njegovoj navodnoj osudi nepravednog društva i njegove …
VišePutovanje od univerzalne ka individualnoj ispovesti
Piše Dejan Đorić Najsvetlija zvezda na nebu srpske figuracije sada je mlada Novosađanka Snežana Petrović koju znalci svrstavaju uz najbolje nadrealistkinje poput Milene Pavlović Barili, Remedios Varo, Doroteje Tening i Leonore Karington U novijoj srpskoj …
VišeOTIŠAO JE VELIKAN, MAJSTOR I ASKETA
Ljubomir Ljuba Popović (Tuzla, 1934 – Beograd, 2016) Piše Dejan Đorić Umro je poslednji veliki srpski slikar i jedan od najvećih francuskih u drugoj polovini dvadesetog veka. Sa Ljubom u neizvesnost istorije (a ona je …
VišeGraničar i granice
Povodom zbornika radova „Đorđe Nešić, pesnik“ u izdanju kraljevačke „Povelje“ Piše DRAGAN HAMOVIĆ Ako je savremena poezija, globalno i lokalno gledano, na postojanoj margini društvenog zanimanja – kojom tek rečju možemo nazvati položaj jednog srpskog …
VišeAko istoriju nema ko da odboluje…
Piše Milan R. Simić Proza se uvek približavala filozofiji kad god nije imala drugog izlaza: roman i jeste neka vrsta pučke i parodijske filozofije, govorio je Kiš, a kako se ovo uverenje odrazilo u njegovom …
VišePraseća imigrantska neonacistička kriza (ili tako nešto)
Igrice za mobilne uređaje kao platforma za rasističku „priču“ Piše Vladislav Panov Dugometražni animirani film „Ljute ptice“ nastao po istoimenoj, širom sveta raširenoj igrici za mobilne uređaje, novo je pogonsko gorivo stalno prisutnog sukoba između …
VišePolitičko-zabavljački cirkus
Američki predsednički izbori i igra interesa, licemerja i arogancije Piše Vladislav Panov Kako se finale tekuće predsedničke kampanje u SAD bliži završnici u tamošnjim medijima i, posledično, svetskim, sve se više čuju licitacije oko toga …
VišePogodite – Čiji je pisac i čije je njegovo delo
O odnosu književnosti i identiteta Piše Nikola Marinković Pronicljivi čitalac dolazi do poražavajućeg zaključka da postoji određeni kontinuitet između onih članova Ultimatuma iz 1914. godine koji se odnose na prosvetnu politiku, skorašnjih politički motivisanih „istraživanja“ …
VišeKako poniziti domaćine
Posle Palićkog filmskog festivala Piše Vladislav Panov Neprijatno preovlađujuće ignorisanje laureata da se pojave pred ovdašnjom publikom u momentu uručenja nagrada zajednički je „sadržalac“ ovogodišnjeg izdanja Palićkog filmskog festivala, podjednako koliko su to (iz perspektive …
VišeLeto – vreme za drevne palate
Izazovi pozornica u ambijentima otvorenih prostora Piše Raško V. Jovanović Poput slavnih evropskih letnjih pozorišnih smotri i u Srbiji su upravo zaplamtele festivalske baklje i obasjale više scena, najpre u Čortanovcima, ispred Vile „Stanković“, gde …
VišeMajstori čudovišnih svetova i fantastike
KROZ BEOGRADSKE GALERIJE – RAPORT „PEČATOVOG“ KRITIČARA Piše Dejan Đorić Potpuno nenadano ili možda upravo zbog zamora postkonceptualne umetnosti i novih medija, u doba forsiranja vizuelnog umesto likovnog, u Beogradu i Srbiji pojavili su se …
VišeRobinzon i zatočenik svog sveta
POVODOM OBJAVLJIVANJA DVOJEZIČNE MONOGRAFIJE O DELU MILANA MILETIĆA Piše Dejan Đorić Bez (bilo čega) šokantnog, morbidnog, pa i fantastičnog, slikar Milan Miletić je uspeo da se iniciran u likovne tajne otisne u jednu od najuzbudljivijih …
VišeIzlog knjige
Umberto Eko O KNJIŽEVNOSTI „Vulkan izdavaštvo“, Beograd, 2015 U ovoj zbirci ogleda koji se bave funkcijom književnosti, Eko za primer i predmet razmišljanja odabira autore koji su dugo pohodili njegove misli, poput Nervala, Džojsa, Borhesa …
VišeMuško pero u ženskoj ruci
Književna umetnost i rodna ravnopravnost: prilog diskusiji Piše Lela Jovanović I danas su u srpskoj književnosti neke izuzetne književnice, gotovo, zaboravljene. Da nije Nagrade „Biljana Jovanović“ da li bi se sećali ove darovite i samosvojne …
VišeNasiljem po glavi stanovnika
Film „Pročišćenje: Izborna godina“ Piše Vladislav Panov Treći dodatak (za sada) trilogije o američkoj socijalnoj nirvani do koje se dolazi najbrutalnijim nasiljem, koliko god da je krcat manama i bremenit najpre produkcijskim nedostacima, neprimereno površan …
VišeSve je isto i još gore!
„Igra prestola“ – kraj šeste sezone Piše Vladislav Panov Rekordni budžet dodeljen šestoj sezoni svetskog televizijskog fenomena broj jedan, serije „Igra prestola“, omogućio je raskošni mizanscen brutalnom, dekadentnom, pa i otvoreno izopačenom sadržaju (ogromnih) socijalno-političkih ambicija i …
VišeIzlog knjige
Slave Đorđo Dimoski JEZIČKI TRIPTIHON „Arhipelag“, Beograd, 2016 Pesme koje piše makedonski pesnik i esejista Slave Đorđo Dimoski sadrže snažno osećanje modernog trenutka u kome jedinka, pamteći i svedočeći iskustvo istorije i slojeve vremena, uvek …
VišeŠekspir uz rok muziku
Glob teatar u Narodnom pozorištu u Beogradu Piše Raško V. Jovanović Ranu Šekspirovu komediju Dva viteza iz Verone britanski reditelj Nik Begnal pročitao je prebacujući vreme dešavanja radnje u šezdesete godine prošloga veka, što mu …
VišeEnciklopedija detinjstva pesnika Moše Odalovića
Piše Jovan Pejčić Za njega velika reč Svet znači dakle Lepotu, i znači Red. Na tom doživljaju počiva, iz tog doživljaja izvire sve tematsko obilje njegove poezije Godine 1924. knjižarnica Svetislava B. Cvijanovića objavila je …
VišeDIES ORGANORUM ili Kako smo zavoleli orgulje
Piše Smiljka Isaković U Beogradu se od 30. juna do 7. jula po šesnaesti put održao Međunarodni festival orgulja u organizaciji Kulturnog centra Beograda, čija je redakcija za muziku nosilac i idejni tvorac smotri za …
VišeSlučaj Solženjicin ili: Odeljenje za odstrel klasika
Piše Nikola Marinković Povodom uzburkane društvene i književne scene u Rusiji, gde je u toku živa i mnogoznačna rasprava o piscu „Arhipelaga Gulag“, razmatramo moguća poređenja ovih idejnih sučeljavanja i njihov značaj za razumevanje književne …
VišeSamuraj na stazi ka zvezdama
Retrospektivna izložba slika Dragoša Kalajića u Galeriji RTS-a Piše Dejan Đorić Ovaj jedinstveni stvaralac Beograd nije smatrao samo centrom sveta već i mogućim središtem budućeg evropskog preporoda slikarstva, nadajući se da će se u njemu …
VišeIzlog knjige
Anton Holcer DŽELATOV SMEŠAK „Prometej“, Novi Sad, RTS, Beograd, 2015 Svedočanstvo o malo poznatim događanjima u Prvom svetskom ratu – na osnovu autentičnih fotografija. Priča o žrtvama, o hiljadama nedužnih likvidiranih na istoku i na …
VišeKako je ubijen Lovac na jelene
Odlazak Majkla Ćimina (1939–2016) Piše Vladislav Panov Majkl Ćimino, autor čuvenog epskog antiratnog spektakla „Lovac na jelene“, umro je nedavno u Los Anđelesu ostavivši iza sebe upečatljiv doprinos ne samo američkoj kinematografiji već i borbi …
VišeAleksandre Isajeviču, vi nam danas nedostajete
Bitka za Solženjicina Približavanje velikog jubileja – stogodišnjice rođenja pisca znamenitog „Arhipelaga Gulag“, ali i niza drugih kultnih umetničkih dela ruske književnosti – nije samo uzburkalo nemirne duhove u Rusiji, već je potvrdilo da je, …
VišeTajna (ni)je u njoj skrivena
„Alisa u zemlji čuda“ – knjiga skrivenih poruka ili ne? Sto pedeset godina od kada je neprestano u štampi „Alisa u zemlji čuda“ predstavlja štivo koje ne samo da uspešno prkosi vremenu već i kopka …
VišeMajstori srpske umetnosti i njihovo Samopoštovanje
„Raport” iz carstva iracionalnog Srećna galerija SKC Ovih dana je u Srećnoj galeriji SKC priređena izložba izvanrednog ikonopisca, paradoksalno i slikara fantastike Dragana Jovanovića (1964), koji je i osoben crtač. Njegove radove odlikuje organska forma …
VišePreci koje često sanjam
Srbi imaju svoj put, imaju čemu da se vrate. Ne moraju da izmišljaju pametarnicu, kupuju titule, rodoslove, poreklo… Piše Dragomir Antonić Čas brzo, čas lagano, sve nam odgovara, kažu naše plavokose ministarke. Sa portfeljom il …
VišeInicijacije jednog pripovedača
Piše Vladimir Dimitrijević Povodom stodvadesetogodišnjice rođenja Stanislava Krakova, u Kragujevcu je 2015. organizovan naučni skup o njegovom stvaralaštvu, na kome se okupio niz mlađih tumača, željnih da pokažu ko nam se vratio iz izgnanstva izazvanog …
VišeIzlog knjige
„Istok“, časopis za umetnost i baštinu, trobroj 7-8-9, Knjaževac, 2016 Bez dotacija, u malom Knjaževcu, pokrenut je „Istok“– izvanredan časopis za književnost, umetnost i baštinu, a „glavni krivac“ za to je Obren Ristić, glavni i …
VišeJava i tajne Bahusovog vrta
Izložba „Umetnost i vino”u tri galerijska prostora Kako su, u slavu vina i slaveći vino, pojedini od vodećih srpskih slikara i vajara pronašli svoj likovni podstrek, i šta se od toga publici predstavlja ovog leta …
VišeKad se „točak istorije“ zavrti pored šanka!
Bila je odlična ideja da se komad Tomasa Bernharda Teatermaher igra u ugostiteljskom lokalu, budući da se dramska radnja dela i dešava u takvom ambijentu Piše Raško V. Jovanović Drama Tomasa Bernharda Teatermaher pripada tematskom …
VišeBarok ponovo među nama
Festival rane muzike se po jedanaesti put održao u Beogradu, kao kreativni odgovor na sve manje učešće barokne muzike u muzičkoj ponudi našeg glavnog grada. Interpretacije na kopijama istorijskih instrumenata čine festival mnogostruko zanimljivim, kao …
VišeSiledžija – s neba gleda, bombarduje i plače!
Kako „sažvakati“ iritantne ratne sapunice Najnoviji predstavnik novog talasa ratno huškačkih filmova u kojima su u centru pažnje antiteroristički borbeni zadaci takozvanih bespilotnih letelica, „Pogled sa neba“, odlazi za sada najdalje u iritirajuće izveštačenom, naivnom …
VišePOD PLAŠTOM IRONIJE
Za Pečat iz Pariza Slavica Batos Slikar Paul Kle je bio jedan od glavnih teoretičara moderne umetnosti. Retrospektivna izložba u pariskom Centru Pompidu otkriva nam kako je Kle u svom delu pomirio naučni duh i …
Više„Instant klasik“ za studije antičke filozofije na srpskom jeziku
Kad Platon pripoveda Piše Nikola Tanasić Zbog čega delo Irine Deretić, Platonova filozofska terminologija s pravom pretenduje na mesto klasika srpske helenistike i istorije filozofije uopšte Iako je izašla još 2014. godine i samim tim …
VišeBratićeva bajkolika Hercegovina
Piše Gojko Đogo U pripovestima o sudbinama književnih junaka Radoslava Bratića uknjižena je i njegova dubinska projekcija istorije i tradicije, čvrsto oslonjena na slojevito kolektivno pamćenje, kao i sasvim ovovremeno iskustvo Hercegovaca Samo božja ruka …
VišeSvetlo na kraju mraka u mraku
Uspomeni na Čedomira Mirkovića Piše Selimir Radulović Da li će osnivanje Nagrade „Čedomir Mirković“, i štampanje zbornika o njegovom delu, što služi na čast Udruženju književnika Srbije, označiti, simbolički, novi tren života ovog vekovečitog svedoka, …
VišeBOŽIDAR DŽMERKOVIĆ: Potraga za zrncem smisla
Izložba u Paviljonu „Cvijeta Zuzorić“ Piše Matija Bećković „Slike se mogu tumačiti, ali ne objasniti. Ako tajna ne ostaje tajna, sve je besmisleno“, tvrdi ovaj slikar, nastojeći da bliže pojasni uverenja da je umetnost „iznad …
VišeOtkud književnost na naslovnicama dnevne štampe?
Muke povodom otkupa Piše Nikola Marinković Aktuelna drama sa otkupom knjiga za biblioteke Srbije zapravo je svojevrsna poruka ovdašnjeg kulturnog establišmenta budućem ministru kulture da ni na koji način ne sme da ugrozi ideološki zacrtan …
VišeIzlog knjige
Dejvid Parkinson ISTORIJA FILMA „Dereta“, Beograd, 2014 U ovoj dinamičnoj, poučnoj i savremenoj analizi sedme umetnosti Dejvid Parkinson prikazuje razvoj pokretnih slika od najranijih predstava senki do digitalne kinematografije 21. veka. Pokrivajući ključne elemente i …
VišePosle 61. Sterijinog pozorja – Igra sa dobro izmešanim kartama
Piše Raško V. Jovanović I ovogodišnje Pozorje nije izneverilo staru dobru vidmarovsku tradiciju prema kojoj od beogradskih teatara prvenstvo vazda moraju imati JDP i Atelje 212, i prema kojoj je po svaku cenu poželjno izbeći …
VišeRuski „srebrni” odgovor
Projekat „Srbija sa palete ruskih umetnika“ Piše Dejan Đorić U vizuelno veoma privlačnoj Galeriji „Branko Miljković“ pri ogranku „Branko Miljković“ Biblioteke grada Beograda četvrti put svoje radove prikazuje slikar Sergej Alduškin Izložba Sergeja Alduškina koja …
VišeKuća od zla i monstrumi miljenici TV auditorijuma
TV serija „Kuća od karata“ Piše Vladislav Panov Četvorogodišnji trijumfalni pohod serije „Kuća od karata“ predstavlja fenomen nove američke televizijske produkcije koji širom otvara vrata dominaciji najgorih ljudskih osobina, degradaciji morala i razaranju osnovnih principa …
VišeVREME ZABORAVA
POVODOM DVOGODIŠNJEG ĆUTANJA JAVNIH INSTITUCIJA O SMRTI DOBRICE ĆOSIĆA Akademija „Ivo Andrić“ organizovala je 17. maja susret „Sećanja na Dobricu Ćosića“ u prostorijama Udruženja književnika Srbije. Bio je to prvi značajni skup posvećen uspomeni na …
Više„Socijala“ na vašaru taštine
Kanski festival i stid zbog siromaštva u Evropi Piše Vladislav Panov Pobeda vremešnog britanskog sineaste Kena Louča, čiji je socijalno angažovani film „Ja, Danijel Blejk“ osvojio „Zlatnu palmu“ kao najbolji u takmičarskoj selekciji, deluje čudno …
VišeŠest poglavlja o Čomskom
Studija o jednom od vodećih umova današnjice Piše Dr Dragana Stojanović Autor monografije Noam Čomski i savremeno društvo (koju možemo smatrati i dobrim vodičem kroz domaću sociološku i politikološku misao) detaljno piše o procesima individualizacije, …
VišeRatne kolumne Džordža Orvela
Piše Nikola Marinković Istorijski kontekst treba imati na umu prilikom čitanja ovih kolumni, jer su mnogim svojim delovima neodvojive od pretposlednje godine Drugog svetskog rata, kada je britanska javnost već bila svesna izvesnosti nacističkog poraza, …
VišePovest i Povelja Jugoslavije
Piše Jovan P. Popović Kako je akademik Vlado Strugar svojim delom Povest i Povelja Jugoslavije konačno uobličio svoje višegodišnje zalaganje da se na ovim prostorima nauka i kultura udruže i svim svojim moćima deluju na …
VišeIma li snage za „veliko spremanje”?
Beogradska pozorišta na pragu leta: KRAJ SEZONE KOJA JE DONELA PRIVID OBILJA Piše Raško V. Jovanović Približava se kalendarski početak leta, dani su se odužili, a beogradska teatarska sezona kao da dobija u zamahu. Priređuju se …
VišeKNJIGE I ŽIVOT
Mark Arons i Džon Loftus Tajni rat protiv Jevreja „Knjige Obradović“, Beograd, 2015 Tokom proteklih 12 godina Mark Arons i Džon Loftus su stupili u kontakt sa 500 bivših obaveštajaca, sa molbom da im govore …
VišeBarok u Beogradu
Piše Smiljka Isaković Uoči majskih praznika u Beogradu su izvedeni koncerti barokne muzike, inače retki u koncertnoj ponudi prestonice Barokna muzika mogla se čuti u Galeriji „Artget“ Kulturnog centra Beograda, Kući kralja Petra i Skupštini …
VišeLjuba u Galeriji „Tesa Erold“
Izložba Ljube Popovića u Parizu Pod naslovom Omaž Ani Tronš, Ljuba Popović, slavni srpski slikar koji živi u Parizu, uskoro će svoje radove predstaviti publici francuske prestonice. Pariska izložba našeg umetnika biće otvorena u četvrtak …
VišeIzlog knjige
Vojislav Šikoparija Sećanja srpskog oficira (1900–1918) Zavod za udžbenike, Beograd, 2014 Pred čitaocem su memoari srpskog oficira, učesnika balkanskih ratova i Prvog svetskog rata Vojislava Šikoparije, koji je vojnu akademiju završio u Moskvi. Zanimljivo je …
VišeUniverzalni ključ za likovne brave
Slike Milice Kojčić u Galeriji ULUS Piše Dejan Đorić Ova srpsko-francuska umetnica uspela je da objedini poetiku srpske škole fantastike na zalasku novom slikom, postmodernim slikarstvom i najnovijim stremljenjima u umetnosti Nedavno je u beogradskoj …
VišeNi borbenih uzleta, ni poetskih vizija
Piše Raško V. Jovanović Znatno skrativši tekst, reditelj Ivan Vuković hteo je da neoromantičnu herojsku komediju Rostanovu kako-tako dovede u sazvučje sa našim vremenom i stoga se oslonio na neka iskustva postmoderne Iako po književnoj …
VišeSve za mene, ništa za druge!
Šta nam govori dokumentarac „Rekvijem za američki san“ Piše Vladislav Panov Citirajući suštinsku mudrost o kapitalizmu čuvenog ekonomiste Adama Smita izrečenu još pre dva i po veka, današnji je bard među intelektualnom elitom Zapada, cenjeni američki …
VišeNagrađena Smiljka Isaković
Jedna od dve najznačajnije nagrade u oblasti umetničke muzike u Srbiji – Nagrada Udruženja muzičkih umetnika Srbije dobitnici je dodeljena za koncert Put Ćirila i Metodija U četvrtak 12. maja u Muzeju Narodnog pozorišta u …
VišeTri romana Ljiljane Habjanović Đurović
Obnovljena „Prosvetina“ Biblioteka „Veliki romani“ Tri dela Ljiljane Habjanović Đurović – „Ženski rodoslov“, „Ana Marija me nije volela“ i „Naš otac“ – našla su se u jednoj knjizi, upravo objavljenoj u okviru „Prosvetine“ kultne edicije …
VišeHladno spaljivanje Svetog Save
Piše JOVO BAJIĆ Kako je Bosansko narodno pozorište Zenica, svojim novim komadom „Sveto S“, završilo predstavu o Svetom Savi, prekinutu 31. maja 1990. na sceni Jugoslovenskog dramskog pozorišta Jedna vest iz sarajevskog „Oslobođenja“, objavljena u …
VišeSveto je u muke živjet
Katkada je ono što se u mašti zbilo vrjednije od onoga što se u stvarnosti dogodilo. Tu negdje na toj međi počinje poezija. Na tu među je stigao i Marko Miljanov kada je od viteza …
VišeKo su delatnici pravog srpskog andergraunda?
Piše Dejan Đorić Avangardni umetnici, teoretičari, kustosi, kritičari i ostali diktatori naše likovne scene, u sumanutosti i isključivosti svog postdemokratskog provincijalizma, potpuno previđaju da je realističko slikarstvo veoma cenjeno u svetu, nema boljeg časopisa i …
VišeU potrazi za snovima i košmarima
„Beldoks“ broj 9 Piše Vladislav Panov Idealno otvaranje, razrada problematična, možda bi to u najkraćem bio odgovarajući opis svega što ovogodišnji, deveti po redu, Međunarodni festival dokumentarnog filma nudi svojoj publici u obilju od skoro …
VišeO(be)smišljavanje Šekspira
Četiri veka od smrti Viljema Šekspira 2. deo Piše Raško V. Jovanović Mletački trgovac, Otelo i Hamlet svakako idu u red najradije i najčešće izvođenih Šekspirovih dela na beogradskim scenama. Zato su predstave upravo tih drama obično bile …
VišeDa li Evropa zaista ne postoji
Tekstovi Pečatovog kolumniste – filozofa Dijega Fuzara u izdanju kuće Dosije Piše Dragan Mraović Knjiga „Evropa ne postoji“ nastala je od zbirke intervjua, eseja, članaka i govora objavljivanih u „Pečatu“ počev od 2013, uz nekoliko …
VišeIZLOG KNJIGE
Žilija Kaže SPASAVANJE MEDIJA,KAPITALIZAM, PARTICIPATIVNO FINANSIRANJE I DEMOKRATIJA „Akademska knjiga“, Novi Sad, 2016 Mediji su u krizi, ne samo klasična štampa već i televizija i radio. U knjizi Žilije Kaže, francuske ekonomistkinje mlađe generacije, predložen …
VišeKo je „najslobodniji čovek Crne Gore“?
Povodom izložbe i monografije slikara Uroša Toškovića „Serdar Tošković iz Bratonožića“ razvio je svoju zastavu 1932. godine, a njegov barjak nije ništa drugo do čist beo papir na koji decenijama ispaljuje salve tuša. Nekad su …
VišeZamislite, socijalizam je ipak bolji za ljude!
Piše Vladislav Panov Novo ostvarenje oskarovca Majkla Mura koje je on ne sa ispraznim cinizmom naslovio „Gde ćemo sledeće u osvajanje“, poredi turobne blagodeti življenja savremenog američkog sna sa bajkovitim kapitalističkim socijalizmom, u kome oduševljeno …
VišeDRAMATIČAR ZA SVE EPOHE
Četiri veka od smrti Viljema Šekspira Piše Raško V. Jovanović Šekspir nije savremenik samo 21. veka već svekolike ljudske budućnosti, a obeležavanje četiristogodišnjice njegove smrti predstavlja izraz dužnog poštovanja prema piscu čiji će imaginarni svet …
VišeLirska kuća Rajka Petrova Noga
Piše Nikola Marinković Reći za neko književno delo da ima „preciznu arhitektoniku“ odavno je samo floskula, međutim, u pojedinim slučajevima ova oveštala metafora i dalje može biti nosilac smisla. To je slučaj sa novom zbirkom …
Više„Zvuk“ – likovne etide akvarelom i pastelom
Povodom izložbe u beogradskoj Maloj galeriji ULUPUDS-a Piše Dejan Đorić Nada Matijević, slikarka i muzičar, stvaralački se upitala – i nagovestila neke odgovore – koji je odnos između slike i zvuka, znajući da se u …
VišeIZLOG KNJIGE
Vladimir Ćosić – Vojnici države iluzije „West-East“, Beograd, 2015 Ova knjiga je realnost i fikcija, kao i događaji i likovi opisani u njoj. Ma koliko se autor trudio da događaje i likove približi realnosti, imajući pred …
VišeIstok i Zapad – bez „gubljenja“ u prevodu
Koncert Ninga Fenga u Kolarčevoj zadužbini u Beogradu Piše Smiljka Isaković Prošla su vremena kada se za muzičare sa Dalekog istoka smatralo da ne shvataju zapadnu umetničku muziku, da sviraju sve note tehnički savršeno, ali …
VišeRevolucija u čaši vode ili u okeanu kapitalizma
Strip, film i Holivud Piše Vladislav Panov Ono što je u aktuelnoj svakodnevici odmaklog neoliberalnog zapadnog društva po stalo najvažnije (jednakost svih sa svakim, sveopšta rasna, verska i svaka druga ljubav, snishodljivo pokajanje belog čoveka…), …
VišeUbogi život, tu pored nas
„Moje dete“: Premijera (nagrađene) drame iz romskog života Piše Raško V. Jovanović Drama Stojana Srdića donosi specifičnu sliku romskog života, njeni glavni akteri ne beže od iskazivanja vlastitih emocija niti se suzdržavaju u reagovanju na …
VišeULANČANI BEOČUG
Povodom dodele godišnjih nagrada KPZ Srbije Piše Rajko Petrov Nogo Tradicija nam je, između ostalog, potrebna da bismo mogli da vrednujemo Vama je poznata organizovana rabota u današnjoj srpskoj kulturi. Prvo se, recimo, visoka književnost …
VišeBesni Maks protiv Kusturice
Kako se kroji i režira Kan 2016 Piše Vladislav Panov Skandal sa odbijanjem novog filma Emira Kusturice od strane kanskih selektora i onaj još veći zvani „Panamski papiri“, svaki na svoj način, već su obeležili …
VišeSvet podređen njenom veličanstvu – liniji
Dela Branislava Makeša u Galeriji Grafičkog kolektiva Piše Dejan Đorić Reč je o grafičaru koji ume da artikuliše svoje meditacije, i likovno promišlja prirodu medija, njegovu istoriju i poetiku. Na njegovo delo utiču različiti likovni …
VišeLepota „zabranjenog voća“
Goldoni na repertoaru Scene „Akademije 28“ Piše Raško V. Jovanović Venecija 18. veka u komediografskom ogledalu Karla Goldonija i beogradskih teatarskih poslenika Znameniti italijanski komediograf 18. stoleća Karlo Goldoni, u predgovoru svoje prve zbirke komedija …
VišeU senci Dučićevih jablanova
Piše Gojko Đogo Koliko god je mogao, Dučić se klonio faktografije, plićaka svakodnevice, nečistih ulica i neposrednog dodira sa životom. I svoje je jade držao na uzdi. Više je voleo senke i kontraste, slutnje i …
VišeOdgovor na tekst „O ćirilici i zaveri“ (objavljen u prošlom broju „Pečata“) – Ćirilica i surovi montažeri
Piše Aleksandar Milanović Svaki put kada nešto što je deo srpskog kulturnog identiteta nazovete „bosanskim“, „hrvatskim“ ili nekim drugim teritorijalnim ili nacionalnim imenom, motivacija za takav postupak mora biti jasno formulisana i objašnjena pripadnicima srpske …
VišeULOGA PRETVORENA U ŽIVOT
Brana Crnčević (1933−2011) Iz zbirke priča Knjiga zadušnica – knjige kroz koju „promiču seni piščevih poznanika i prijatelja“, među kojima su i Borislav Mihajlović Mihiz, Slobodan Penezić Krcun, Zoran Radmilović, Miloš Crnjanski, Branko Pešić, Duško …
VišeSmeh i naš tegobni egoizam
Posle 45. Dana komedije u Jagodini Piše Raško V. Jovanović Od 20. do 27. marta, u Jagodini je izvedeno sedam scenskih ostvarenja u izboru Ivane Vujić, koja je nastojala da se na ovogodišnjim Danima komedije …
VišeRoman reka nije mrtav!
Piše Nataša Anđelković Norveški pisac Karl Uve Knausgor, za samo tri godine, od 2009. do 2011, napisao je autobiografski roman u šest knjiga pod nazivom Moja borba, i izazvao svojevrsnu čitalačku groznicu, nestrpljivo iščekivanje svakog …
VišeKada je 10.000 sati za majstora malo
46. Međunarodno takmičenje Muzičke omladine u Beogradu Piše Smiljka Isaković Legenda kaže da se posle 10.000 sati bavljenja bilo čime, postaje vrhunski stručnjak. Verovatno svuda osim u klasičnoj muzici, gde je ovaj impozantni broj sati …
VišeRadulovićevi izvori svetlosti
Piše Nikola Marinković Pisac Svetla iz očeve kolibe književnosti i kulturi daje zamašan značaj, koji prevazilazi individualističke granice, nametnute duhovnom situacijom vremena. Jer pomenuta podrazumeva da je duhovni vidik „Dehristijanizovan, potom dehumanizovan“, i da „čovek …
Više„O ĆIRILICI I ZAVERI”
(Odgovor na tekst objavljen u „Pečatu” od 8.4.2016.) U „Pečatu“ od 8. 4. 2016. objavljen je tekst pod naslovom „Ćirilica u srpskim medijima i hrvatskim školama“, u kojem profesor Aleksandar Milanović interpretira televizijski prilog čiji …
VišeĆirilica u hrvatskim školama i srpskim medijima
Piše Aleksandar Milanović Kako smo u proleće 2016. došli u situaciju da nas više zanima stanje sa ćirilicom u Hrvatskoj nego u Srbiji? Zašto je to tako? Kako se tumače kulturološke tendencije u vezi sa …
Više„Dosije iks“ – Istina više nije „tamo negde“?
Piše Vladislav Panov Nedavno u svetu prikazani serijal od šest novih epizoda čuvene serije „Dosije iks“ oduševljeno je dočekan od miliona poklonika širom planete iako je njegova konceptualna vrednost i dominantna uloga – da bude …
VišePISAC KOG JE UBIO BROZ
U susret petoj godišnjici od smrti Brane Crnčevića Već pet godina je prošlo od smrti Brane Crnčevića. Kada je u to rano jutro, 14. aprila 2011. godine, preminuo u Beogradu, zapisali smo da je otišao …
VišeH&M apokalipsa
Piše Vladislav Panov Zbog čega dokumentarni film mladog losanđeleskog autora Endrjua Morgana „Prava cena“, koji se bavi svim aspektima pogubnog uticaja na ljude, prirodu i našu civilizaciju novog pristupa u proizvodnji i prodaji odeće, predstavlja …
VišeNadigravanje sa sa ništavilom
Za „Pečat“ iz Pariza Slavica Batos Anselm Kifer, čija se izložba upravo održava u pariskom Centru Pompidu, nezaobilazna je pojava na savremenoj umetničkoj sceni. Njegovo delo neodvojivo je od poetsko-filozofskih razmišljanja o kolektivnom pamćenju, o …
VišePesnik bez dlake na jeziku
Reč o poeziji Rajka Petrova Noga Piše Vladimir Dimitrijević Opisao je Nogo kako Srbi umeju da primaju smrtnu kaznu bez straha i uzdaha, s mirom koji um prevazilazi, jer je njihov Bog – Bog pravde …
VišeSvako da pronađe zločinca u svojoj kući!
„Dobra žena“ delo domaćeg vremešnog rediteljskog debitanta Piše Vladislav Panov Galeriji nebrojenih filmskih likova srpskih primitivaca i zločinaca koje svi vole da mrze, dok mi treba konačno da naučimo da ih se strašno stidimo i da …
VišeVažan prilog književnoj logorologiji
Piše Nikola Marinković S vremena na vreme u srpskoj književnosti pojave se dela koja su gotovo konsenzusno ocenjena odličnim, ali ih mimoilaze nagrade i prikazi. Upravo to je slučaj sa debitantskim romanom Ljubomira Koraćevića Lager …
VišeBeogradske izložbe
Piše Dejan Đorić Svet osećajne pustoši Galerija „Štab“ Održana izložba slika u Galeriji „Štab“ skrenula je pažnju na izvanrednog autora. Novije srpsko figuralno slikarstvo u duhu realističke estetike, uslovljeno stvarnosnim, odredila je podela na umetnike …
VišeKNJIGE I ŽIVOT
Radovan Karadžić, Uvodna reč pred MKSJ u Hagu „Unwritten History Inc“, Njujork, 2015 Verujući da je zvanični prevod uvodne reči dr Radovana Karadžića napravljen tokom procesa žalosno neadekvatan i da vernija verzija Karadžićeve samoodbrane daje …
VišeTopos čiste lirske poezije
Piše Nikola Marinković Tomislav Marinković je u kritici već prepoznat kao tihi glas čiji je kvalitet obrnuto srazmeran čuvenju. Možda je to i jedina moguća pozicija za savremenog liričara: blizu zahuktalog sveta da bi svedočio …
VišeSamostalno!
Guitar Art Festival 2016 Piše Smiljka Isaković Stalno se razvijajući, beogradski Guitar Art Festival danas uživa status jednog od pet najvećih i najistaknutijih internacionalnih festivala klasične gitare u svetu Pod parolom Samostalno (samo+stalno) u Beogradu …
VišeKad jaganjci umuknu
Film „Otadžbina” Piše Vladislav Panov Novi, na nedavno završenom FEST-u prikazani film Olega Novkovića „Otadžbina” zavidni je doprinos bujnoj zaostavštini srbomrzačkog filmskog ešelona koji potomcima dugotrajno i uporno ostavlja samo najgore prizore i ljudske spodobe …
VišeDa, Don Žuan je živ i u ovom milenijumu!
Premijera na Maloj sceni „Madlenianuma“ Piše Raško V. Jovanović Setna komedija o sukobu Kazanove i Don Žuana prikazuje suočavanje, odnosno sukob njih dvojice, što je zapravo okršaj dva životna principa: vitalne strasti i večite žudnje …
VišeEnergetsko isijavanje
Povodom izložbe Miloša Šobajića u beogradskoj Galeriji „Atrijum“ Piše Dejan Đorić Fotografije Dušan Zjalić Ako je Jozef Bojs mislio da posle konceptualne avangarde umetnik više nikada neće uzeti četkicu u ruke (postmoderno slikarstvo i estetika „Novih …
VišePosle 44. FEST-a : Vlažno pomeranje granica
Piše Vladislav Panov Druga godina promena „novog-starog“ FEST-a, četrdeset četvrtog u njegovoj istoriji, donela je rekordan broj ponuđenih filmova, selekcionih celina, mesta na kojima su se filmovi prikazivali i nagrada kojima su podmirene sve moguće …
VišeKNJIGE I ŽIVOT
Veselin Čajkanović – Iz srpske religije, mitologije i folklora „Evro book“, Beograd, 2015 Studije i članci iz stare srpske religije, mitologije i folklora našeg prvog istoričara religije, akademika i profesora Veselina Čajkanovića (1881–1946) već decenijama predstavljaju …
VišeCrno-belo u crno-belom
Posle dodele Oskara 2016 Piše Vladislav Panov Holivud drže beli rasisti, smatraju oni crni, koji nisu rasisti. Da je (još uvek) pogrešno seksualno zlostavljanje dece od strane sveštenika, zahvaljujući čemu je za najbolji film proglašena …
Više„Buba u uhu“ vrh ovogodišnje sezone
Piše Raško V. Jovanović Premda vrlo širok repertoar beogradskih pozorišta, načinjen po pravilima višegodišnje prakse prema kojoj svi igraju sve, ipak ne omogućuje zainteresovanim gledaocima da na sceni vide najbolja dela svetske i naše drame …
VišeZemunski mag i estetika budućnosti
Željko Tonšić (1954–2014) Piše Dejan Đorić Bio je jedini naš slikar na stalnoj uzlaznoj putanji usavršavanja drugima nedostižnog majstorstva, pa su ga poštovali i (hiper)realisti i slikari fantastike, a njegova prva, posthumna izložba mogla se …
VišeUMBERTO EKO (1932–2016) – Ekov odlazak u svet znakova
Za većinu svojih čitalaca, koji su ga prevashodno zavoleli zbog Imena ruže i Fukoovog klatna, Umberto Eko je bio profesorski, eruditivni pisac, čije mišljenje su mnogi uvažavali i povodom drugih oblasti ljudske duhovnosti, gotovo nikada …
VišeAdio, maestro
Italija se oprašta od svog velikana Za „Pečat“ iz Milana Marina Muštović Na poslednji ispraćaj Umberta Eka nisu došle samo VIP osobe po službenoj dužnosti već i hiljade „običnih ljudi“. Mnogi od njih su tog …
VišeVedro svedočanstvo o poletnoj epohi
Piše Dejan Đorić Ovom postavkom i pratećim katalogom novosadskoj i sada prestoničkoj publici prvi put se u većem obimu prikazuju život i stvaralaštvo beogradske slikarke Olge Bogdanović (Beograd, 1913–1993) U maloj galeriji Doma vojske Srbije …
VišePolitički sram „Hotela Evropa“ u Berlinu
Posle dodele nagrada Berlinala 2016 Piše Vladislav Panov Dve političke odluke žirija, koji je na čelu sa najnagrađivanijom glumicom svih vremena Meril Strip kao predsednicom žirija, odlučio da glavne nagrade dodeli dokumentarnom filmu italijanskog reditelja …
VišeIzlog knjige
Karakter ratova za razbijanje Jugoslavije Nova knjiga profesora dr Radovana Radinovića Piše Dr Stanislav STOJANOVIĆ U izdanju „Beogradskog foruma za svet ravnopravnih“ upravo se pojavila nova knjiga profesora Radovana Radinovića: Karakter ratova za razbijanje Jugoslavije. …
VišeEstetika zamene
Piše Vesna Trijić Zamenom tehnike pronađenog rukopisa, jednog od omiljenih a do sada svakako već i oveštalih narativnih postupaka, krađom i prekopavanjem po tuđem tabletu, autorka je sažela svu dramu savremene kulture, dominaciju slike nad …
Više„Berlinale“ 2016 – U ime velikih ideala
Piše Vladislav Panov Novo izdanje najposećenijeg filmskog festivala, popularnog Berlinala, nudi publici preko četiristo filmova iz 77 zemalja, kao i program pod vrednosnom etiketom u kojoj blistaju načela o pravima na slobodu, život, ljubav, sreću, …
VišeBoja zgrušana u grudvice energije
Oproštaj od umetnika – Mileta Mikarić (1956–2016) Piše Dejan Đorić Za vreme trajanja svoje velike izložbe koja se do kraja februara može videti u Srpskom kulturnom centru u Beogradu preminuo je slikar Mileta Mikarić; među poštovaocima …
VišeBudućnost je njihova
Koncert ciklusa Mladi i uspešni i svetske premijere na Kolarcu Piše Smiljka Isaković Tvorac premijerno izvedene simfonijske fantazije Svemir Jugoslav Bošnjak, kao iskusan radijski čovek, zna koliko pažnju publike drži savremena muzika, te nas je …
VišeSusret dva oprečna sveta
Zvezdara teatar: „Govorna mana“ Piše Raško V. Jovanović Sa sigurnošću se može reći da će ovaj komad Gorana Markovića i danas imati povoljnu recepciju u gledalištu Pre dvadesetak godina na Maloj sceni Narodnog pozorišta u …
VišeTužna srpska vertikala
Povodom dodele nagrada „Odzivi Filipu Višnjiću“ i Zmajeve nagrade Piše Dragan Hamović Današnji rodoljubivi pesnik – a za takvog je izvrstan primer Đorđe Nešić, lirski graničar i liričar graničnih i podeljenih situacija i odnosa – …
VišeIzlog knjige
Umberto Eko – O književnosti „Vulkan izdavaštvo“, Beograd, 2015 U ovoj zbirci ogleda koji govore o funkcijama književnosti, Eko za primer i predmet razmišljanja odabira autore koji su ga dugo zaokupljali, poput Nervala, Džojsa, Borhesa (ali …
VišeMiljkovićeva Srbija na istoku
Piše Dragan Hamović U središte svojih pesničkih zamisli Miljković je postavio težnju za oblikovanjem modernih nacionalnih simbola, a o tome je srazmerno malo pisano. Od prvih oglašavanja u javnosti, govori o svom radu na zbirkama …
VišePatologija zavisnosti
Dokumentarac o naličju američkog blagostanja: „Razbojnici s receptima“ Piše Vladislav Panov U dokumentarnom filmu „Razbojnici s receptima“ njegovi autori bez milosti seciraju američku društvenu atmosferu u kojoj su lekovi postali ne samo sastavni deo života …
VišeAMERIČKA STRATEŠKA KULTURA I SPOLJNA POLITIKA
Piše LEONID SAVIN KATEHON.com Često se govori da svaka nacija ima jedinstven kulturni kod i da ako neprijatelj uspe da ga razbije, može lako da pobedi taj narod. U stvari, ne postoji samo duhovni i …
VišeZloslutne prognoze kaputt
KRIZA KAO IZAZOV: Perspektive domaćeg pozorišta u 2016. godini Piše Raško V. Jovanović Domaća pozorišta ispoljila su neobičnu vitalnost i u teškim uslovima ostvarila priličan broj premijera, što je iznenadilo sve – gledaoce najviše, ali …
Više