Piše Marko Marković Pre neuspelog početka, na prvenstvu sveta, u Italiji 1990. godine, istu situaciju imali smo i 1962, godine u Čileu, a na tim prvenstvima ostvarili smo velike uspehe, peto i četvrto mesto Možemo …
ВишеYearly Archives: 2010
DANIJEL CVJETIĆANIN Džeronimo među Srbima
Ponekad se zapitam da li (i koliko) tranzicija u centralnoj i istočnoj Evropi liči na osvajanje zapada u Sjedinjenim državama? Setićemo se da je kapital, tada nošen entuzijazmom pionira sa Istočne obale, jurnuo na zapad, …
ВишеOdgovor Pečata Ugričićevoj NBS Ubistvo s predumišljajem ili bombardovanje NBS
Piše Odeljenje za odnose sa javnošću „Pečata“ Reagovati toliko žustro, drsko i bezobrazno na tekstove koji su ukazivali na štetnost mnogih pojava iza kojih stoje institucije kulture u Srbiji, a koje dovode do procesa rasrbljivanja …
ВишеRaditi protiv Srbije nije krivica
Piše Marko Keković Da je reforma pravosuđa izvršena neustavno i traljavo po kriterijumu moralno-političke, partijske podobnosti, što je, koristeći obilje argumentacije dokazao na stranicama „Pečata“ Ratko Marković, dokazuje i zahtev Evropske komisije da se poništi …
ВишеNacionalno ujedinjenje Mađara
Piše Vlastimir Vujić Posle usvajanja Zakona o dvojnom državljanstvu za mađarsku dijasporu, sve zemlje koje se graniče s Mađarskom reagovale su zabrinuto i žustro – osim Srbije Od održavanja osnivačke sednice mađarskog Parlamenta (novi saziv …
ВишеOGNJEN TADIĆ Srpska osluškuje topot turskih konja
Razgovarali Nataša Jovanović i Uglješa Mrdić Predsednički ste kandidat ujedinjene opozicije Republike Srpske. Kako u okolnostima političkih turbulencija praćenih snažnim angažovanjem stranih sila na stvaranju unitarne BiH vidite mogućnost povratka nacionalne opcije na vlast? Uveren …
ВишеRATKO DMITROVIĆ Josipovićev pečat na tlu bosanske Posavine
Svaki koren, čak i kod čuvenih i skupih tartufa (gljiva koje raste ispod površine zemlje) ima svoj nastavak, gornji deo, krošnju, izdanak… ima ono gore što je posledica onoga dole. Nema u istoriji iole značajnijeg …
ВишеIz Amerike, ponekad i – s ljubavlju
Piše Miodrag Zarković Mantra da srpske nevolje, istine i interesi nikoga ne zanimaju danas je nadmoćna u našem javnom diskursu u tolikoj meri, da se odnos Srbije prema Zapadu sveo na lažnu dilemu – ili …
ВишеNENAD POPOVIĆ Program za život
Piše Nenad Popović Obraćanje dr Nenada Popovića, potpredsednika DSS, na predstavljanju „Programa razvoja Srbije 2010 – 2015. godine“ u Sava centru u Beogradu (30. maj 2010.) Fjodor Mihajlovič Dostojevski rekao je „učiniti novi korak, izgovoriti …
ВишеDragan Šutanovac ušao u NATO
Piše Pavle Ćosić Beograd, 2. jun, izvor Be92 – Juče je, prilikom obilaska kasarne u Čačku, obraćajući se vojnicima, ministar odbrane Dragan Šutanovac poručio da je lično ušao u NATO U govoru koji je trajao …
ВишеSarajevska kapitulacija
Piše Anja Vujević Učešćem na ministarskoj konferenciji „EU-Zapadni Balkan“ Beograd je priznao nezavisnost južne srpske pokrajine, jer je Kosovo u Sarajevu imalo jednak tretman sa ostalim državama učesnicama Sarajevska konferencija „EU – zapadni Balkan“, čiji …
ВишеDezerterstvo nemačkog predsednika
Piše Miroslav Stojanović Da li je izjava da bi Nemačka svoje ekonomske interese trebalo da štiti vojnim intervencijama, bila dovoljan razlog da Horst Keler uđe u istoriju kao prvi nemački posleratni predsednik koji je napustio …
ВишеSrbijanstvo i jugoslovenstvo u srpskoj kulturi
Piše Aleksandar Dunđerin Naša književnost danas je zagubljena u prostorima između obnavljanja jugoslovenstva i zagovaranja srbijanstva u ovdašnjoj kulturi. U pitanju su dva procesa koja teku paralelno, i, prožimajući se, proizvode kao posledicu menjanje percepcije …
ВишеSamoubistvo iz nehata ili unutrašnje bombardovanje Narodne biblioteke
Piše Slobodan Vladušić Odstranjivanjem Njegoša i Malovića iz korpusa srpske književnosti NBS čini jednu vrstu kulturnog genocida, uništava kulturnu tradiciju i kulturno sećanje jednog naroda, šalje poruku da srpske književnosti izvan sadašnje teritorije Srbije nikada …
ВишеRaskoljnikov u Parizu
Piše Mira Popović Postavka Zločin i kazna u Parizu istražuje pogled umetnika na zločin tokom dva veka, od Francuske revolucije do Drugog svetskog rata, namećući brojna pitanja o čoveku-zločincu, ali i o društvu koje kažnjava. …
ВишеROLAN GAROS Poslednji turnir u Parizu
Piše Mira Popović Ukoliko se kompleks Rolan Garosa ne modernizuje, zbog brojnih nedostataka (prostor, rasveta, funkcionalnost terena) Otvoreno prvenstvo Francuske u tenisu od sledeće godine moglo bi da bude organizovano u nekom drugom gradu Ovogodišnje …
ВишеDOBRICA ĆOSIĆ Tragajući za smislom bivstvovanja
Govor književnika Dobrice Ćosića na uručenju Puškinove nagrade u Moskvi Poštovane kolege, dragi prijatelji, Puškinova medalja kojom ste me nagradili, predstavlja najveće priznanje za moj šestesetogodišnji književni rad. Primam je s najdubljom zahvalnošću i uzbuđenjem. …
ВишеALEIDA GEVARA Istina o Čeu i kubanskoj revoluciji
Razgovarala Mara Knežević Kern Sa ćerkom čuvenog svetskog revolucionara Ernesta Če Gevare, Aleidom Gevarom Marč, susreli smo se u Sofiji, na skupu podrške Kubi i petorici kubanskih građana, zatočenih u američkim zatvorima, pokrenute da bi …
ВишеPonižavanje
Nema tog poniženja kome nas naši vlastodršci neće izložiti. Njima nije bila dovoljna bruka što primaju u državnu posetu višestruko dokazanog srbomrzitelja Harisa Silajdžića, nego su mu da bi ga uopšte privoleli da dođe morali …
ВишеSABLJA DIMISKIJA Neprolazni Žak Popović
Piše Raško V. Jovanović Premijera na sceni „Vuk Karadžić“ u Beogradu „Sablja dimiskija“ ili – po volji autora – „gorča farsa u jednom parčetu“ potvrdila je svevremenost farsičnih projekcija našeg velikog komediografa Kao i većina …
ВишеSLOBODAN ANTONIĆ Između nas i satane
Da li znate šta je ovo? Ja nisam znao dok mi dete jednog dana nije reklo: „Tata, baš volim demone!“. Onda sam obratio pažnju na to čime se sin igra. Bile su to „jugio“ karte …
ВишеPovratak zaboravljene revolucije
Piše Dragomir Anđelković Revolucije najčešće izbijaju onda kada dođe do izvesnog poboljšanja životnog standarda, odnosno do rasta očekivanja da će se to desiti, a onda narod bude izneveren, pa velika očekivanja zameni razočarenje. Da li …
ВишеALEKSANDAR ĐAJA Odumiranje države
Jedan preduzetnik koji ima plan o tome kako preživeti smak sveta, prodaje mesta u bunkeru u kalifornijskoj pustinji Mohave. Podzemno sklonište Roberta Vičina, u mestu Barstou, površine je 1.200 kvadratnih metara i sadrži teretanu, veliku …
ВишеKAN 2010 Varljivo sunce našeg sveta
Piše Vladislav Panov Zanimljivi i raznoliki, donekle snishodljivi i ziheraški, ali ipak dovoljno imenima i temama široki izbor koji je ove godine načinjen za potrebe glavnog programa Kanskog festivala, nije baš ostavio lak zadatak za …
ВишеVELIKO GRACKO Odsečeni od sveta!
Piše Biljana Živković Reporteri „Pečata“ posetili su Staro Gracko jedno od najizolovanijih srpskih getoa, smešteno u centralnom Kosmetu, mesto u kojem su u leto 1999. godine izmasakrirani žeteoci srpske nacionalisti Kome god u Srbiji pomenete …
ВишеRitualno zavitlavanje sa „srbijanskom amebom“
Piše Ljiljana Bogdanović Da li su tvorci novog imena za srpsku književnost poslušali ruskog teoretičara Kara Murzu koji povodom savremenih ideoloških mešetarenja u jeziku kaže: „Dati lažno ime – podjednako je važno u manipulaciji svešću …
ВишеNADA MOMIROVIĆ Globalizacija se propoveda na pisti
Razgovarala Nataša Jovanović Možda deluje malo čudno kada u socijalizmu počinjete kao kapitalista, a u kapitalizam ulazite kao potpuno socijalno opredeljeni; i to je bio nesklad između unutrašnjih poriva i kapitalističkih odnosa koji su trebali …
ВишеDANIJEL CVJETIĆANIN Buntovnici, Evropa i Srbija
Nikada ne mogu da pogrešim kada tekst počnem tvrdnjom da čudima u Srbiji nema kraja. U periodu duboke krize, u kojoj vlast pokazuje najviši stepen bezobzirnosti prema ekonomskim interesima naroda i države, čineći sve što …
ВишеIgrale se delije, nasred zemlje Srbije
Piše Vladimir Kecmanović Tvorcima „srbijanske“ književnosti odvratna je srpska književnost u celini, kako je jasno i glasno izjavio mali od palube gadljive grupe, pa bi, po svaku cenu – da je rasture. Za početak, tako …
ВишеRADMILA NAKARADA Srbija je arhipelag ostrva jednoumlja
Razgovarala Ljiljana Bogdanović Kako se Srbija, posle dramatične i tragične završnice dvadesetog veka, tokom kojeg je inače – ponekad i u decenijskom kontinuitetu – gubila i devastirala ljudske i materijalne resurse, ideale i energiju, danas …
ВишеRužni, prljavi, zli
Piše Milorad Vučelić Zvaničnim Srbima i većini medija u našoj zemlji nema se šta zameriti. Svojski su se godinama trudili da potvrde sliku koja je propagandno stvarana o Srbima. Po toj slici Srbi su ružni, …
ВишеTreći čovek Rusije
Piše Bogdan Đurović Sergej Šojgu je već dve decenije na čelu resora za vanredne situacije, još iz vremena SSSR-a, čime je ubedljivo ministar sa najdužim stažom u Ruskoj Federaciji Njegov životni moto je – radi …
ВишеNacionalna akcija u postmodernoj okupaciji
Piše Branko Radun Šta raditi u trenutku kada se čini da globalistička i neoliberalna paradigma u glavama naših ljudi nema alternativu? Kada se čini da je svaki otpor, makar bio i simboličan, osuđen na neuspeh? …
ВишеTomica Milosavljević podneo ostavku
Beograd, 18. maj 2010, izvor Be92 – Posle svih skandala koje nam je upriličio jedan od najpopularnijih ministara u Vladi Srbije, ministar zdravlja Tomica Milosavljević, juče je na pres-konferenciji sazvanoj u prostorijama G17+, na opšte …
ВишеRATKO DMITROVIĆ Tito i ja, ili kako sam propustio da vidim živog Broza
Dva godišnja događaja iz vremena Josipa Broza ostala su urezana u sećanje nama koji smo živeli to vreme; kao deca, omladinci, odrasli ljudi-svejedno je. To su Prvomajska parada i Dan mladosti, rođendan neupitnog vladara Jugoslavije. …
ВишеMediji i etika
Piše Vasa Pavković Etički i logički relativizam terminotvorca „srbijanska književnost“ znači – kako je njemu svejedno šta bilo ko misli i da će on, bez ikakve obaveze i dalje pisati (i kao razlikovati) srpsku književnost …
ВишеNa pomolu planetarna katastrofa
Piše Pavle Ćosić Beograd, London, Njujork, izvor Be92 – Vlada Srbije izdvojiće pola milijarde evra za rešavanje problema globalnog zagrevanja. Neuobičajene i čak neverovatne hladnoće koje su zapljusnule čitavu Evropu od 10. maja i koje …
ВишеBari 1991.
Piše Marko Marković U dugoj istoriji najeminentnijeg nadmetanja – Lige šampiona, uz Zvezdu, još je samo rumunska Stetau iz zemalja „istočnog bloka“ uzela trofej Pre 19 godina, 29. maja, na stadionu SVETI NIKOLA, za titulu …
ВишеSrbija, BiH i kolektivna bezbednost
Piše Aleksandar Pavić Pre dve godine ruski predsednik Dimitrij Medvedev izneo je predlog o započinjanju razgovora o novoj kolektivnoj i nedeljivoj bezbednosti na prostoru „od Vankuvera do Vladivostoka“. Zemlje koje se još nisu priklonile nijednom …
ВишеKo bi da proda Telekom?
Piše Uglješa Mrdić Odgovore na pitanja ko i zašto hoće da proda „Telekom Srbije“ pokušavaju da daju stručnjaci okupljeni oko Odbora građana za praćenje namera Vlade Srbije da proda Telekom. Oni su istakli da nema …
ВишеNEMAČKA Levica na raskršću
Piše Miroslav Stojanović Harizmatični lider kome je pošlo za rukom da za svega tri godine Levici obezbedi zavidno mesto u političkom životu Nemačke povukao se s partijskog kormila zbog (opake) bolesti Sve se odavno već …
ВишеKo to laje u pozorištu?
Piše Aleksandar Dunđerin Kada sam pre nekoliko dana prolazio pored poznatog beogradskog eksperimentalnog teatra, pažnju mi je privukao lavež pasa, povremeno propraćen režanjem i cvilenjem. Budući da je ovaj teatar odvajkada poznat po tome što …
ВишеVLADIKA ARTEMIJE Čuvar vere je narod
Razgovarala Nataša Jovanović Nekada su kao učenici i duhovni sinovi Ava Justina, u manastiru Ćelije boravili sada umirovljeni vladika raško-prizrenski Artemije, mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, umirovljeni zahumsko-hercegovački vladika Atanasije i vladika bački Irinej. Učenici Justinovi smatrani …
ВишеVOJISLAV NEDIĆ Pravosuđe na rubu propasti
Razgovarao Uglješa Mrdić Za loše stanje u srpskom pravosuđu krivi su svi oni koji su bili glavne arhitekte reformi u pravosudnom sistemu Srbije. Većina nas koja se bavi sudstvom i advokaturom po nekoliko decenija smatramo …
ВишеOtomanske skrivalice
Piše Nataša Jovanović Da li sve naglašeniji rad na rekonstrukciji otomanskog nasleđa na Balkanu, Tursku polako približava granicama koje je uživala pre Berlinskog kongresa? Prethodne nedelje sasvim nezapaženo medijima je prostrujila vest da udruženje građana …
ВишеKraljević Marko
Vest da je legendarni Kraljević Marko bio turski vazal jedna je od najgorih vesti koje sam čuo u detinjstvu. Ovaj najveći srpski junak navodno je priznavao vlast turskog cara u Stambolu i čak je i …
ВишеKako je stvarana država mafije na Kosovu
Piše Milica Ostojić Knjiga italijanskih novinara Đuzepea Ćula i Vitoria Romana „Vukovi u magli“ dokumentuje ulogu UN, EU i SAD u stvaranju kriminalne države u srcu Balkana i postavljanju terorista i zločinaca na čelne pozicije …
ВишеTelekom gerila
Piše Aleksandar Pavić Ili ćemo danas zaustaviti otimanje Telekoma, ili ćemo se za koju godinu, poput bolivijskih paćenika nekad (a i u sličnom ekonomskom stanju), boriti za pravo da koristimo kišnicu, a možda i da …
ВишеPolitika trećeg puta
Obraćanje predsednika DSS Vojislava Koštunice Glavnom odboru Demokratske stranke Srbije 23. maja 2010. godine u Zvečanu, na Trojice Poštovani prijatelji, Demokratska stranka Srbija danas na naš veliki praznik održava sednicu Glavnog odbora na Kosovu i …
ВишеSvet u romanima Gordane Kuić
Piše Vasa Pavković Romani Gordane Kuić su epske tvorevine koje govore o identitetu, o njegovom sticanju i gubitku. Ti romani su i zasnovani kao naročita lična i porodična svedočanstva o identitetu i njegovom smislu na …
ВишеRat četvrte generacije
Piše Vilijam S. Lind Prenosimo tekst Vilijema S. Linda u kojem jedan od vodećih američkih geopolitičkih analitičara najavljuje nove sukobe na Balkanu i moguće obnavljanje američkog napada na Srbiju Na žalost, državna sekretarka Hilari Klinton …
Више„Majska revolucija“ u Velikoj Britaniji
Piše Dejan Lukić I pored „emocionalne“ subverzije liberala Pedija Ešdauna, nekadašnjeg visokog predstavnika u BiH, partijski vrh je gotovo jednoglasno odobrio pakt Nika Klega sa konzervativcima Dejvida Kamerona, a koliko će trajati ljubav tako različitih …
ВишеSkulptorski svet nalik gradu
Piše Dejan Đorić Isključivši iz svog sveta bilo kakve prizemne dnevne i političke poruke, parole sadašnje ispolitizovane umetnosti, Ratko Vulanović se bori za slobodu umetnosti i neku svoju čistu likovnost, a time i za prastaru …
ВишеGenocidom se ne trguje
Piše Aleksandar Vulin Ukoliko Srbija zaista odustane od tužbe za genocid protiv Republike Hrvatske, onda će to značiti da sedam hiljada imena ubijenih nisu vredni ni pamćenja ni kazne, i da je ona odustala od …
ВишеRATKO DMITROVIĆ Zašto smo zaboravili hrabrog Miloša Žanka
Još uvek se može naleteti na ponekog „intelektualca“, isključivo u Beogradu, naravno, sa komunističkom biografijom, koji će zapenjen i zajapuren, objašnjavati kako su Jugoslaviju srušili srpski akademici i njihov učenik – izvršilac Milošević. Čak i …
ВишеDANIJEL CVJETIĆANIN Poodmakla faza destrukcije
Nema razloga da se po Srbiji širi beznađe, uprkos činjenici da predsednik republike, predsednik vlade i važni ministri ističu da „situacija nije sjajna, što je posledica svetske krize, ali je ta kriza teže pogodila zemlje …
ВишеSVETI VASILIJE Putevima vere i pravoslavlja
Piše Uglješa Mrdić Povodom 400 godina od rođenja Svetog Vasilija Ostroškog u Mrkonjićima u Istočnoj Hercegovini održana centralna proslava rođenja velikog sveca Povodom 400 godina od rođenja Svetog Vasilija Tvrdoškog i Ostroškog Čudotvorca, 12. maja …
Више(Ne)podobni ljudi i sporna priznanja
Piše: Dragan Mraović Nova vlast primenjuje kriterijum političke podobnosti prema stvaraocima u kulturi. Lako je zapaziti da čitav niz imena kulture ne nalazi mesto u javnosti posle 5. oktobra 2000. godine Evropejska žeđ za „promenama“ …
ВишеTuzlanska kolona: Zločinci bez kazne
Piše Anja Vujević Tuzlansko ratno rukovodstvo proslavilo „Dan oslobođenja Tuzle“, nakon što je, 15. maja obeležena 18-ta godišnjica stradanja 92 vojnika JNA Nakon što je, 15. maja, pod jakim policijskim obezbeđenjem, prvi put posle rata, …
ВишеNeprikosnovena velika četvorka
Piše Marko Marković Skoro pune četiri i po decenije Beograđani, Zagrebčani i Splićani bili su toliko dominantni, da se pred početak svakog prvenstva postavljalo samo jedno pitanje: ko će među njima biti najuspešniji? Prvi šampionat …
ВишеMoskva zaboravila na Beograd
Piše Bogdan Đurović U novom spoljnopolitičkom programu, RF ukazuje na to da se zaljuljala materijalna osnova dominacije Zapada u globalnoj politici, privredi i finansijama, a Srbija je svrstana u grupu zemalja pod međunarodnom izolacijom Ministarstvo …
ВишеALEKSANDAR ĐAJA Jednakiji od drugih
Dokumentarni film „Kako kupiti stan u Srbiji“, beogradske umetnice Jelene Zlatković, prikazan na Kanskom festivalu u kategoriji „Short film corner“, prati pet godina života ove mlade žene, od 2005. do 2009. godine, koliko joj je …
ВишеSLOBODAN ANTONIĆ „Decentralizator“, Čanak i srpska država
Nedavno se pojavio prvi broj dvomesečnika „Decentralizator“, lista koji izdaje Kancelarija Nacionalnog saveta za decentralizaciju Republike Srbije. To telo je osnovano odlukom vlade Srbije (26. marta 2009), sa zadatkom „da učestvuje u pripremi Strategije decentralizacije …
ВишеDANIJEL CVJETIĆANIN Ekonomski program gubitničke stranke
Ako se pravilno protumače politički i ekonomski signali koje šalju vlast i opozicija, Srbija je ušla u fazu predizborne trke. Najava prodaje Telekoma strancima, uz mogućnost da se deo akcija ove korporacije besplatno podeli zaposlenima …
ВишеNesposobni za zapadnu ekonomiju
Piše Marko Keković Sedam sati dnevno radi podignutim rukama, a na kraju meseca dobije 250 evra. To pravilo rada je „normalno za zapadnu ekonomiju“. Ako jeste, neka „Fijat“ pokuša u Torinu da ovako mizerno plaća …
ВишеHajka CIA na Rusiju i Kinu
Piše Bogdan Đurović Za podrivanje ruskog premijera Vladimira Putina i kineskog predsednika Hua Đintaoa, Vašington koristi Reportere bez granica koji lidere zemalja koje ne prate američki kurs predstavljaju kao „medijske predatore“ Nevladina organizacija „Reporteri bez …
ВишеDan pobeđenih
Ministarstvo odbrane i vojno vođstvo Srbije dobiše zasluženo priznanje. Ne pozvaše ih na 65. godišnjicu pobede nad fašizmom na veliku vojnu paradu u Moskvi 9. maja.U očima glavešina NATO-a i nacionalne garde Ohaja ugled im …
ВишеALEKSANDAR ĐAJA Sve puca, prezrelo je
U Beogradu je prošle nedelje, ispred Starog dvora, a pod pokroviteljstvom Skupštine grada, održana tradicionalna manifestacija kolektivnog venčanja „Svadba za maštanje“, na kojoj je čuveno „da“ reklo 200 parova iz cele Srbije, od kojih sedamnaest …
ВишеDUŠKO VUJOŠEVIĆ Pobeda je stanje duha
Razgovarao Uglješa Mrdić „Pobedili smo. Svaka čast za naše zlatne momke, koji su se plasirali među četiri najbolja evropska kluba. Bravo za srpsku košarku, bravo za Partizan i Srbiju. Među najboljima smo u Evropi. Ima …
ВишеRATKO DMITROVIĆ Noć između Blajburga i dvorane „Lisinski“
Da li je to oblik političke šizofrenije ili racionalna podvojenost čiji je cilj da jedna strana lica savremene Hrvatske bude našminkana po meri i katalogu savremene Evrope dok druga predstavlja onu pravu Hrvatsku, iskrenu, emotivno …
ВишеALEKSANDAR VUČIĆ U normalnoj Srbiji biće više hrabrih ljudi
Piše Aleksandar Vučić Kao neko ko se bavi praktičnom politikom, dužan sam da brinem o Dobričinim rečima, njegovim porukama i njegovom sagledavanju srpske svakodnevice i skrivenim nagoveštajima mogućeg i realnog političkog delovanja u budućnosti Dobrica …
ВишеVOJISLAV ŠEŠELJ Policijski dosije
Piše Uglješa Mrdić U četiri toma knjige dr Vojislava Šešelja na 4.000 strana objavljeni su tajni izveštaji Službe državne bezbednosti o praćenju Šešelja u periodu između 1982. i 2003. godine Nova knjiga predsednika Srpske Radikalne …
ВишеKasapljenje generala, istine i naroda
Piše Dragoljub Anđelković General Krstić je simbol strašne nepravde učinjene našem narodu, a to što su ga trojica muslimanskih zatvorenika u engleskom zatvoru masakrirala trebalo bi da opomene da nisu prestali da nas razapinju, i …
ВишеSVETOZAR STOJANOVIĆ (1931-2010) Tehnonaukom do života u senci apokalipse
Razgovarao Aleksandar Nikitović Povodom smrti profesora Svetozara Stojanovića jednog od naših najzanačajnjih savremenih mislilaca objavljujemo intervju sa ovim filozofom koji je vođen 1998. godine, a do sada nije objavljen. U ovom razgovoru Stojanović razmatra temeljna …
ВишеMOMO KAPOR Kako da što pre batalite pisanje
Piše Aleksandar Dunđerin Kapor je u svom poslednjem, posthumno objavljenom delu iscrtao privatnu istoriju književnosti, od Homera do savremenih postmodernističkih strujanja, sastavio svoj intimni civilizacijski kovčeg, bez kojeg bi mu u ovoj lošijoj, donjoj Srbiji …
ВишеIzbori u V. Britaniji: Gordi Albion podvija rep
Piše Dejan Lukić Izbori u „kolevci demokratije“ pokazuju da je V. Britanija, posle decenija dominacije dve partije, ušla u eru u kojoj se fundamentalno menja dinamika unutrašnje političke slike, ali najavljuje i vreme „bolne revizije“ …
ВишеMona Lizu prvi dešifrovao Srbin
Piše Dejan Đorić Da je Mona Liza Leonardo, da bi lice te mlade žene s vremenom dobilo Leonardov izgled u starosti jer je u pitanju (auto)portret, u svetu je prvi uvideo beogradski slikar Predrag Bajo …
ВишеJe li Njegoš pisao sonete
Piše Rajko Petrov Nogo I deseterac i sonet ovdje su samo mig čitaocu da jasno vidi kako upošljava tradiciju onaj koji, sem srpskog jezika, ništa nema, pa se na istorijsku i pjesničku baštinu predaka naslanja …
ВишеNa pragu Pete internacionale
Piše Zoran Milošević Nijedan medij nije preneo vest da je početkom aprila ove godine predsednik Venecuele, Ugo Čavez, zvanično pozvao sve pristalice levih ideja da stvore Petu internacionalu! Iako evropski mediji zdušno izbegavaju da pišu …
ВишеIzbori u Nemačkoj: Porazi najmoćnije žene sveta
Piše Miroslav Stojanović U dramatičnim lomovima u Grčkoj i potresima oko evra, nemačka kancelarka Angela Merkel pokazala da nije lider od formata, a kod kuće je na prvom velikom testu u novom mandatu, parlamentarnim izborima …
ВишеKako probuditi zombije?
Piše Vladislav Panov Novi dokumentarac „Nevidljiva imperija – definisani Novi svetski poredak“ režisera Džejsona Bermasa pojašnjava uspostavljanje Imperije zla i njene zastrašujuće moći, odnosno „čita“ ključne momente naše epohe Jesenas se na svetskom sajber-tržištu, mada, …
ВишеHajduk – ekstra šampion
Piše Marko Marković Te 1950. godine delovao je toliko superiorno da je okršaje sa još devet klubova završio bez izgubljenog duela! Od kada se održavaju naša fudbalska prvenstva, a prvo smo imali 1923. godine, samo …
ВишеPOCESTA Sam u tami – protiv „nacionalista“
Piše Ljiljana Bogdanović Priča o najmlađem beogradskom borcu za ljudska prava i evroatlantske integracije, u domaćoj i stranoj medijskoj mašineriji dobila je krila; kao odgovor na razigranost ove najnovije predstave u našem „soroševskom“ teatru apsurda, …
ВишеKo je rušio Jugoslaviju?
Piše Vasilije Đ. Krestić Prema planu hrvatske nacionalne politike, tzv. srpsko pitanje u Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji treba rešiti biološkim istrebljenjem Srba, njihovim etničkim čišćenjem, nasilnom hrvatizacijom i preveravanjem, što je i učinjeno Mnogo je …
ВишеMIODRAG PERIŠIĆ Neumorni disident i duša opozicije
Piše Gojko Đogo Perišić bio jedina ozbiljna ličnost koja ga je mogla, u nekoj prilici, smeniti ili zameniti, a takve, Zoran Đinđić, kao ni bilo ko iz te neokumrovačke škole, nije voleo Vremenska i prostorna …
ВишеKOSARA GAVRILOVIĆ O lutanjima političke emigracije
Razgovarala Nataša Jovanović Kosara Gavrilović, ćerka predratnog ministra i diplomate, dobrovoljca iz 1912. godine Milana Gavrilovića priča za „Pečat“ o političkoj emigraciji, godinama lutanja, radu u Svetskoj banci, Stejt Departmentu i, Srbiji, srpstvu te vremenu …
ВишеProkletstvo imperije
Piše Dejan Lukić Da li će Imperija koju predvode Sjedinjene Američke Države evolutivno odumreti ili će se njena propast manifestovati „padom sa litice“? Američki istoričar sa Harvarda, Najl Ferguson, iznosi u nedavno objavljenom eseju o …
Више„Pečat“ u Moskvi na obeležavanju Dana pobede
Fotografije Milan Timotić O paradi pobede na Crvenom trgu, o novom ruskom oružju, o pokušajima revizije rezultata Drugog svetskog rata, o razlozima izostanka vojske Srbije na paradi govori Miroslav Lazanski Nekada su vojne parade u …
ВишеBrozova Srbija
Na prvi pogled nema većih protivnika politike Josipa Broza Tita od onih beogradskih. Nema gotovo nijednog medija iz srpskog prestonog grada koji Broza i njegovu politiku nije napadao, nipodaštavao i ružio. Ima onih koji pronicljivo …
ВишеMIODRAG PERIŠIĆ Jogi i komesar u velikom detetu
Piše Rajko Petrov Nogo Osnivač i dugogodišnji potpredsednik demokrata – udaljen u Kanadu zbog nekih neslaganja sa onima koje je osnovao i kojima je potpredsedavao – željan svoga grada i razigranog, duhovitog jezika, te snažne …
ВишеNovi guverner – stara politika
Piše Jovan B. Dušanić Kako je politika deviznih rezervi NBS, obavijena velom tajanstvenog ceremonijala, gde odluke o milijardama dolara donosi praktično samo jedan čovek, doprinela teškoj situaciji u srpskoj privredi Kandidat za novoga guvernera, Dejan …
ВишеRATKO DMITROVIĆ Srbi iz Hrvatske ili brisanje jedne velike priče
Šta je Hrvatska dobila, i da li je uopšte nešto dobila, proterivanjem pola miliona Srba? Ili je možda nešto izgubila? Nad ovim i sličnim pitanjima u državi stvorenoj od strane Tuđmana i HDZ-a odavno niko …
ВишеSakašvili spreman za novi rat
Piše Bogdan Đurović Dok opozicija zahteva oslobađanje političkih zatvorenika, Mihail Sakašvili uvodi predsednička „superovlašćenja“, oprema vojsku i tvrdi da Rusi preko Južne Osetije krijumčare atomsko oružje Od početka ove godine, pala su već dva režima …
ВишеĐelićev udar na Telekom
Piše Uglješa Mrdić Vlada priznala da je svesno odobrila podizanje cena telefonske pretplate četiri puta, i cenu impulsa dva puta, pred planiranu privatizaciju „Telekoma“ i taj novac iz džepova svojih građana i institucija obezbedila budućem …
ВишеGrčki požar u evropskoj kući
Piše Miroslav Stojanović Izdašna pomoć Grčkoj – 110 milijardi evra – usledila je, posle dužeg odlaganja i političkih preganjanja, kao operacija spasavanja evra i same Evropske unije Da li je 2. maj bio zaista „sudbonosan …
ВишеDANIJEL CVJETIĆANIN Novi guverner
Finansijsko javno mnjenje u Srbiji pokazalo je visok nivo zrelosti, pružajući gotovo bezrezervnu podršku guverneru Jelašiću u trenutku podnošenja ostavke, uprkos činjenici da je, svojevremeno, isto to javno mnjenje osuđivalo način njegovog izbora, koji je …
ВишеSkica portreta Meše Selimovića
Piše Dobrica Ćosić Duhovno ukorenjen u srpskoj kulturi, pisac evropskih vidika, intelektualac kritičkog i antititovskog duha, sav okrenut Beogradu i srpskoj opoziciji, Meša Selimović je pružao otpor komunističkom bošnjaštvu, muslimansko-nacionalističko unitarističkom proglašenju jedinstvene bosanskohercegovačke književnosti …
ВишеPartizan 1966.
Piše Marko Marković Kako je Partizan propustio kolosalnu priliku da 1966. osvoji Kup šampiona Pre nego što je Crvena zvezda trijumfovala u najeminentnijem klupskom takmičenju na kontinentu – prvi trofej našem fudbalu, u internacionalnoj konkurenciji, …
ВишеMađarski veto za Srbiju
Piše Marko Keković Dva ishoda za vojvođanske Mađare. Jedno je podržavanje ne pokrajinske, nego etničke autonomije, a drugo je stavljanje veta na evropsku integraciju Srbije, ukoliko je to potrebno u interesu ovdašnjih Mađara Kada su …
ВишеALEKSANDAR ĐAJA 11,2 ili priča o – dršci
Na listi zahteva čuvenog britanskog pevača i kompozitora, Eltona Džona, koji će 3. juna nastupiti u „Beogradskoj areni“, pored svekolikih „pikanterija“ nalaze se i ovi zahtevi: u garderobi treba da se nalazi kauč širok najmanje …
ВишеČekajući Firera
Piše Stefan Karganović Vođa takozvanog Nacionalnog stroja, Goran Davidović, uskoro će na osnovu raspisane poternice biti isporučen Srbiji. Suđenje Fireru biće još jedan dokaz da u našoj zemlji postoji sukob između napredne, evropske Srbije, i …
ВишеMAĐARSKA Početak diktature
Piše Vlastimir Vujić Put u radikalni ekonomski program, davanje dvojnog državljanstva Mađarima u okolnim zemljama, novi zakoni o nacionalnim manjinama, o javnom informisanju, vlasništvu nad nekretninama – suštinske su promene koje će sprovesti Orbanov Fides …
ВишеLegenda o Meši Selimoviću
Piše Matija Bećković Kad se govori o Meši Selimoviću uvek se oseti neka napetost, kako za života, tako na poslednjem ispraćaju, pa i posle smrti, sve do današnjeg dana kad svi vidimo da ne bi …
ВишеPrincip Gavrila Principa
Piše Aleksandar Vulin Godišnjica smrti Gavrila Principa, čoveka koji je izvršio atentat na prestolonaslednika Austro-Ugarske monarhije, Franca Ferdinanda, trebalo bi da nas opomene da ovaj rodoljub, iako nije promenio svet, jeste promenio Srbe, dajući im …
ВишеBUISON O Beogradu, s ljubavlju
Piše Mira Popović Francuski novinar i pisac Žan-Kristofa Buisona opisuje, ekskluzivno za „Pečat“ svoje viđenje i doživljaj našeg „belog grada“ čiju je burnu istoriju, i kroz nju istoriju Srbije i Srba potanko i slikovito opisao …
ВишеZločin u Dobrovoljačkoj
Piše Anja Vujević Obeležavanje 18. godišnjice od stradanja vojnika JNA u Dobrovoljačkoj, u senci usvajanja Deklaracije o Srebrenici u Skupštini Srbije i potpisivanja Istanbulske deklaracije, snažan je alarmi koji upozorava na stranputicu kojom strmoglavo jure …
ВишеMEŠA SELIMOVIĆ Čin je svačiji
Piše Rajko Petrov Nogo Šta je Meša Selimović došapnuo nama iz 1968, a šta mi njemu Na početku svoje studije o romanima Meše Selimovića („Činiti i biti“, Svjetlost, Sarajevo 1972) Kasim Prohić je zapisao: „Sâmo …
ВишеSrpsko-hrvatski udžbenik istorije
Piše Vasilije Krestić Ako ce istoričari nisu mogli usaglasiti u okvirima Jugoslavije, u mirnodopskom periodu, kada još nisu došle do izražaja sve hrvatsko-srpske razlike i suprotnosti ispoljene u vreme krvavog raspada države, teško je poverovati …
ВишеTOMISLAV NIKOLIĆ Naše oružje je narod
Razgovarao Uglješa Mrdić Predsednik Srpske napredne stranke Tomislav Nikolić u intervjuu za „Pečat“ govori o razlozima za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, ekonomskoj krizi, sudbini Kosmeta i Republike Srpske, razlozima zbog kojih Srbija ne treba da …
ВишеMEŠA SELIMOVIĆ Grupni portret s Mešom
Piše Srba Ignjatović Literatura neće nikada izmeniti niti popraviti svet, nikada osloboditi pojedinca i društvo surovosti i prizemnosti egzistencije, smatrao je i znao Meša Selimović Skupni portreti naše književne elite bili su i ostali prava …
ВишеMirenje po leđima neposvađanih
Predsednik Hrvatske Ivo Josipović je prilikom nedavne posete Bosni i Hercegovini osudio politiku koju je Hrvatska vodila devedesetih godina prošlog veka: „Duboko žalim što je i Republika Hrvatska svojom politikom pridonijela stradanjima ljudi i podjelama …
ВишеŠta to beše politički kabare
Piše Raško V. Jovanović Predstava „Da nam živi, živi rad“ pokušava da suprotstavljajući prošlost i sadašnjost prikaže sudbinu radničke klase na brehtovski način, ali bez Brehtovog političkog angažmana: budući da je domaća društveno-ekonomska scena neuporediv …
ВишеGrci, nema vam pomoći
Piše Miroslav Stojanović U raspravama o solidarnosti i pomoći Grčkoj Angela Merkel je stavila do znanja da su joj preči pokrajinski izbori u Severnoj Rajni Vestfaliji (9. maj) od jedinstva Evrope i da je svojim …
ВишеREGIONALIZACIJA Prodaju nam rog za sveću
Piše Marko Keković Srpski vlastodršci, pod izgovorom ravnomernog regionalnog razvoja, gore od želje da udovolje zahtevima za etničke jedinice. Istovremeno, za Srbe van Srbije nije ih ni najmanje briga Tek dve nedelje kasnije u Vojvodini …
ВишеRATKO DMITROVIĆ Duh Jasenovca u varoši zvanoj Sisak
Postoji jedan hrvatski zločin o kome se službeno ne govori. Nikada nijedna hrvatska vlada, od one Mesićeve i Manolićeve do ove Ive Sanadera i Jadranke Kosor o tome nije htela da raspravlja. Ni da čuje. …
ВишеSLOBODAN ANTONIĆ Pojeo vuk asistente
Govoreći na komemoraciji povodom smrti Biljane Kovačević-Vučo, u skupštini grada Beograda, 21. aprila 2010, Svetlana Lukić je rekla: „Jednog dana, kada neki predsednik Srbije za Biljanu kaže, kao što je Obama rekao za Doroti Hejt, …
ВишеOtomanski komonvelt
Piše Aleksandar Vulin Politički povratak na prostor Srbije počeo je posetom ministra inostranih poslova Davutoglua Novom Pazaru, nastavio se samouverenim zahtevom ambasadora Turske da se iznad Novog Sada na Fruškoj Gori podigne spomenik izginulim osmanlijskim …
ВишеDANIJEL CVJETIĆANIN Iznogudov postulat
Nacrtane su hiljade epizoda stripa o dobrom kalifu El–Pusahu i njegovom zlom (i dozlaboga simpatičnom) veziru Iznogudu, koji neprekidno mašta o tome kako da postane kalif umesto kalifa. Mora da ste primetili da političke stranke …
ВишеRATKO DMITROVIĆ Servisi za stalno umrtvljivanje mozga
Često u Beogradu, među običnim svetom, političarima, novinarima, možete naleteti na nekoga ko će vam, ako povedete razgovor o televizijama reći: „Hrvatska televizija je neuporedivo bolja od našeg RTS-a, to ne može ni da se …
ВишеNovi inkvizitori
Piše Marko Pavlović Srpska Crkva nikad nije tražila da se zbog nepodobne misli neko izbaci s posla i profesije i ostavi bez hleba nasušnog. Srpska Crkva je, pak, danas doživela, u liku Patrijarha Irineja, da …
ВишеALEKSANDAR ĐAJA Mirotvorci
Šiptarski monteri su, uz jaku podršku šiptarske policije, a uz prećutnu saglasnost UNMIK-a i EULEKS-a, isključili krajem prošle nedelje signale operatera mobilne telefonije iz Srbije i uništili predajnik srpske regionalne radio-televizije „Herc“ iz Štrpca. Bez …
ВишеAlbanci – hvala do neba!
Piše Marko Marković U Tirani, Švabe su izvukle samo 1 bod, pa jeto omogućilo izabranicima selektora Rajka Mitića i trenera Branka Stankovića da odu, na završni turnir, u Italiju U kvalifikacijama za Kup nacija/sada je …
ВишеRTS Provincijalno udvaranje gledaocima
Piše Nataša Jovanović Strukovna i nevladina organizacija UTE – Ujedinjeni televizijski eksperti organizovali su javnu stručnu raspravu na temu „Javni RTS servis Srbije – danas i sutra“. Na posećenom skupu kompetentni sagovornici, bivši urednici na RTS-u, umetnici, reditelji, producenti, politikolozi, akademici, privrednici i predstavnici …
ВишеNovi 17. mart
Piše Nataša Jovanović Akcijom takozvane Regulatorne agencije za telekomunikacije, uz podršku specijalnih snaga Kosovske policije oko 40.000 Srba iz centralnog dela pokrajine i Kosovskog Pomoravlja ostalo je bez mobilne telefonije. Srbima južno od Ibra isključena …
ВишеKijev u ruskoj orbiti
Piše Bogdan Đurović Dobivši neophodne ekonomske podsticaje iz Moskve, ukrajinski predsednik Viktor Janukovič odobrio boravak ruske ratne flote do 2042. godine, čime je otpočela reintegracija Ukrajine u sferu interesa Ruske Federacije Predsednik Ukrajine Viktor Janukovič, …
ВишеObnova otomanskog Balkana
Piše Anja Vujević Umesto da, kao predsednik države koja je garant Dejtonskog sporazuma, zaštiti interese RS, Boris Tadić je u Istambulu seo za isti sto sa Harisom Silajdžićem, koji se tamo našao bez saglasnosti Predsedništva …
ВишеPredsednik je malo nervozan
Piše Branko Radun Izbori u Aranđelovcu neočekivano su uzburkali političke strasti, i izazvali skandaloznu reakciju Borisa Tadića, koji je na skupštini PUPS-a izjavio „da ne postoji ta energija koju nije spreman da da kako bi …
ВишеSUDSTVO Ahilova peta države Srbije
Piše Prof. dr Ratko Marković Kako se sudska vlast, međutim, ustanovila na protivustavan način, čak u tolikom stepenu da kompromituje ustavnu definiciju Srbije kao države Država je organizacija ljudi na istoj teritoriji, koja se od …
ВишеPokrajinske vojvode
Piše Marko Keković Ono što radi SANU i njen ogranak u Novom Sadu čista je politika, to jest političko nasilje. Članovima SANU je strogo zabranjeno da potpisuju referate za izbor članova VANU, pa smo morali …
ВишеKONSTANTIN KOSAČOV Ne smemo biti taoci NATO-a
Razgovarali Milorad Vučelić i Uglješa Mrdić Predsednik Spoljnopolitičkog odbora Državne dume Ruske Federacije Konstantin Kosačov u intervjuu za „Pečat“ govori o političkoj, ekonomskoj i bezbednosnoj saradnji Rusije i Srbije, o NATO-u, o novom evropskom konceptu …
ВишеU predvorju ništavila
Piše Aleksandar Dunđerin Da je kojim slučajem napisano pre četrdesetak godina, ovo Mihailovićevo delo moglo bi možda i da konkuriše za reprezentativni, moderni pokušaj umetničkog uobličavanja egzistencijalističkog ništovanja Postoje pisci koje podmuklo dejstvo vlastite biografije …
ВишеV. Britanija: Treći čovek na Temzi
Piše Dejan Lukić Okrene li se trenutno nezaobilazni „Treći čovek“ Laburistima, Britaniji sledi novi paradoks – još pet godina vladavine Gordona Brauna, trenutno najnepopularnijeg među vodećim političarima; premijera kome većina Britanaca želi da vidi leđa …
ВишеKukala nam majka ovako pametnim
Pre tridesetak godina našao sam se u jednom selu na Kozari. Razlog je bio više nego potresan. Jedna devojčica iz logora u Jastrebarskom, tada već slavna i lepa žena, posle dugog traganja, pronašla je svoju …
ВишеNemačka: Vreme neuzvraćenih ljubavi
Piše Miroslav Stojanović U Berlinu strepe da se njihova zemlja u odnosima sa Vašingtonom vraća na poziciju ekonomskog džina i političkog patuljka: Angela Merkel shvata da Barak Obama rigorozno sledi nacionalne interese i da su …
ВишеUlaznica za prase
Piše Marko Marković Deveti oktobar 1949. godine. Kvalifikacije za svetsko prevnstvo. Na novosagrađeni stadion JNA dolaze Francuzi. Dugi redovi, formirani, ispred blagajni i Fudbalskog saveza odslikavali su želje, bar stotinak hiljada onih, koji su pošto-poto …
ВишеALEKSANDRA SMILJANIĆ Prodajom „Telekoma“ Vlada pravi fatalnu grešku
Razgovarao Uglješa Mrdić Dr Aleksandra Smiljanić, ministar telekomunikacija u drugoj Vladi dr Vojislava Koštunice (2007-2008), u intervjuu za „Pečat“ objašnjava razloge zbog kojih nikako ne bi trebalo prodati jedno od strateški najvažnijih javnih preduzeća u …
ВишеKosovsko opredeljenje Ljubomira Simovića
Piše Dragan Hamović Trebinje je, i ovih Blagovesti (7. aprila), obeležilo „Dučićev dan“. U središtu pažnje bio je pesnik Ljubomir Simović, jedan od prethodnih dobitnika Dučićeve nagrade, čijem je delu posvećen i naučni skup u …
ВишеGenocid nad Jermenima
Piše Stefan Karganović Sve govori u prilog zaključku da je priznanje katastrofe koju je jermenski narod pretrpeo tokom Prvog svetskog rata u istočnim zabitima Otomanskog carstva, prilično daleko od pogleda svetske javnosti, moralna obaveza njihove …
ВишеDANIJEL CVJETIĆANIN Proteze za posečene platane
Gradonačelnik Beograda koga građani, valjda od milja, zovu Đilas-Platan, obećao je da će grad kupiti proteze nesrećnoj kuci Mili, kojoj je nepoznati zlikovac sadistički odsekao sve četiri šape. Poznati počinioci koji su, takođe sadistički, posekli …
ВишеDa ne bude opet: Vidimo se u sledećem ratu!
Piše Dr Žika Bujuklić Moramo se osećati pomalo postiđeni kada nas eminentni pripadnik jevrejske zajednice opominje da se moraju odbaciti bilo kakvi trenutni politički interesi i da državni organi Republike Srbije i njena intelektualna elita …
ВишеBESA Plemeniti stranci i palanački Srbi – Balkanci
Piše Marko Tanasković Srđan Karanović, autor koji je prononsirani jugonostalgičar i liberal čiji filmovi propagiraju multikulturalnost, romantizuju mešanje nacija i promovišu građanske vrednosti evropske levice, i svoje novo filmsko delo – „Besa“ savršeno (i očekivano) …
ВишеPromišljanje Evrope
Piše: Prof. dr Vuk Ognjanović Jedino, projekat stvaranja ekonomski i demokratski moderno uređene evropske države, nema alternativu. Taj cilj podrazumeva donošenje i brižljivu realizaciju srednjoročnog programa održivog razvoja privrede motivisanog izvozom, kao i svrsishodne koncepcije …
Више„Otpor“ udario i na Putina
Piše Bogdan Đurović Za mesec i po ruska opozicija preko interneta prikupila 37 hiljada potpisa za smenu premijera Vladimira Putina, ali se pokazalo da je svaki šesti „otporaš“ stanovnik SAD-a, Novog Zelanda, Izraela, Kanade… Za …
ВишеALEKSANDAR ĐAJA Evropa se posipa pepelom
Erupcija vulkana ispod glečera Ejafjalajokul na Islandu, izbacila je pepeo koji je u oblacima, nošen vetrovima, dospeo iznad Velike Britanije, Skandinavije i većeg dela Zapadne Evrope. Veliki oblak pepela nalazio se u atmosferi iznad delova …
ВишеNa Balkanu ništa novo, mučnina je večna
Piše Svetislav Tijanić Pod sloganom „Zašto postojimo, zašto išta postoji“ u Užicu je održan 14. po redu Jugoslovenski pozorišni festival; čak šest od sedam takmičarskih predstava obeleženo beznađem, nasiljem, i totalitarizmom, jedino je predstava „Kandid …
ВишеSLOBODAN ANTONIĆ Šta dalje?
„Šta dalje?“, često me pitaju čitaoci „Pečata“. „Sve je to, profesore, lepo što vi pišete“, kažu. „Ali, dajte neki predlog za akciju. Hajde da napravimo partiju, da organizujemo demonstracije…“ Razumem bes i nezadovoljstvo naših sugrađana. …
ВишеSrpska kultura u raljama političkih komesara
Piše Milo Lompar Kako je prihvatanjem da Alida Bremer bude arbitar koji oblikuje lik srpske kulture i književnosti na Lajpciškom sajmu, srpska državna i kulturna politika 2010. godine svesno prionula uz hrvatsko tribalističko stanovište koje …
ВишеBudimpešta – prestonica ekstremnog nacionalizma
Piše Vlastimir Vujić Prefiksi „internacionalno“ i „narodno“, u okviru kojih je 65. godina predstavljan interes Mađara, posle prvog kruga parlamentarnih izbora u toj zemlji, 11. aprila, zamenjeni su isključivo solucijama – „nacionalno“ i „mađarsko“! Mađarska …
ВишеŽigosanje patriotizma
Piše Branko Radun Suđenje Miši Vaciću, portparolu organizacije 1389, jasna je poruka mladima da ne organizuju mirne demonstracije protiv nezavisnosti Kosova, da budu politički korektni, da, rečju, ne rizikuju da zbog patriotizma zaglave u zatvoru …
ВишеSvilena omča demokratije
Piše Dejan Lukić Britance trenutno kontroliše preko četiri miliona tv kamera. Po kriterijumu narušavanja individualnih privatnosti Velika Britanija nalazi se među pet država u kojima se ljudska prava najviše krše Grupa britanskih akademika, okupljena u …
Више