Ko bi da proda Telekom?

Piše Uglješa Mrdić

Odgovore na pitanja ko i zašto hoće da proda „Telekom Srbije“ pokušavaju da daju stručnjaci okupljeni oko Odbora građana za praćenje namera Vlade Srbije da proda Telekom. Oni su istakli da nema analize o opravdanosti ovog postupka, a ponuđeni javni argumenti za prodaju ‘Telekoma‘ su neuverljivi

Zemlje koje su prodale svoje operatore, poput Hrvatske, Crne Gore i Makedonije, imaju cene telefonskih impulsa u lokalnom saobraćaju pet do 40 puta veće nego građani Srbije. ! „Premijer Mirko Cvetković, predsednik Republike Boris Tadić, Mlađan Dinkić, Jasna Matić, Verica Kalanović i drugi iz stranke G17 plus, Centar za liberalno – demokratske studije – to su adrese za odgovor na pitanje „ko bi da proda Telekom“. „Prodajom državnog udela ‘Telekoma Srbije‘ bile bi povećane cene telefonskih usluga“, izjavila je bivša ministarka za telekomunikacije Aleksandra Smiljanić na konferenciji Odbora građana za praćenje namera Vlade Srbije da proda ‘Telekom‘. Pomenuti Odbor je obrazovan posle Okruglog stola o prodaji ‘Telekoma‘, koji je održan u aprilu.

ZAUSTAVITI OTIMANJE TELEKOMA
Nedeljnik „Pečat“ već mesecima ukazuje na nepobitnu činjenicu da javna preduzeća ne treba prodavati, već čuvati i jačati. U prošlim brojevima istaknuti su i razlozi zašto treba zaustaviti otimanje ‘Telekoma‘, kao i da prodaja ovog preduzeća nema demokratski legitimitet, i predstavlja drsku obmanu biračkog tela u Srbiji.
Dr Aleksandra Smiljanić je ukazala da nema analize o opravdanosti ovog postupka, a ponuđeni javni argumenti za prodaju ‘Telekoma‘ – neuverljivi su. Zato je i prirodno da javnost nagađa o stvarnim razlozima kao što su: krpljenje budžeta, pripreme za izbore ili nečiji lični interesi, odnosno korupcija…
Bez obzira na to koji će se od ponuđenih odgovora pokazati kao tačni, Smiljanićeva je ukazala na sigurne štete ukoliko bi se prodao ‘Telekom‘, kao što su iznošenje profita u inostranstvo, ali i sve većeg dela prihoda ove firme koji se danas troši u Srbiji.
„Direktorka Sitigrupe u Beogradu nekada je radila kao šef kabineta Mlađana Dinkića u vreme kada je bio guverner. Sitigrupa je na čelu konzorcijuma Sitigrupa global marketa, jedinog ponuđača za savetnika za prodaju Telekoma“, rekla je Smiljanićeva.

SUKOB INTERESA
Članovi pomenutog Odbora su istakli da su poslali zahtev Vladi da im dostavi svoju odluku o prodaji Telekoma sa obrazloženjem. Zatraženo je da se dostavi i zapisnik sa sednice Vlade, od 26. marta ove godine, kada je i doneta odluka o prodaji ‘Telekoma‘, koja do sada nije objavljena ni na internetu ni u Službenom glasniku. Pisma sa zahtevima za uvid u pomenutu odluku Vlade, poslata su i ministarstvima za finansije, ekonomiju i telekomunikacije. Povodom sumnji u postojanje sukoba interesa, najavljene su i žalbe Odbora na postupak izbora privatizacionog savetnika državnom pravobraniocu Republike Srbije i Agenciji za borbu protiv korupcije.
Član Odbora dr Mlađen Kovačević je istakao da „nije pravi trenutak za prodaju Telekoma“, jer je i prošle godine u vreme najveće krize, to preduzeće imalo profit. On smatra da bi profit Telekoma mogao biti i veći da ga „država ne čerupa“ i zapitao se koja bi to bila najniža cena za njegovu prodaju koja bi bila društveno prihvatljiva.
Dekan Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu dr Miodrag Popović istakao je da u proteklih mesec dana „nije čuo nijedan stručni razlog“ za prodaju Telekoma i smatra da se ne postavlja ključno pitanje zašto se Telekom prodaje, već „šta ćemo da radimo sa parama od prodaje“ i navodi da za većinu puteva, čija je gradnja obećana od sredstava koji bi se dobila prodajom Telekoma, „ne postoji ni idejni projekat“.
Članovi Odbora su zaključili da su perspektive telekomunikacionog biznisa u svetu dobre i da je to jedna od grana koja će najlakše izaći iz krize, pa odluku o prodaji Telekoma i zato treba posmatrati sa skepsom.

VELIKA OVLAŠĆENJA
Predsednik Sindikata ‘Telekoma‘ Milorad Joksimović izjavio je da je uveren da će prodaja Telekoma propasti. On je nakon sednice Veća pošta i telekomunikacija Evropske organizacije sindikata zaposlenih u javnom sektoru, rekao da Dojče telekomu nije stalo da kupi 40 odsto akcija ‘Telekoma‘, koliko vlada namerava da proda, već da im je stalo da niko drugi ne kupi te akcije.
Vlada Srbije je krajem prošle nedelje saopštila da će početi direktne pregovore sa „Sitigrup global marketsom“, jedinim ponuđačem za savetnika u prodaji 40 odsto državnih akcija „Telekoma“.
Ministarka za telekomunikacije Jasna Matić je rekla da Vlada nema nameru da odustane od prodaje vlasništva u ovoj kompaniji.
„Vlada Srbije je odlučila da obustavi tender za izbor savetnika zbog tehničkog propusta u dokumentaciji koji je predao „Sitigrup“ i da posle isteka roka za žalbu od osam dana počne direktne pregovori sa ponuđačem“, rekla je Matićeva, koja je dodala da je plan da se prodaja državnog dela kapitala u „Telekomu“ nastavi.
Inače, Vlada Srbije poseduje 80 odsto akcija u „Telekoma Srbija“ i krajem marta je odlučila da proda polovinu tih akcija. Preostalih 20 odsto akcija je u vlasništvu grčke kompanije OTE, u kojoj Dojče telekom ima 30 odsto kapitala.

Један коментар

  1. Na pitanje iz naslova ovog clanka odgovor je poznat – Vlada. Na taj nacin, po misljenju Adama Smita iznetom u knjizi “Bogatstvo naroda” (1776), “Vladar se potpuno oslobadja jedne duznosti, koju, kad pokusava izvrsavati, uvek se mora izloziti bezbrojnim prevarama. Za pravilno izvrsavanje te duznosti nikakva ljudska mudrost ili znanje nikad ne mogu biti dovoljni. To je duznost nadgledanja radinosti privatnika i upicivanje te radinosti prema zaposlenjima koja su najprikladnija za interes drustva. Prema sistemu prirodne slobode, vladar ima da vrsi tri duznosti, koje su, doduse od velike vaznosti ali su veoma jednostavne i razumljive za obican razum: prvo, duznost zastite drustva od nasilja i upada drugih nezavisnih drustava; drugo, duznost zastite, koliko je god to moguce, svakog clana drustva, ili duznost ustanovljavanja takvog deljenja pravde; trece, duznost podizanja i odrzavanja izvesnih radova i izvesnih javnih ustanova, cije podizanje i odrzavanje nikada ne moze biti u interesu nekog pojedinca ili malog broja pojedinaca, jer profit nikada ne bi mogao vratiti izdatak ni jednom pojedincu ni malom broju pojedinaca, iako taj profit daje velikom drustvu cesto mnogo vise od podnesenih izdataka” (knjiga IV – o sistemima politicke ekonomije). Da zivi u danasne vreme, Adam Smit bi verovatno u trcu duznost Vlade – podizanje i odrzavanje izvesnih javnih ustanova cija su dobra i delatnost od opsteg interesa – ukljucio i “Telekom Srbija”.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *