Piše Vladislav Panov Istopolna ljubav, razočaranost u život, svakovrsne nesreće, destrukcija i agresivnost, licemerna politička korektnost, samo su neki od preovlađujućih motiva priča udarnih filmova ovogodišnjeg FEST-a, čija je večno ponavljana organizatorsko-selektorska matrica ove godine …
VišeŠezdeset četvrti juriš na medvede
Piše Vladislav Panov Bez holivudskih hitova u glavnom programu, sa široko otvorenim vratima kinematografske raznovrsnosti u takmičarskoj konkurenciji, ovogodišnji Berlinale sveobuhvatno i čini se, iskreno predstavlja aktuelnu sliku stvaralaštva gotovo celog filmskog sveta, u kojem, …
VišeNaracija i sudbina
Piše Predrag Radonjić Na momente, ova ispovest poprima osobine magičnog realizma, znatno lirizovanijeg i suzdržanijeg nego onoga kod Miodraga Bulatovića, bližeg latinoameričkim prozaistima Pripovedač u Toholjevom romanu Sestre se već na samom početku ispovesti autopoetički …
VišeČučuk Stana na sceni
Piše Raško V. Jovanović Monodrama Mirjane Đurđević – odmerena interpretacija o prelomnim životnim trenucima naše nacionalne junakinje Druga žena Hajduk Veljka Petrovića, Čučuk Stana (oko 1793–1859) zbog junačkog sudelovanja sa svojim mužem u više bojeva …
VišeMARGINALIJE O ŠANTIĆU (1.deo)
Piše Milo Lompar U godini neprestanih parlamentarnih sukoba između vlasti i opozicije, kada su se sudarale ideje monarhije i republike, u svetlosti naglog i koruptivnog bogaćenja industrijalaca i finansijera, u siromašenju seljačkih proizvoda i radničkih …
VišeVašar taštine 86. put
Piše Vladislav Panov Kako se procenjuje, ove godine će se odlučivati „između velike prljavštine i velike lepote”, jer Oskare će navodno osvojiti producenti filma „Dvanaest godina ropstva“, glumci Metju Mekonahi i Kejt Blanšet, režiser Alfonso …
VišeIstorija mora da pruža odgovore! MIKLOŠ JANČO (1921–2014)
Piše NIKOLA STOJANOVIĆ Stvaralački dar što je odbijao da robuje filmskim konvencijama doneo mu je reputaciju jednog od najosobenijih evropskih reditelja kojem je polazilo za rukom da svoju ekskluzivnu estetiku poistoveti sa etikom, formu sa …
VišeSlika s naličja
Piše Raško V. Jovanović Tamna projekcija prve decenije prošloga veka u komadu „Naši sinovi“ Bio je u pravu Jovan Dučić kada je o drami „Naši sinovi“ Vojislava M. Jovanovića Maramboa napisao i ovo: „Da je …
VišeIzlog knjige
Volter Pejter, Marije Epikurejac „Filip Višnjić“, Beograd, 2011. Roman iz 1885. engleskog pisca, umetničkog kritičara i ideologa prerafaelitskog pokreta, Voltera Pejtera, smešten u svet starog Rima, u vreme kada njegova moć pokazuje znake opadanja i …
VišeVukovi pohlepe i dekadencije
Piše Vladislav Panov Novi film slavnog holivudskog sineaste, Martina Skorsezea, nedavno nominovan za pet Oskara, „Vuk sa Vol strita“, nekritična je ekranizacija života surovog i bestijalno samoživog berzanskog mešetara ogrezlog u poroku i pohlepi, koji …
VišeLirska veza sa pamtivekom
Povodom Nagrade „Izviiskra Njegoševa“ Milovanu Danojliću Piše DRAGAN HAMOVIĆ Milovan Danojlić se visoko književno ostvario u više književnih vrsta. Počeo je kao pesnik i nije prestajao pisati stihove, ali je čistu poeziju ispisivao i na …
VišeOd buntovništva do molitve
Piše Selimir Radulović U Nogovu pesmu stala su sva naša tradicijska, duhovna i pesnička blaga, obilna i lomna, a u plahovitoj, no nežnoj, punoći njegovog temperamenta, ostvario se, bez ostatka, lirski pev srpskoga jezika, overavajući …
VišeI novi kumovi unose smutnju
Piše JOVO BAJIĆ Šta o najnovijim pokušajima preimenovanja i preotimanja srpskog jezika kažu lingvisti, pisci i teoretičari književnosti Nedavno osnovani Odbor za srpski jezik SKZ organizovao je krajem minule godine (14. novembra) okrugli sto „Uloga …
VišeHerojstvo i nemir
Piše Vasa Pavković Posao književnog kritičara pre svega je posao čitača, onoga koji se svakodnevno druži sa piscima i knjigama. Sa knjigama dobrim i lošim, važnim i suvišnim, slavnim i neprimetnim… Potom, to je i posao …
VišeŠta to danas vide oči Svetoga Save
Pesnikova reč o Savindanu Piše Adam PUSLOJIĆ Razmotrimo ono zbog čega Sava Nemanjić jeste sveti otac svih Srba i puna mera njihove vanvremenske ljudskosti U srpskom rodu postoje dva ljudska bića koja su umom, darom …
VišeNušićeva godina opominje
O jubileju koji treba dostojno obeležiti Piše Raško V. Jovanović Velike godišnjice pisaca dramatičara, kao što je ova Nušićeva, treba da budu povod za scensku revalorizaciju pojedinih njihovih dela, koja nisu izvedena, ili su retko …
VišePonovo radi ”Montevideo bioskop”
Piše Vladislav Panov U bioskope je konačno stigao nastavak najvećeg srpskog bioskopskog hita, „Montevideo, bog te video“, pod naslovom „Montevideo, vidimo se“. Za film koji je izgrednički ispao iz trulog zamajca domaće kinematografije, a u …
VišeArhive ne gore
Piše Dragan Stojanović Kako iz perspektive potonje istorije svoj pravi smisao dobija sudbina jedne odštampane knjige Vladimira Ćorovića, knjige čiji je tiraž 1938. godine, najverovatnije, uništen, a u kojoj autor tvrdi da je Austrija, i …
VišePero Slijepčević (1888–1964) – Mag nije zaboravljen
Piše Laura Barna Povodom pedesetogodišnjice odlaska velikog maga pisane reči prilika je da se podsetimo kako je on razrađivao nacionalne teme, sagledavane u širem, evropskom kontekstu, olako i pitko ih predstavljao – za budućnost Nekim …
VišePozorišna 2013. – Kad skromnost nije vrlina
Piše Raško V. Jovanović U Beogradu se ne pamti tako skromna pozorišna godina kao što je bila prošla, koja se verovatno može proglasiti i sezonom sa najmanjim brojem izvedenih premijera na scenama glavnog grada Na …
VišePutevi urušavanja
Piše Dejan Đorić Zbog čega je nezahvalno pisati o životu domaće likovne scene u 2013. godini Ukoliko želimo da informišemo na pravi način o likovnoj sceni u protekloj godini i ukoliko želimo da uobličimo zaista …
VišeŠto više dolara to više ničega
Svetska filmska produkcija u 2013. godini Piše Vladislav Panov Kao što je proces zauzimanja pozicija moćnih na svetskom tržištu svega, poznat i kao globalizacija, efektno i u korist najbogatijih uspešno okončan, tako je i u …
VišeGavrilo Princip u srcu pesništva
Piše Dragan Hamović „SPOMEN PRINCIPU“ – Izbor iz poezije mladobosanaca i srpske poezije, koji su priredili i propratnim tekstovima opremili Vladimir Dimitrijević i Dragan Hamović; „Pečat“ ekskluzivno objavljuje odlomke iz rukopisa ove zbirke Može biti …
VišeKruna „Brazilskog kvinteta“
Piše Nataša Anđelković Roman brazilskog pisca Almina evropska kritika poredila je i sa Prustovim „Traganjem za izgubljenim vremenom“ i Džojsovim omažom Dablinu u „Uliksu“ Malo je brazilskih pisaca koji su se „odomaćili“ među našom čitalačkom …
VišeKratka povest o proganjanom i progoniteljima
Piše Dejan Đorić Naslikao je neka od dela koja najviše ulaze u karakter naroda kao što je slika „Srbi“. Izložba „125 prizora“ priređena u beogradskoj Galeriji Kulturnog centra 1974. zabranjena je, kao što je izložba …
Više”Krugovi” i krugovi filmskog očaja
Srpska filmska 2013. godina Piše Vladislav Panov Na prošlomesečnom patetičnom imitiranju Holivuda, domaća Akademija za filmsku umetnost i nauku, sa članstvom i kategorijama za nagrade brojnijim od filmova koji tokom godine nastaju pod njenim makar …
Više„Stubovi kulture“, jedna priča
Piše Smiljka Isaković Nacionalni savet za kulturu, čiji je rad javni, izabrao je ilegalu umesto javnosti, te se tek nedavno oglasio (dve godine posle konstituisanja) i to u vezi sa svojim honorarima Da nije nedavno …
VišeLek protiv samomržnje
Piše Vladimir Dimitrijević Kako je bilo moguće da se u Srbiji pojavi „elita“ spremna da ubeđuje svoj narod kako je defektan i mora da se menja u skladu sa nalozima Njegovog Veličanstva Novog Svetskog Poretka? …
VišeIzlog knjige
Osam vekova manastira Mileševe (zbornik naučnih radova) Mileševa, 2013. Manastir Mileševa je, pored Hilandara, Pećke patrijaršije, Žiče i Studenice, u svesti pravoslavnih Srba uvek uživao status velike svetinje, mesta na kome su počivale mošti Svetog …
VišeEKSKLUZIVNO! Nepoznati Meša Selimović – Snažni srpski koreni pisca Derviša i smrti
Piše JOVO BAJIĆ U članku objavljenom 1937. godine u „Sokolskoj prosveti“ Selimović potvrđuje svoje utemeljenje u srpskoj narodnoj tradiciji, a uzori su mu braća Jugovići, Marko Kraljević, Stari Vujadin, Miloš Obilić, Car Lazar, Miloš Vojinović… …
VišeZnakovi na putu kojim koračamo – Jedanaest varijacija
Piše Milo Lompar Premda računa na čovekov strah, bilo pažljivo oblikovan strah čoveka koji je opterećen velikim brojem kredita – za stan, za kola, za školovanje dece, za preživljavanje – bilo da računa na podanike …
VišeIdeologija izdajnika
Piše Dejan Đorić Zbog čega se danas mnogi umetnici bolje snalaze u stručnom diskursu, u analizi umetnosti i onoga što rade nego u samoj umetnosti, dok su njihovi tekstovi i predgovori u katalozima najčešće bolji …
VišeTo krhko, neželjeno biće!
Piše Vladislav Panov Ispred i iza velikog ekrana, mesto i uloga žena još uvek su u kamenom dobu. Nejednakost polova je i ovde prisutna u preovlađujućoj i beznadežnoj meri, baš kao i u celom zapadnom …
VišeUzbudljivi Beograd uoči Velikoga rata
Piše RAŠKO V. JOVANOVIĆ Brojne dramske i operske premijere u vreme balkanskih ratova označile su veliki napredak kulturnog života. Tako bogata produkcija nedvosmisleno pokazuje umetnički uspon Narodnog pozorišta, i otkriva činjenicu da takvih kulturnih pregnuća …
VišeČovek koji nije postojao
Matija Bećković Čovek koji nije postojao Sebe je izmišljao Izmislio je da je ono Što nije bio A bio je ono Što nije hteo Sve što je voleo …
VišeGodišnji raport kritičara – Književnost bez nade
Piše Vasa Pavković Kada se čitalac beletristike nađe u nekoj od velikih, prelepih knjižara u Beogradu, a oko njega zašljašte stotine i stotine privlačnih, šarenih korica, teško da će on poverovati kako je domicilna književnost ostavljena …
VišeProleće renesanse
Piše Slavica Batos Nakon izložbi posvećenih, 2012. godine, majstorima zrele renesanse, Leonardu da Vinčiju i Rafaelu, pariski Luvr najnovijom postavkom usmerava pažnju na sam početak ovog grandioznog kulturnog i umetničkog pokreta, nastalog u Firenci, u …
VišeDevetstopetnaesta – tragedija jednog naroda
Piše Raško V. Jovanović Napor dva pozorišta, kruševačkog i niškog – scensko sećanje na stradanje srpskog naroda u Prvom svetskom ratu – zaslužuje priznanje ne samo što je došao u pravi čas nego i zato …
VišeSilovanje u sociolingvističkoj bašti
Pokušaj jezičkog inženjeringa u Raškoj oblasti Piše Milivoje Pavlović Šta stoji iza pokušaja da se u Raškoj oblasti u školsku upotrebu uvede nepostojeći bosanski jezik, s rešenjima koja lingvisti u Srbiji i Republici Srpskoj nisu …
VišeMračno ”sutra” sigurno dolazi
Piše Vladislav Panov Svetski trijumfalnu književnu i filmsku duologiju koja naredne godine prelazi i u trilogiju, distopijsku romantičnu akcionu fantaziju, „Igre gladi“ valjalo bi sasvim ozbiljno shvatiti kao upozorenje da nam se neka tako surova, …
VišeIzlog knjige
Ratko Parežanin, Gavrilo Princip u Beogradu; Catena Mundi, Beograd 2013. Knjiga Ratka Parežanina živo oslikava čitavu jednu herojsku generaciju mladih Srba koja je slobodu svog naroda stavila iznad ličnih interesa. Njen značaj ogleda se posebno …
VišeSrce i sudbina
Sa kritičarske trake Piše Vasa Pavković Posao književnog kritičara pre svega je posao čitača, onoga koji se svakodnevno druži sa piscima i knjigama. Sa knjigama dobrim i lošim, važnim i suvišnim, slavnim i neprimetnim… Potom, to …
VišeKad mamin sin voli film
Piše Vladislav Panov Posle višegodišnjeg sporovoznog i mučnog nastajanja, pred publiku je stigao kuriozitetni film srpske kinematografije, „Mamaroš“ – delo čoveka koji ga je stvorio kao ljubitelj, a ne kao profesionalac pokretnih slika Pojava filma, …
VišeKamijevo prisustvo
Piše Žoržet Vaštel Kako slavni pisci svedoče o značaju Albera Kamija za evropsku svest i savest, i kako se potvrđuje da je, bez ikakve sumnje, njegov uticaj bio veliki i na ljude koji su bili …
VišePromena likovnog koda
Piše Dejan Đorić Trenutno najzanimljivija izložba u zemlji je „Foto/super/hiperrealizam u Vojvodini“ u Savremenoj galeriji Zrenjanin… Moguće je da ona nagoveštava promenu paradigme, veliki zaokret na likovnoj sceni, prelom koji je uobičajen za (post)modernizam Kada …
VišeUmiru li naša pozorišta?
Velika kriza teatarskih institucija u Beogradu Piše Raško V. Jovanović Anemični tok ove pozorišne sezone ne nagoveštava ništa dobro: izvesni su drastično smanjenje novih projekata, odnosno njihovo svođenje gotovo na nulu i tavorenje u brlogu …
VišeTriptih jevanđelisti Mateju
Piše Jovan Delić S Njegošem smo se primakli Bogu, jer mi nemamo poezije bliže Bogu od one koju nam je Njegoš ostavio, a to je sve – barem tako misli Ivo Andrić Nemanjin damar – …
VišeIzlog knjige
Jovan Pejin „Promena imperije“ili rehabilitacija ugronacizma Altera, Beograd 2013. „Ovom knjigom u pisanom obliku ostavljam za nove naraštaje svedočanstvo o događajima u Bačkoj 1941. do 1945. što srpska država izbegava da učini.“ Navedenim rečima autor knjige …
VišeVid`la žaba da se…
Piše Miodrag Zarković Otvorena pisma, koja su američkim i britanskim vlastima uputile i internet kompanije i svetski pisci, pre su znak razvodnjavanja tekovina Edvarda Snoudena, nego nekakve pobune intelektualaca Sudeći po tome ko je sve …
VišeRefren našeg života i istorijskog usuda
Piše Svetislav Tijanić Dvestota godišnjica rođenja Petra Drugog Petrovića Njegoša u Andrićgradu obeležena otkrivanjem spomenika srpskom vladiki, pesniku i vladaru Ni manjeg i mlađeg grada na svetu od Andrićgrada, ni veće ljubavi prema književnim velikanima ali …
VišeCrnjanski i predački san o Srbiji
Piše Dragan Hamović Jubilej kakav je 120-godišnjica od rođenja Miloša Crnjanskog dobra je prilika za nova sistematska preispitivanja ovog klasičnog dela moderne srpske književnosti. Međunarodni naučni skup „Miloš Crnjanski: poezija i komentari“, posvećen poeziji velikog …
VišeGodine patnji, stradanja i pobede
Piše Raško V. Jovanović Fotografije Dušan Šljivić Premijerom „Srpske trilogije“, Narodno pozorište u Beogradu počelo je obeležavanje stogodišnjice Velikoga rata u kojem je srpska vojska, zajedno sa savezničkim snagama, u munjevitom pohodu proterala austrougarske i nemačke …
VišeSledbenik “ Srebrnog veka ”
Piše Dejan Đorić Kako je nezlobivo primetio Miro Glavurtić, Mihailo Đoković Tikalo (čija je izložba u beogradskoj Galeriji Hexalab upravo u toku), izgleda poput likova sa njegovih slika, više pripada svetu najmudrijih ljudi srednjeg veka …
VišeUspon i pad ”Jugokoncerta”
Piše Smiljka Isaković Pre nekoliko dana u medijima su utihnuli skandali vezani za Jugokoncert, našu jedinu zvaničnu, državnu menadžersku kuću u oblasti muzike. Skandali u Narodnom pozorištu su trenutno aktuelniji, ali zato što su u …
VišeIzlog knjige
Miroljub Jevtić, Islamska vizija sveta kod Ive Andrića, Centar za proučavanje religije i versku toleranciju, Beograd, 2013. Andrić i islam Piše Marko Veković Polemišući sa onim kritičarima Andrićevog dela koji tvrde da naš nobelovac „nije razumeo …
VišeViktor Igo i nadrealisti
Piše Slavica Batos U muzeju „Viktor Igo”, u Parizu, crteži velikog pesnika i romanopisca izloženi su uporedo sa delima nadrealista. Cilj izložbe je da ukaže na međusobne srodnosti između dve poetike, kao i na razloge …
VišeRuska holivudizacija bitke za Staljingrad
Piše Vladislav Panov Novi film ruskog sineaste Fedora Bondarčuka „Staljingrad“ sa kojim trenutno ispisuje nove stranice komercijalne istorije u ruskim bioskopima zapravo je klasični holivudski spektakl prepun manje ili više ubedljivih i skupih specijalnih efekata, …
VišeUsamljenik sa Lovćena
ODRŽANE PRVE MEĐUNARODNE NJEGOŠEVE VEČERI POEZIJE Piše Radomir Uljarević Ponajbolji, najmudriji među našim precima nisu se ustručavali da istaknu veličinu Njegoševu. Njegoševo delo danas, međutim, kao da predstavlja neobjašnjeni, neobjašnjivi incident Zašto je nama, danas, …
VišeSterijina komedija kao mjuzikl
Piše Raško V. Jovanović „Ženidba i udadba“ je dramatizovana epizoda iz drugog dela satire „Roman bez romana“, koji je Sterija nameravao da objavljuje u sveskama, ali za života to nije učini Pozorište na Terazijama kao …
VišeIzlog knjige
Laura Barna, Pad klavira Zavod za udžbenike, Beograd, 2013. Ova priča počinje rušenjem kuće Veselina Čajkanovića – našeg poznatog predratnog filologa i istoričara religije – i padom klavira od koga jedan umetnik iz sveta seni pokušava …
VišeOtpisani u buntu
Piše Smiljka Isaković Usred žustre rasprave između Ministarstva kulture i Nacionalnog saveta za kulturu, desila se u novembru muzička smotra BUNT-a (Beogradsko udruženje neposlušnih talenata). Kad se u „Politikinom“ subotnjem „Kulturnom dodatku“ pojavio veliki tekst …
VišeSa kritičarske trake – Slutnja i sigurnost
Piše Vasa Pavković Posao književnog kritičara pre svega je posao čitača, onoga koji se svakodnevno druži sa piscima i knjigama. Sa knjigama dobrim i lošim, važnim i suvišnim, slavnim i neprimetnim… Potom, to je i posao pisca, …
VišeŠećerna vodica Velimira Viskovića
Piše Radivoje Mikić Zašto su ovakve poruke hrvatskog književnog kritičara i glavnog urednika „Hrvatske književne enciklopedije“ upućene u srpski javni prostor? Zato što je on nezaštićen, jer ova zemlja nema kulturnu politiku pa se njene …
VišeHolivud u fekalijama
Piše Nikola Stojanović Punih sto godina Holivud dominira i svestrano maltretira publiku čitave planete šarenim lažama i još šarenijim iluzijama snova, odnosno jeftinim trikovima. A publika prećutno prihvata prevaru čak i kada mu ne veruje! …
Više„Dobra vakta ko obraza nema“
VODEĆI LINGVISTI OPTUŽUJU SRPSKU DRŽAVU DA OBOGALJUJE SRPSKI JEZIK I ZATIRE ĆIRILICU /DRUGI DEO Piše JOVO BAJIĆ Šta je o teškim posledicama dugogodišnje nebrige za zvanični jezik i pismo, o opštoj funkcionalnoj nepismenosti nacije i …
VišeSveti vladika Nikolaj – Misli o Njegošu: Proslavljač boga i viteštva
Obilić je ideal Njegošev, i više nego ideal čoveka; ovaj vitez je za našeg pesnika jedna vrsta božanstva; zato mi i govorimo o oltaru Obilića Narod i slavljenje velikana Ne treba se bojati da jedan …
VišeMarginalci na krovu solitera
Piše RAŠKO V. JOVANOVIĆ Razapeti između prohteva i mogućnosti, vlastitih poriva i iskušenja koja ne umeju da prevaziđu, često u situacijama na ivici smrti, „junaci“ drame „Bizarno“ odraz su prilika u tzv. vremenu tranzicije Dramu …
VišeIzlog knjige
Una Kozić, Društvo malih veštica „Narodna knjiga“, Beograd 2013. Iako u belešci o piscu stoji da je reč o običnoj devojčici iz centra Beograda, autorka „Društva malih veštica“ svojom maštom, jezičkim talentom, te veštim vođenjem …
VišeAlber Kami, Na stotu godišnjicu rođenja francuskog nobelovca – Piščeva uloga nije lišena teških dužnosti
Piše Raško V. Jovanović „Svojim nepopustljivim odbijanjem, protiv svakog makijavelizma, protiv zlatnog teleta realizma, reafirmisao je postojanost morala“, zapisao je Žan Pol Sartr na vest o Kamijevoj pogibiji januara 1960. godine Alber Kami se bavio …
VišeUbijanja po spisku
Piše Vladislav Panov Dokumentarni film „Prljavi ratovi“ hrabro i eksplicitno otkriva naredbodavni lanac koji od Bele kuće vodi do plaćenih ubica američke vojne sile na terenu, ne samo na ratištima već bilo gde na svetu Značajan …
VišeTiranija „pravila baba Smiljane“
Piše JOVO BAJIĆ Dugogodišnja nebriga o zvaničnom jeziku i pismu, najvažnijim stubovima na kojima počiva identitet i opstanak nacije, uslovila je opštu funkcionalnu nepismenost, između ostalog i činjenicu da se sada rašireno govori neka vrsta …
VišeKako je Amerika linčovala Ališu
Piše Miodrag Zarković Zbog nesmotrene drskosti koju je počinila, jednoj devojci iz Mičigena život su u pravi pakao pretvorili njeni gnevni zemljaci, ali nju niko ne uzima u zaštitu onako kako u Srbiji štite nesmotrene …
VišeOd poetike intime do azijske varijante pop-arta
Piše Dejan Đorić U izložbenim protorima ULUS-a, Grafičkog kolektiva, Muzeja istorije Jugoslavije, Male galerije „Miljković“ Biblioteke „Vuk Karadžić“, na velika vrata vratila se – stvarnost Stvarnost se na velika vrata vratila u umetnost a realizam …
VišeSajam knjiga ili istraga predaka
Piše Radomir Uljarević Bilo bi razumno pretpostaviti da bi članovi sajamskog Odbora trebalo da brinu o srpskoj književnosti i da zaborave na vanknjiževne animozitete. Ali gle čuda, oni su očigledno odbacili sve ono što su …
VišeMože li „istraga predaka“ nauditi Njegošu
Piše Rajko Petrov Nogo Sam i zazidan, jači je od svojih ništitelja i življi danas nego juče. Ovaj je slobodar „sam sobom opasao koliko je dala pesnička snaga sveg srpskog naroda“. Pa i malo više. …
VišePredlog za čitanje prema izboru pečatovih kritičara – Hamovića, Pavkovića, Panova, Dimitrijevića
Srbija među knjigama PišeDragan Hamović Najveća knjižara u Srbiji, u zemlji u kojoj se oporavljena knjižarska mreža uveliko pretvara u jednolični šareniš izdanja za široku potrošnju, stiče se, s kraja svakog oktobra, pod kupolom glavne hale …
VišeLjubomir Pavićević Fis – Samuraj srpskog dizajna
Piše Dejan Đorić Kako je naš najstariji i najpoznatiji dizajner prevalio put od rodnog Višegrada, Sarajeva i Beograda do Njujorka i svetskih centara, od domaćih sajmova do uglednih galerija i muzeja, i kako taj hod …
VišeOsvećena Crkva Svete Petke u Požarevcu
Priredila Nataša Francisti U Požarevcu je u nedelju 20. oktobra ove godine, u prisustvu crkvenih velikodostojnika i velikog broja građana, osveštana Crkva Svete Petke čiji je ktitor Koncern „Bambi“ Hram u Požarevcu su osveštali Vladika Braničevski …
VišeIncident ili novi početak?
Kancelarija za KiM na 58.Sajmu knjiga u Beogradu Piše Nataša Jovanović Prvi put je stručna javnost uobličila izjavu o stavovima sa kojim bi pregovarački tim u Briselu trebalo da razgovara o srpskoj kulturnoj baštini i …
VišeMira Stupica – glumica veka
90 godina života velike srpske dramske umetnice Piše Raško V. Jovanović Izazivajući nepodeljene simpatije ljubitelja pozorišne umetnosti, uvek je bila životno istinita a nova i drukčija, nedostižna po prirodnosti, neposrednosti i sugestivnosti izraza, po autentičnom violentnom temperamentu …
VišeZombifikacija Srbistana
Piše Vladislav Panov Zašto je jedna naizgled naivna manifestacija – šetnja zombija po beogradskim ulicama, uzburkala duhove i inicirala anti-zombi raspoloženje i komentare javnosti Beogradu je nedavno održana parada. Ne „ona“ čuvena i zloglasna za …
VišeBEMUS must go on
Piše Smiljka Isaković Fotografije Ema Sabo Šta reći na kraju? I ovakav kakav je bio ove godine, smušen i bez koncepcije, sličan plakatu koji se može tumačiti kao reklama za lov u mutnom ili prodaju …
VišeUSPEH 29. VALJEVSKOG DŽEZ FESTIVALA – Dobar zvuk daleko se čuje
Umetnički direktor džez festa Jovan Maljoković pružio je publici mogućnost da stekne uvid u „presek” domaće i strane džez scene i ponudi program koji je mogao da zadovolji različite muzičke ukuse Valjevo je protekle sedmice, …
VišeSajamski izlog knjige
Anika Mombauer, Uzroci Prvog svetskog rata Klio, 2013. Povest o Prvom svetskom ratu prate stalna neslaganja istoričara o njegovim uzrocima, pa i pored stotine knjiga i članaka objavljenih na ovu temu, tokom proteklih decenija- ključno …
Više“ Gospođa ministarka” kao travestija
Piše RAŠKO V. JOVANOVIĆ Uspeh neobičnog prikaza najpopularnije Nušićeve komedije Već u svojoj prvoj komediji – „Narodnom poslaniku“, Nušić je, ne bez akcenata koji odaju patrijarhalni stav, ovlaš, ali nedvosmisleno, ocrtao negativne posledice koje se …
VišeKnjiževno visoko odličje Kanađanki Alis Manro – Još jedna devalvacija Nobela
Piše Vladislav Panov U nizu čudnih odluka švedskih sudija koji promovišu laureate slavne Nobelove nagrade za književnost bilo je i priznanje vremešnoj kanadskoj spisateljici kratke forme, Alis Manro, čija su osrednjost i umereni značaj na …
VišeU službi idiotskog rata
Otvoren 54. Oktobarski salon Piše Dejan Đorić Menjale su se njegove koncepcije, selektori i izlagački prostori – od Umetničkog paviljona „Cvijeta Zuzorić“, Muzeja „25. maj“, do vojnih objekata, zgrade Geozavoda i sadašnje robne kuće Kluz …
VišeI sa đavolom zbog profita
Holivudski pakt sa Hitlerom Piše Vladislav Panov U knjizi „Kolaboracija: Holivudski pakt sa Hitlerom” koji ovih dana pali istorijsku vatru sa obe strane okeana autor Ben Arvand tvrdi da su tokom tridesetih godina prošlog veka …
VišeRekvijem za BEMUS
Piše Smiljka Isaković Ni fanfara, kako smo navikli, ni svečanog govora, ni koktela posle. Štednja, ili fundamentalna nebriga za publiku i budućnost festivala? Otvaranje BEMUS-a u Beogradu je uvek predstavljalo svečani društveni događaj, pa je …
VišeRodoljublje srpske avangarde
Daj nam Bože municije / Srpska avangarda na braniku Otadžbine Catena Mundi, Beograd,2013. Piše Vladimir Dimitrijević Ova manifestno smela antologija jasno poručuje: avangarda, koja je, na prvi pogled, rušila tradiciju, gradila ju je, na novim temeljima …
VišeOtvorite oči uspavani i obmanuti Srbi!
Piše Vladimir Dimitrijević Kako je Ljubomir Micić, Srbin rodom sa Banije, za koga je hrvatska kultura bila „veštački blef i fantom“ sastavljen od „evropskih otpadaka“, proglašen hrvatskim zenitistom? Hrvatski kleptomani u kulturi, koji su, posle …
VišeSveti Georgije ponovo ubiva aždahu
Piše RAŠKO V. JOVANOVIĆ Uspela obnova znamenitog dela našeg dramatičara Dušana Kovačevića o početku Prvog svetskog rata i žrtvama u mačvanskom kraju Uoči početka obeležavanja Prvoga svetskoga rata na sceni Ateljea 212 obnovljena je predstava …
VišeCivilizacijska apokalipsa našeg sveta
Piše Vladislav Panov Ružno lice kapitalizma u američkom dokumentarcu „mejnstrim”produkcije Dokumentarna mini-serija „Svedok“ iz produkcije moćnog „HBO-a“ i američkog televizijskog i filmskog autora, veterana Majkla Mena, koja je okrenuta poslu i sudbinama ratnih foto-reportera, suštinski …
VišeDrama o neugasivoj strasti
Piše RAŠKO V. JOVANOVIĆ Šesta postavka poznate drame Aleksandra Dime Sina „Dama s kamelijama“ na našoj najstarijoj sceni naišla na veliko interesovanje i odličan prijem kod gledalaca Kada je Aleksandar Dima Sin, sa nešto više …
VišeHvala što niste došli
Beogradske muzičke svečanosti – BEMUS ove godine 45. put Piše Smiljka Isaković Selektor u ostavci, Zoran Erić na konferenciji za novinare oglasio se citatima biserima. Kao prvo, zahvalio je umetnicima koji ne nastupaju na ovogodišnjem …
VišePosveta usamljenim knjigama
Piše Milan R.Simić Radovan Beli Marković, Biblioteka u Belom Valjevu, Kolubara, Valjevo 2012. Postoje uspele i lepe priče o bibliotekama i knjigama, naših i stranih pisaca. Biblioteka u Belom Valjevu, priča Radovana Belog Markovića, jedna …
VišeAnica Savić Rebac 4. oktobar 1892 – 7. oktobar 1953) Šezdeset godina isto
Piše Laura Barna S grupom intelektualki 1927. osnovala je jugoslovenski ogranak Internacionalne federacije univerzitetski obrazovanih žena. Okupila je umne Srpkinje onoga vremena ne bi li združenim snagama odbranile svoje profesionalne interese, a što se tumačilo …
VišeIzlog knjige
Aleksa Đilas, „Ruševine i zidovi” Albatros Plus, Beograd, 2013. Eseji, portreti, polemike , intervjui – određenje je koje se čita u podnaslovu nove knjige Alekse Đilasa, pisca, publiciste i polemičara, prisutnog gotovo dve decenije u …
VišeFestival suženog horizonta
Piše Raško V. Jovanović Što se više primicao kraju, 47. Bitef je razotkrivao svoju prazninu uslovljenu insistiranjem selektora da pošto-poto skrenu pažnju gledalaca na nove pozorišne tendencije, kojih u većini festivalskih predstava jedva da je …
VišeIzlog knjige
Vasilije Đ. Krestić, „Srbi u Ugarskoj 1790-1918“ „Matica srpska“, Novi Sad, 2013. Dugo iščekivana, i tematikom i sadržajem dragocena knjiga jednog od naših najuglednijih istoričara, akademika Vasilija Đ. Krestića, objavljena je nedavno u izdanju Matice …
VišeSećanje na ukletog genija
Piše Dejan Đorić Ko je zaboravljeni Sava Mrkalj koga već dva veka odbacuje njegov rod i u čiju čast je u Narodnom muzeju Pančevo u petak – simbolički na dan slave Mrkaljevih – otvorena izložba …
VišePlatna velikih poetskih priča
Piše Dejan Đorić Slike Moma i Ane Kapor – predstavljene pod nazivom „Putovanja“ – u beogradskoj Galeriji ULUS U beogradskoj Galeriji ULUS do 24. septembra mogla se videti nesvakidašnja izložba. Slike Moma i Ane Kapor …
VišeIritirajuće rusko gej-njet
Piše Vladislav Panov Za razliku od mrcvarenja nejakih neposlušnika kao što smo mi, prema kojima će biti primenjene raznovrsne prisilne mere i drakonske represalije ukoliko se nove vrednosti ne primene, rusko je „gej-njet“ moguće samo …
VišePočeo 47. „Bitef“ – Zaista, nije lako “ biti”
Piše Raško V. Jovanović Sa programom za trećinu manjim od uobičajenog i pod geslom „Teško je biti“ znatno skromnija festivalska ponuda posetioce će tek delimično i nepotpuno dovesti na staze novih pozorišnih tendencija u svetu. …
VišeViše dala domovini nego domovina njoj
Otvorena izložba „Milunka Savić – heroina Velikog rata“ Piše Nevenka Stojčević Izložbom fotografija i ordenja Milunke Savić u Maloj galeriji Doma vojske Srbije, započeo je zakasneli pokušaj da se obeležavanjem 40 godina od njene smrti …
VišeIzlog knjige
Milovan Đilas „Knjiga o Njegošu“ „Oktoih“, Podgorica, „Štampar Makarije“, Beograd, 2013. Tokom svojih zatvoreničkih dana Đilas je napisao „Knjigu o Njegošu“, koja je nedavno objavljena u izdanju podgoričkog „Oktoiha“ i beogradskog „Štampar Makarija“. Da li …
VišeU znaku neizvesnosti
Na početku pozorišne sezone u Beogradu Piše RAŠKO V. JOVANOVIĆ Osim Narodnog, nijedno dotirano beogradsko pozorište nije objavilo svoj repertoarski plan za nastupajuću sezonu zbog nedovoljnog finansiranja od strane gradske vlasti Trebalo je da poprilično zađemo …
VišeDelakroa perom i kičicom
Piše Slavica Batos Veliki francuski slikar Ežen Delakroa bio je i darovit pisac. Njegov „Dnevnik“ spada u najdragocenije tekstove iz istorije i teorije umetnosti. Obnovljenim izdanjem „Dnevnika“ i izložbom naslovljenom „Delakroa pisac“ u Parizu je …
VišeMiroljubiv gejmer ili krvoločni ratnik
Piše Vladislav Panov Ultraagresivni rat se vodi u sajber svetu, ali je njegovo materijalizovanje u stvarnom ponekad samo korak daleko Od kada su postale veliki biznis, a postale su to jer su se nametnule kao …
VišeLakrdijaš na strani istine
Piše Nataša Anđelković Napisan u osvit pada „gvozdene zavese“, ovaj roman taj pad najavljuje i sluti, istovremeno dovodeći pod sumnju i preispitivanje kako sistem koji bi trebalo srušiti, tako i samu silu koja ruši i …
VišeEgzistencijalna levica
Piše Milo Lompar Zašto nam Džordž Orvel – u romanu „Niko i ništa u Parizu i Londonu“ – nudi brojne mikroskopske opise društvenog dna u oba velika grada? Zašto nas suočava sa različitim oblicima egzistencijalne …
VišeSlikom do Njegoša
Predrag Peđa Dragović nije dopustio da proslava 200. rođendana Petra Petrovića Njegoša prođe nečujno, već je kao rođendanski poklon ispalio u bezdan večnosti svoje raskošno likovno čitanje „Gorskog vijenca“ Kao najava kraja sveta, kako niko …
VišeO vanzemaljcima i ljudima
Povodom 70. filmskog festivala u Veneciji Piše Vladislav Panov Utisak je da su u onom delu koji je pretendovao na nagrade, teme jubilarne „Mostre“ – Venecijanskog filmskog festivala – ove godine bile bliske istini i …
VišeZaveštanje srpskih zografa i dunđera
Piše Dejan Đorić Skrajnuta srpska umetnost osamnaestog veka, detaljno dvomesečno donedavno predstavljena u Galeriji SANU na izložbi „Umetnost XVIII veka u kolekciji Galerije Matice srpske“, može da otkrije više od obične istorijske postavke. Njom se …
VišeTople papuče za biblioteku
Piše Zoran Milošević Iako se u okviru neoliberalne mantre odomaćilo uverenje da kultura predstavlja „neopravdan trošak“ (ili oblast gde se „opravdano“ najviše štedi), zbog čega su i mnoge knjižare i biblioteke zatvarane, a javnost obasipana …
VišeNjegoševo delo i pozorište
Piše Raško V. Jovanović „Gorski vijenac“ u dramskoj obradi i režiji Raše Plaovića, prikazan davne 1951. godine, tim izvođenjem definitivno je potvrđen kao dramsko delo, uprkos tome što kritičari i teatrolozi i dalje ne osporavaju …
VišeVideo-igre: Kontraevolucija savremenog čoveka
Piše Vladislav Panov Izuzetno profitabilna industrija video-igara ima perspektivu, podršku nauke i politike, imuna je na ekonomske krize (zapravo je u obrnutoj proporciji s njima) i zato neprestano i obilno vraća (bilo kakva) ulaganja u …
VišeUvod u tumačenje jednog doba
Piše dr Svetozar Rajak Gotovo je neshvatljiva dubina preobražaja koji nastaje u jugoslovenskom društvu, posebno u kulturi od 1950. i način kako je ta promena stavljena u funkciju jugoslovenske spoljne politike Posao istoričara nije da …
VišeOd energije boje do slabosti krpa
Piše Dejan Đorić Kako tri izložbe u elitnim beogradskim galerijskim prostorima svedoče o otmenoj tradiciji, ali i o osipanju umetničkih vrednosti i moralnom padu u kulturi: Šta videti obavezno, šta lagodno – propustiti O slikarstvu …
VišeSerb koji se popeo na tetralno pozorište
Priča o Joakimu Vujiću Piše Raško V. Jovanović Pre dva veka prikazana je prva svetovna predstava na srpskom jeziku i iako je ovaj podvig Joakima Vujića izveden izvan matice zemlje, predstavljao je kulturni događaj prvorazrednog …
VišeRat za srpski jezik i pravopis
Piše Ivan Negrišorac Svaki samosvesni pripadnik srpske kulture trebalo bi da čuva sopstveni jezik i pismo kao tekovinu od koje ne sme odustati. Ukoliko mu se nameće model ponašanja koji ugrožava njegovo pravo na jezik …
VišeNovinar u grotlu rata
Piše Nataša Anđelković Pakao Drugog svetskog rata i Hitlerovog nacizma u Hejstingsovoj interpretaciji neće značiti korak napred u istorijskoj nauci, ali će mobilisati veliki broj čitalaca, jer tema i način na koji je tema obrađena …
VišeMirna reka protiv estetike šokantnog
Piše Dejan Đorić Zasnivanje likovnog dela na osnovu duha mesta uzbuđuje srpsku publiku, koja u akvarelima Sergeja Alduškina prepoznaje iz sadašnjeg življenja nestajuću normalnost i osećajnost Trećeg septembra u beogradskoj Biblioteci galeriji „Branko Miljković“ (ogranku …
VišeRepertoar kao zagonetka
Piše Raško V. Jovanović U susret novoj teatarskoj sezoni Iako će se do početka nove sezone u Beogradu prirediti dva festivala, „Dunav fest“ i „Bitef“, pozorišna publika sa nestrpljenjem i (ne)uobičajenim interesovanjem očekuje da se …
VišeCrna bajka Radovana Karadžića
Piše SAŠA HADŽI TANČIĆ Vraćanje ovoj knjizi posle toliko godina od njenog objavljivanja nesumnjivo ima dublji smisao budući da ova pesnička zbirka deluje homogeno, kao da je nastala u jednom dahu, ovde, sada Srpskim herojima …
VišeRoman o slikarima
Piše Dejan Đorić „Život slika“ – fantastična paralelna istorija srpske umetnosti Najbliže kako sam pisac kaže memoarskoj literaturi, „Život slika“ u izdanju „Radionice duše“ Momčila Moše Todorovića i „Interprinta“ iz Beograda, predstavlja najširu moguću fresku, …
VišeGenetski modifikovana pohlepa
Piše Vladislav Panov U novom filmu američkog Iranca Ramina Bahranija „Po svaku cenu“, koji se prethodnim delima dokazao kao vrhunski stručnjak za „tajne” američkog života, posebno onog na marginama, predstavljen nam je ruralni aspekt sunovrata …
VišeVrelo (ne)kulturno leto
Piše Raško V. Jovanović Siromašan prestonički kulturni program tokom ovog leta – počev od BELEF-a, koji se, kao i minulih godina odlikovao bezsadržajnošću, pa do zatvorenih vrata velikih muzeja i galerija – kao da je …
VišeKafkijanski lobi Evrope
Piše Vladislav Panov Film „Briselska posla“ jedan je od važnijih filmova nove dokumentarističke infuzije dobro komiranoj istini zapadne „ demokratske” idile. Na detaljan i otrežnjujući način u ovom delu plasirana je istina o tome šta zapravo jeste …
VišeLompar za početnike
Piše Vladimir Dimitrijević Lomparova knjiga jeste brevijar za one što se prvi put sreću sa njegovom utemeljenom i britkom mišlju (naravno, ne samo za njih) Izgleda da je sudbina srpska da se pita: da li …
VišeFalsifikat – priručnik o ljudskim slabostima
Piše Dejan Đorić Kako se i zbog čega događa da mnogi srpski umetnici „stvaraju“ i posle smrti? Da li pojavi falsifikata najviše doprinosi apsurdna posebnost srpskog tržišta koju čine: primitivna svest kolekcionara, rukovođena isključivo tržišnom …
VišeĐogo na sudu kritike
Piše DRAGAN HAMOVIĆ Prvenstveni zadatak zbornika radova „Gojko Đogo, pesnik“ jeste da raščita dosad neraščitano, da odmeri ovu poeziju prema kontekstu iz kojeg je pesnik bio na silu izlučen Gojko Đogo je, kao pesnik, do …
VišeTrijumf savremene drame
Piše Raško V. Jovanović Program smotre tematski i žanrovski bio je raznovrstan i atraktivan, a prikazane predstave u izvođačkom pogledu veoma kvalitetne Ovogodišnji „Festival festivala“, kako se zvanično zove smotra pozorišnih amatera Bosne i Hercegovine, …
VišeRazočaranje u utopiju
Piše Nataša Anđelković Istaknuti i u svetu prevođeni mozambički pisac Mija Koto, koji podjednako pripada i evropskom, portugalskom kulturnom nasleđu i crnačkom, mozabičkom, u svom književnom delu uvek preispituje upravo ovakvu sudbinsku i civilizacijsku podvojenost …
VišeZaboravljeni klasik srpske moderne
Piše Dejan Đorić Sreten Stojanović, umetnik čija su dela izložena u Galeriji RTS-a, autor je modernog izraza kojim je svakako nadrastao socijalistički realizam, iako nikada nije napustio klasičnu formu Među najboljim izložbama koje se trenutno …
VišeOskarovska smrt filma na Balkanu
Piše Vladislav Panov Naša nacionalna kinematografija trenutno ima pet kandidata sa kojima juri „Oskara“, naravno sa uobičajeno tamnim filmskim prizorima našeg sveta, i to kako skorašnje istorije, sadašnjosti, tako i – preko seoske apokalipse – …
VišePriča o pesniku koji je oslobodio Srbiju
Piše Marjana Ćosović Osvrt na stvaralaštvo kojim je Milan Rakić veličanstveno ispratio oslobađanje Kosova i Metohije, u kojem je i sam učestvovao kao vojnik Knjige ne nastaju slučajno, niti same od sebe, rekao je Jovan …
VišeIma li života posle Jugoslavije?
Piše Miodrag Zarković Izložba nadmenog naslova „Živeo život“, koja je tokom juna i jula bila postavljena u najužem gradskom jezgru Beograda, donela je još jedan nalet teško shvatljive, a svakako i štetne jugonostalgije Bezmalo dva meseca …
VišeDoprinos magiji srpskog slikarstva
Piše Dejan Đorić U čemu je posebnost dela Slavka Krunića? Ima se utisak da se on možda i muči dok slika, kao da katkad ubija, ne oplemenjuje likovnu materiju, međutim, krajnji rezultat je čaroban a …
VišeNije loša umetnost, loši su ljudi
Piše Vladislav Panov Nedavni uspeh nemačke i izraelske policije u otkrivanju velikog lanca falsifikatora najtraženijih umetničkih dela ponovo je otvorio pitanje o savremenom poimanju i vrednovanju umetnosti i njenih proizvoda koje je zapadni svet pretvorio …
VišeScena u tranziciji
Piše Raško V. Jovanović Da li idemo u susret neminovnoj privatizaciji beogradskih pozorišta i hoće li se u slučaju namenske privatizacije teatarskih kuća ponoviti praksa koja je obeležila svojinsku transformaciju bioskopske mreže u gradu Kao …
VišeSvi kradu tajne, ali šta je istina?
Piše Vladislav Panov U novom dokumentarnom ostvarenju oskarovca Aleksa Gibnija „Mi krademo tajne: priča o Vikiliksu“ činilo se da će publika konačno dobiti pravu priču o vodećoj popularnoj ličnosti današnjice, Džulijenu Asanžu, čija je borba …
VišeApstrakcija – priča iz depoa istorije
Piše Dejan Đorić Povodom izložbe Milije Belića u beogradskoj Galeriji „Progres” To što je apstraktna umetnost bliska raznim tradicionalnim formama, ornamentu, arabesci, šari i ukrasu, nije bilo od neke veće koristi na njenom epohalnom istorijskom …
VišeU predačkom pepelu
Piše DRAGAN HAMOVIĆ Portret pesnika Milana Nenadića U pesnikovom glasu sažima se, naslagan, i svetli i tamni teret nasleđa, pri unutarnjoj borbi koja svakom sleduje u naporu nastanjivanja svoga sveta Pišući povodom poezije Milana Nenadića, Slavko …
VišeCrnjanski i Njegoš
Piše Milo Lompar U „Razmišljanjima o Njegošu“ Crnjanski iznosi polemičku tezu, čije zaleđe prebiva u poetici modernizma, jer naglašava kako nije najvrednije kod Njegoša ono što pripada epskom osećanju sveta. To bi mogla biti i …
VišeNepodnošljivo i neodoljivo
Piše Slavica Batos U „Pariskoj Pinakoteci“ su u toku dve izložbe koje svedoče o tome da nas najupadljiviji aspekti jednog stila ili ličnosti često sprečavaju da uočimo suštinu Mrzim, a volim. Raspolažem dovoljnim brojem argumenata …
VišeKako srpski film mrzi istoriju – Bušne čarape kralja Petra
Piše Vladislav Panov Zašto u našoj kinematografiji nema istorijskih tema ili su – kada ih je i bilo – one bile obrađivane sporadično, nepravedno, neiskreno i incidentno? Posebno, zašto ovakvu sliku neće promeniti ni najavljeni …
VišeZbornici o srpskim pesnicima
Piše Dragan Hamović Ozbiljnost i obilje prošlovekovne srpske poezije iziskuju što ozbiljnije kritičke napore, koji pomažu da se novija visoka pesnička ponuda rasvetli, opiše i prevrednuje, utisne u našu kulturnu samosvest – kao i da …
VišeUbij muški – za predsednika i otadžbinu
Piše Vladislav Panov U bioskopima širom planete aktuelna su dva holivudska „blokbastera“ – „Olimpov pad“ i „Pad Bele kuće“– slične tematike i političko-komercijalnih namera, a okosnica ovog idejno-propagandnog „bućkuriša“ je tema navodne ugroženosti vrednosti naprednog …
VišeMiloš Crnjanski kao dramatičar: kontroverze o(p)staju
Piše Raško V. Jovanović Ostavljajući po strani nesvrsishodne rasprave o pitanju da li je naš književni velikan u isti mah i veliki dramatičar, moramo reći da njegove drame zaslužuju nove scenske interpretacije u našem pozorištu, …
Više