Monthly Archives: januar 2010

Nova pravednost?

Piše Filip Latinović Predsjednički izbori u Hrvatskoj pokazali su koliko je Hrvatska podijeljeno društvo, i da postoje goleme razlike između tzv. domovinske i iseljeničke Hrvatske. No, ovo su i prvi izbori od devedesetih na kojima …

Više

Zaboravljena istorija

Piše Anja Vujević Svečana akademija povodom obeležavanja Dana Republike Srpske ostavila je ukus gorčine, jer ništa nije rečeno o onima koji su se stavili na čelo srpskog naroda i dali neosporno zaslugu, ne samo za …

Više

Srbija ili atomsko skladište

Srbija je jedina zemlja na svetu koja je rešila da najveću propagandnu laž usmerenu protiv nje zvanično proglasi državnom istinom. To nikada i nigde nije bilo. Primera radi, neuporediva Nemačka je svoje namirivanje grehova nacističke …

Više

Razdvajanje nevinih žrtava

Srbija nije učinila dovoljno da spreči genocid u Srebrenici, kaže se u presudi Međunarodnog suda pravde u Hagu. Takva odluka nije Srbiji stvorila bilo kakvu međunarodno-pravnu obavezu. Logički se na osnovu ovakve presude mora zaključiti …

Više

Neuspešna ili pogrešna politika

U političkim i kritičkim razmatranjima poslednje dve decenije ostaje više nego nejasno koji se i kakvi kriterijumi primenjuju kada se ocenjuje i procenjuje srpska državna i nacionalna politika. Namerno ostaje nejasno da li se nekoj …

Više

Svetislav Božić, kompozitor

„Pečat“ je dragocena činjenica na srpskoj sceni. On nema žanrovska omeđenja. Nije samo nedeljnik, već razuđeno saborište i zborište koje brusi mentalni kapacitet, kako svojih saradnika i autora, tako i čitalaca. Izvan rutine i izvan …

Više

Smilja Avramov, profesor

Svi smo sa radošću dočekali izlaženje “Pečata”, jedinog lista koji izražava istinitost javnog mnjenja. U ovim mutnim vremenima “Pečat” se bori za istinu o srpskom narodu i o Srbiji. Imam izuzetno visoko mišljenje o vašem …

Više

Siniša Pavić, pisac

Redovan sam čitalac „Pečata“, nedeljnika koji se apsolutno razlikuje od svih drugih časopisa. O pojedinim temama moguće je informisati se samo u „Pečatu“. Pri tome, teme su profesionalno, temeljno i kvalitetno obrađene, i, što je …

Više

Siniša Kovačević, pisac

Čestitam! Za ovo kratko vreme koliko postojite, postali ste najbolji političko-informativni nedeljnik u zemlji. To je veliki uspeh. I gotovo je neverovatna činjenica da vam je vlasnik i glavni urednik neko ko je bio toliko …

Više

Miloš Šobajić, slikar

Da je „Pečat“ izlazio u doba diktature proletarijata, bio bi partijski nepodoban. Danas ga čitam sa zadovoljstvom jer je politički nekorektan, pošto njegovi tekstovi komentarišu događaje ovog sveta iz sasvim drugog ugla od onog zvanično …

Više

Ljuba Popović, slikar

„Pečat“ pokušava da čini ono što je kod nas počelo potpuno da se zaboravlja. A to je da objavljuje tekstove, često i studije autora, koji se ne mogu pročitati u drugim publikacijama. Osim u „Pečatu“, …

Više

Bojan Jovanović, antropolog

Pokrenut kao neposredan odgovor na društveno stanje koje je zbog ponižavajućeg odnosa prema ultimatumima i nekritičkog usvajanja i primenjivanja tuđih ideja i koncepata dobijalo obrise zapečačene sudbine, Pečat je dokazao da nam je budućnost otvorena …

Više

Homer, gusle i evropska Srbija

Piše Aleksandar Dunđerin Dok je Zapad zahvaljujući srpskom narodnom pesništvu i guslarima otkrila mogućnost da rekonstruiše prirodu pesničke tradicije Homerovog doba, gusle su u Srbiji (p)ostale samo simbol za patriotizam ili za sprdnju „Kulturni rat“, …

Više

Šta to beše velika poezija?

Piše Dragan Hamović Opšte rastakanje tradicionalnih vrednosti u književnosti, umetnosti i kulturi XX veka, mada svoj vrhunac beleži prvih decenija, jeste proces koji do danas nije posustao, kao legitimizovana praksa koja nikome i ničemu ne …

Više

Amanet odavno nije svetinja

Piše Radica Momčilović I Milan Kujundžić Aberdar i Ilija Milosavljević Kolarac radili su posvećeno na polzu naroda svog, svako prema dubini svog džepa. O prvome ni u toliko mu dragoj Akademiji nauka nema više pomena. …

Više

Srpski TV matriks

Piše Ljiljana Bogdanović Kako su Srbi pobedili Amerikance u njihovoj najomiljenijoj „entertainment“ disciplini: konzumiranju lake tv zabave, i da li je za ovaj nacionalni trijumf tranzicija zaslužnija od izdržljivosti i duhovne „otvorenosti“ Srbi su ubedljivi …

Više

Vojni humanitarizam

Piše Kostas Duzinas Ovaj autor, profesor na Londonskom univerzitetu za pravo i humanističke nauke i direktor Birkberkškog instituta u Londonu, jedan je od najboljih savremenih poznavaoca filozofije prava. Po svojim idejama blizak je stanovištima Alena …

Više

Povratak istoriji

Piše Mara Knežević Kern Nastala kao ambiciozni nastavak Fukujaminog „Kraja istorije“, ova knjiga je lament nad sudbinom Amerike – „najmoćnije demokratije 20. veka“, koja je primorana da ustukne pred narastajućim „autoritarnim“ imperijama – Rusijom i …

Više

Iskonska snaga pravoslavlja

Reporteri „Pečata“ boravili su zajedno sa delegacijom Srpske pravoslavne crkve od 31. januara do 3. februara u Moskvi povodom ustoličenja patrijarha moskovskog i sve Rusije Kirila Njegova Svetost patrijarh moskovski i sve Rusije Kiril ustoličen …

Više

Debrendiranje Srbije

Piše Marko Tanasković Šta su autentični brendovi Srbije? Kako brendirati državu? Ako vam se na sam pomen ovakvih uvredljivih pitanja i dilema želudac počne podizati i prevrtati u smeru suprotnom od kazaljke sata, onda je ovo …

Više

DARKO TANASKOVIĆ Bitka za islam

Razgovarao Aleksandar Dunđerin    Sukobi unutar islamske zajednice u našoj zemlji postoje već duže vreme, ali su, posle posete reisa-l-uleme Mustafe Cerića Tutinu, odnosno optužbi jednog dela muslimanskih verskih vođa da se u Srbiji krše …

Više

SMILJA AVRAMOV Genocid kao istorijski fenomen

Razgovarala Branka Čuljić Smilja Avramov je dala veliki doprinos istinitom sagledavanju istorije bavila konkretnim slučajevima genocida i ratnih zločina, počinjenih uglavnom nad Srbima na prostoru bivše Jugoslavije od 1945. Dvotomna kapitalna knjiga „Genocid u Jugoslaviji …

Više

KNUT BRAA Barut među koricama

Razgovarala Mara Knežević Kern Članovima tajnih službi znoje se dlanovi kada norveški pisac Knut Braa (Knut Arnljot Braa) stvara akcione trilere sa dokumentarnom pozadinom, pogotovo ukoliko se ona tiče događaja na Kosovu i Metohiji tokom …

Više

DUŠAN KARIĆ Kako smo stvarali UDBU

Razgovarao Uglješa Mrdić   Jedan od retkih preživelih delegata Drugog zasedanja AVNOJ-a u Jajcu (pored njega, jedini su još u životu Ljubo Babić i Judita Alargić, supruga Petra Stambolića), penzionisani pukovnik nekadašnjeg Odeljenja za zaštitu …

Više

LJUBIŠA RISTIĆ Moji Šiptari

Razgovarala Ana Radmilović Evo vam, rekoh, Kosovo. Idi dole sa magnetofonom, u pet dana napravićeš scenario za predstavu. Samo razgovaraj sa ljudima, ništa ti više ne treba. I ja to kažem Ljubiši Ristiću, i on …

Više

Metropola protiv periferije

Beograđane treba nahuškati na imigrante iz unutrašnjosti, a stanovnike drugih regiona na Beograd, koji im navodno isisava ekonomske sokove. To je prirodni interes evroatlantskog kapitala, koji se, u svakoj stranoj zemlji, najkomotnije oseća u uslovima …

Više

Pavlovi dani i naše strasti

Ima nešto istine u instiktivnom osećaju Druge Srbije da dosta toga vezano za patrijarha Pavla može predstavljati opasnost po evroatlantsku ideologiju i evroatlantske kultove Pola miliona ljudi na sahrani patrijarha Pavla stvorilo je kod naših …

Više

Tompson kod svojih u Vatikanu

Ustaštva, kao snažnog, žilavog i u narodu ukorenjenog pokreta ne bi bilo bez Vatikana i katoličke crkve. Kao, uostalom, ni ustaške Nezavisne države Hrvatske Odluka pape Benedikta XVI da u službenu audijenciju primi hrvatskog pevača …

Više

SA D1 NA H2

Kako je pitanje Čarlijeve tetke dramatično nadjačalo sećanje na krvarenje srpskih vojnika, te kako je italijanski premijer Berluskoni zaigrao jedno neobično šahovsko „otvaranje“ sa srpskim vlastodršcima Svečana akademija povodom ulaska srpske vojske u Suboticu 1918. …

Više

SALAMON JAZBEC Jasenovac nije mit

Razgovarao Filip Erceg Nedavno je u Zagrebu promovirana knjiga Magnissimum crimen – Pola vijeka revizionizma u Hrvata, čiji je autor Salamon Jazbec, zagrebački Židov, koji se već na samom početku pita: „Kako je Spomen – …

Više

BRIONSKA SRBIJA

Ne treba vam nikakva mašta niti bilo koji drugi oblik zamišljanja. Na jednom mestu zajedno su: Veli Deva, Edvard Kardelj, Fadilj Hodža, Boško Krunić, Kaćuša Jašari, Živan Berisavljević, Kolj Široka, Josip Vrhovec, Savka Dabčević Kučar, …

Više

Patrijarh srpski Pavle

„Osećam se tužno i radosno. Tužno što smo izgubili duhovnog oca našeg, a radosno što smo dobili našeg vođu pred Bogom“, rekao je spontano jedan mlad čovek na vest o smrti Patrijarha Pavla. Srpska pravoslavna …

Više

Država u državi

Ako je ovo mudra i izbalansirana politika, šta li je onda nacionalna izdaja? Nekada se među evroatlantskim neprijateljima, kažu, nismo snašli, a danas se među tolikim prijateljima snalazimo tako da sada stvaramo od vojvođanske autonomije …

Više

Samodreža

Politički je ne samo korektno nego odveć korektno što će „na predlog srpskih zvaničnika“ u Beogradu ili njegovoj okolini uskoro biti otvoren Religijski centar koji će se zvati „Mehmed Paša Sokolović“ i kome će dominirati …

Više

Dođe vreme sve se preokrene

Đura Bezvoljica je junak novog romana Brane Crnčevića „Čuvari pepela“. Zaslugom tog Đure Bezvoljice počele su da se, u njegovim izveštajima stranim službama, pojavljuju vesti koje bi i ludog zbunile: „Đura je naveo Amerikance da …

Više

Zemlja bez suda

U paklu dužničke krize, nemoćna da organizuje efikasnu odbranu instituta ugovora i svojine, pri tom obuzeta reformama velikih razmera, Srbija privremeno ostaje bez sudova, a moguće i bez policije Ekonomija destrukcije doživljava danas svoje zvezdane …

Više

Beograd je Srbija!

Možda nije moguće podići glas protiv ekonomskog podjarmljivanja, ali se o njemu može progovoriti. Jer šta vredi vikati „Kosovo je Srbija“, „Vojvodina je Srbija“, ako Beograd nije Srbija? I ne misli svojom glavom, nego glavom …

Više

Sledeći će biti gori

Možda ne treba biti preoštar u kritici postojećeg režima, pošto on stvara sjajne uslove da sledeći bude još gori. Čak i ako buduću vlast bude činila sadašnja opozicija, tekuća praksa može joj poslužiti kao odličan …

Više

O boljoj vlasti

Iskustva Srbije pokazuju da su, do sada, ne samo vlast, nego i Razvijeni svet, pokazali neznatno interesovanje da podrže procese formiranja slobodne privrede, dok su mnogo veće interesovanje pokazali u održavanju autoritarne (partijske) vlasti u …

Više

Kill Bill

Povodom posete Bila Klintona Prištini i otkrivanju statue sa njegovim likom, trebalo bi se podsetiti i reči biografa Moniki Levinski, spisateljice Gejl Šii: „Od jula 1998. pa do marta 1999. godine, nakon čuvene afere ‘Monika …

Više

Ničija zemlja Lazareva

Kako je istorijska i duhovna kolevka srpskog naroda osvanula kao obogaljena i iskrvavljena „ničija zemlja“, sa kojom ne znaju šta će, ni Zapad ni Istok, a ni današnji srpski vlastodršci Državni sekretar u Ministarstvu za …

Više

PU, PU, Pandemija

Anegdota ili istina, tek, priča se da kada su neki naši sugrađani romske nacionalnosti, prodavci trikotaže i mešovite robe u podzemnom prolazu na Zelenom Vencu, a povodom svojevremeno najavljene „Parade ponosa“ pitali svoje bolje obaveštene …

Više

Do golih kraljeva!

Ako ne možemo svoje ognjište, Kosovo i Metohiju, da odbranimo vojnim sredstvima, budimo bar politički do kraja dosledni i sa tim čuvenim „strateškim odbrambenim sredstvom“, „mirnim i diplomatskim putem“, odigrajmo šahovsku partiju, kako bi rekao …

Više

Šta to deli Kusturicu i Hrvate

Utemeljenje NDH u kolektivnom podsvesnom pamćenju Hrvata hrani njihov stav da je normalno što su bosanski muslimani okrenuti prema Hrvatskoj i Hrvatima, a ne prema Srbiji i Srbima. Zato im Kusturica predstavlja problem Čuli ste, …

Više

Razlog koji niko ne spominje

Hrvatska privreda potpuno je uništena, a u traženju razloga za takvo stanje Hrvati svesno i vrlo pažljivo prećutkuju jedan koji je, možda, i ključni. O tome, na žalost, ćute i Srbi Da nema Jadranskog mora …

Više

Evrostahanovci

U parlamentarnom smislu, mi se suočavamo sa ubrzanim pražnjenjem demokratske supstance iz najvažnije institucije svakog demokratskog sistema – iz parlamenta. U pogledu kritičke javnosti, mi se suočavamo sa njenim ubrzanim izumiranjem i stavljanjem celokupne javnosti …

Više

Legenda o Velikom Higijeničaru

Misaoni kontekst Teofila Pančića, iskazan u negovoj knjizi “Kroz klisurine”,  koja sadrži potpunu i nadahnutu klasifikaciju svih nacionalista, najbolje bi mogao da se imenuje kao intelektualni globalistički konformizam. Odmah da kažem: Teofil Pančić je dobar …

Više

Jedna te ista Srbija

U knjizi Vladana Batića “Dve Srbije”, ideja hrišćanske demokratije gubi se u njegovom otvorenom neprijateljstvu prema SPC-u, a borba protiv korunpiranog Dinkića i albanskih ratnih zločinaca besmislena je nakon saradnje sa onima koji pomenute ličnosti …

Više

Ćuti stoko i radi

Knjige “Propadanje radničke klase” (2007) i “(Dez)integracija radničke klase druge Jugoslavije” (2008) Nade G. Novaković podsećaju nas da smo ipak bili toliko glupi i uništili jedan svet u kojem je lepo bilo osećati se radnikom. …

Više

Razgovori sa Rankovićem

Piše Venceslav Glišić Prenosimo sećanja Venceslava Glišića o njegovim susretima i razgovorima sa jednom od kontroverznijih ličnosti novije srpske istorije Smatrao da nemački zarobljenici predstavljaju opterećenje, jer nisu imali šta da rade, a za njih …

Više

Brionski plenum

Piše Dušan Karić Prenosimo dokument koji je jedan od osnivača OZN-e i UDB-e Dušan Karić dostavio predsedniku Srbije Slobodanu Miloševiću. U tom dokumentu navode se detalji u vezi sa Brionskim plenumom, održanim 1966. godine Na …

Više

Rusi, Srbi i berlinska Boginja pobede

Piše Ljiljana Bogdanović Predsednik Srbije potvrdio je oduševljenje evroatlantskom interpretacijom stvarnosti u besedi održanoj u čast Mihailu Gorbačovu, laureatu nagrade „Kvadriga“ za 2009. godinu, koja je dobila ime po slavnoj berlinskoj skulpturi Žestoka istoriografska sporenja …

Više

Reč koja je „ubila“ zid

Piše Miroslav Stojanović Pod razvalinama Berlinksog zida našli su se čitavi sistemi, raspale se države i buknuli ratovi tamo gde ih niko očekivao nije, u srcu Starog kontinenta. Ravnotežu straha zamenio je strah od neravnoteže: …

Više

Narod koji nestaje

Piše Rade Jovićević U poslednjoj deceniji 20. veka svi negativni trendovi u kretanju stanovništva Srbije poprimili su razmere demografske katastrofe, kao i u drugim tranzicionim društvima. Centralni i strateški značajan položaj srpskih zemalja na Balkanskom …

Više