Piše Dragan Lakićević S raspadom države u kojoj se rodio, raspadao se i Rad. On je danas prodat. Kupio ga je kupac Prosvete. Prodaja Prosvete zasluženo je odjeknula, prodaja Rada – nezasluženo nije odjeknula Bilo …
ВишеReagovanje BRANKA V. JOKIĆA na tekst Izdaja se isplati
Piše Branko V. Jokić Direktoru i glavnom uredniku magazina „Pečat“ G-dinu Miloradu Vučeliću Beograd, 26. 7. 2010. U prethodnom broju lista „Pečat“ od 23. jula 2010. godine objavljen je tekst akademika Koste Čavoškog s naslovom …
ВишеSIMA AVRAMOVIĆ Kleveta se ne isplati
Piše Sima Avramović Reagovanje Sime Avramovića na tekst Koste Čavoškog „Izdaja se isplati“, objavljen u 124. broju „Pečata“ (23. avgust 2010. godine) Pošto tekst Koste Čavoškog pod naslovom „Sima Avramović – izdaja se isplati“ („Pečat“, …
ВишеBRANA CRNČEVIĆ Kad božuri požute
Piše Brana Crnčević Srbija može u EU samo bez Kosova, i sva je prilika, samo bez Srba. Ima u tome neke đavolske logike, prirodno je da u američku Evropu bez Evropljana uđe i Srbija bez …
ВишеKOSTA ČAVOŠKI Sudska sofistika u MSP
Piše Kosta Čavoški Međunarodni sud pravde doneo je mišljenje o Deklaraciji nezavisnosti Kosova koju je naša neuka i zavarana javnost doživela kao potresno iznenađenje. Kako je Sud došao do odluke koju je saopštio 22. jula …
ВишеREPUBLIKA SRPSKA O MSP Tragedija s obe strane Drine
Piše Anja Vujević Činjenica da Srbija nikada nije izgovorila rečenicu: „Ako napravite presedan na Kosovu i srušite međunarodno pravo, to isto pravo ćete dati i RS“, čime je mogla međunarodnu zajednicu da natera na razmišljanje …
ВишеMišljenje MSP u ogledalu svetskih medija
Piše Aleksandar Pavić Mediji realno opisuju situaciju posle mišljenja MSP o Kosovu – s jedne strane imamo vrlo pro-aktivnu stranu, čije jezgro čine kosovski Arbanasi, koja zna šta hoće i ne bira sredstva u postizanju …
ВишеPunto u korovu, „Zastava“ na pola koplja
Tekst i fotografije: Milan Timotić Privatizacija decenije donela 5.000 automobila koje niko ne želi da kupi! Najstariji industrijski kompleks u Srbiji, sa tradicijom dužom od pet decenija, „Zastava automobili“, danas odumire u zarđalim i u …
ВишеPoslednja američka balkanska avantura
Piše Džejms Džordž Džatras Rezolucija 171 koju su izabrani predstavnici naroda odobrili postaje deo američke strategije, u okviru koje se Sjedinjene Države obavezuju na dalji napredak na Balkanu. To znači gušenje Republike Srpske, veća podrška …
ВишеMUAMER ZUKORLIĆ Muftija nad Srbijom
Piše: Dragan Mraović U želji da bude muftija nad muftijama, kao onaj nesrećni vezir Iznogud što je radio protiv kalifa samo da bi bio kalif umesto kalifa, Muamer Zukorlić džara vatru budućeg etničko-verskog separatizma „Mi …
ВишеSrpska bez saveznika
Rubrika Piše Anja Vujević Posle klečanja u Potočorima, Srbija nastavlja sa samoponižavanjima – najnovije je Borisu Tadiću priredio hrvatski član Predsedništva BiH Željko Komšić koji je na poruku srpskog predsednika da podržava integritet, uzvratio da …
ВишеRTS: privatni servis petenovske Viši-Srbije
Piše Stefan Karganović Mnogo je znakova da se RTS ne kreće evropskim putem budući da izbegava praksu „javnih“ ustanova i servisa na Zapadu, koji neprestano komuniciraju sa svojim potrošačima i aktivno ispituju stepen njihovog zadovoljstva …
ВишеDRINA Ko truje srpsku žilu kucavicu?
Piše Svetislav Tijanić Rekom Drinom do jezera HE „Bajina Bašta“ u Perućcu stiže na hiljade kubika otpada koji je čak izazvao i kvar na ulaznom zatvaraču jednog od agregata. Deponije predstavljaju nerešiv problem za naselja …
ВишеPOTOČARI 11. JULA Srbija na smetlištu istorije
Piše Anja Vujević 11. jula 2010. godine Srbija je u Potočarima klečala, dok je Haris Silajdžić nemilosrdno verbalno šamarao Borisa Tadića, bez obzira na to što je srpski predsednik pristao da učestvuje u kreiranju neodrživog …
ВишеImamo li pravo da znamo bar nešto?
Rubrika: Piše Aleksandar Pavić Devet pitanja za g. Aleksandra Tijanića u vezi sa načinom na koji se pitanje Srebrenice (ne) prikazuje na Radio-televiziji Srbije Nedavno je Generalni direktor Radio-televizije Srbije, g. Aleksandar Tijanić, posredstvom medija, …
ВишеZablude o hrvatskoj dobrodošlici
Piše Dragomir Antonić Verujete da su pozivi sa bilborda kojima vam Hrvatska želi dobrodošlicu dobronamerni. Ovaj prilog trebalo bi da vas opameti kako bi već jednom prihvatili istinu: Hrvati mrze Srbe! Stiglo leto, a pameti …
ВишеZahtev 129 profesora Senatu Beogradskog univerziteta
Poštovane kolege, Obraćamo Vam se sa zahtevom da poništite svoju odluku o dodeljivanju počasnog doktorata Beogradskog univerziteta Majklu Volceru (Michael Walzer), profesoru Prinstonskog univerziteta u Sjedinjenim Američkim Državama. Uvereni smo da prilikom razmatranja predloga o …
ВишеTihi atomski rat protiv Srbije
Piše Dragan Mraović Snage KFOR-a koje su delovale u bivšoj Jugoslaviji, dobile su 22. novembra 1999. godine bezbednosna uputstva u kojima, između ostalog, stoji: „…izbegavajte svako sredstvo za koje sumnjate da je pogođeno projektilima OU …
ВишеMILIVOJE IVANIŠEVIĆ Betonirana istina o našim stratištima
Razgovorala Biljana Živković Direktor Instituta za istraživanja srpskih stradanja u 20. veku, Milivoje Ivanišević za „Pečat“ govori o Srebrenici posle 15 godina, o ratu u BiH, o svetskim podvalama i domaćem udvorništvu Žrtve koje su …
ВишеBodež Mirka Kovača
Piše Zoran Avramović Nekadašnji srpski književnik Mirko Kovač je slobodno, bez pritisaka sa strane, iznosio svoje ocene o osobinama srpske nacije. Procena njegove motivacije je manje važna s obzirom na štetu koju takvim sudovima nanosi …
ВишеZašto Tadiću nisu važne bratunačke žrtve?
Piše Anja Vujević Predsednik Republike Srbije Boris Tadić drugi put će se pokloniti bošnjačkim žrtvama, a onda će projuriti kroz Bratunac i kao i prethodnih Petrovdana, neće se ni osvrnuti na plač i suze srpskih …
ВишеMIODRAG ĐUKIĆ (1938-2010) Dramatičar istančanog damara
Piše Miladin Ševarlić Bio je ministar kulture godinu dana, i za to vreme je učinio – kako za srpsku kulturnu baštinu, tako i za aktuelne institucije – više nego mnogi za duge godine, a učinio …
ВишеDodikov spomenik papi
Piše Anja Vujević Premijer Republike Srpske priznao je da je sa liderom HDZ-a Draganom Čovićem i banjalučkim biskupom Franjom Komaricom dogovorio da spomenik papi Jovanu Pavlu Drugom bude izgrađen u Banjaluci, na Petrićevcu Pre osamnaest …
ВишеBezbednost umesto slobode
Piše Svetozar Radišić Međustranačka borba u Srbiji oko bezbednosnih institucija, a s tim u vezi i usvajanje Zakona o elektronskim komunikacijama, samo su pokazali da „Veliki brat“ uveliko vlada tim prostorom i da se bezbednost …
ВишеŽARKO KOMANIN (1935-2010) Tradicionalni modernista
Piše Milo Lompar U horizontu pripovednog oblikovanja Žarka Komanina nalazi se tema vezana za ideološke zablude i raslojavanja i za politički fanatizam U pripovedanju Žarka Komanina valja razlikovati dva različita momenta dominantnog književnog iskustva. Komaninov …
ВишеŽARKO KOMANIN (1935-2010) Domoći se Nikšića
Piše Dragan Lakićević Osećajući svoj zavičaj ne samo kao svet jezika i kolorita podneblja i karaktera ljudi, pisac ga je shvatio i kao mitsko poprište sukoba morala, strasti, ideologija i opredeljenja Za Pavićem i Kaporom, …
ВишеMIRA MARKOVIĆ Ko je kriv?
Piše Mirjana Marković Ko je odgovoran za hapšenje Slobodana Miloševića, za pet godina robije, za njegovo ubistvo. Naravno, NATO alijansa, zapadne vlade, centri u Briselu i u Vašingtonu. Ali njihova moć ne bi bila dovoljna …
ВишеMUSTAFA CERIĆ Svi reisovi džihadi
Piše Darko Tanasković Mustafa Cerić već skoro dve decenije jedan od najaktivnijih i najuticajnijih učesnika u svim zbivanjima koja neposredno ili posredno imaju veze s islamom i muslimanima na prostoru bivše Jugoslavije. U ovom prilogu …
ВишеBolivarska republika u srcu Francuske
Piše Mila Alečković-Nikolić U De Golovom maniru Dominik de Vilpen pozvao je 19. juna ove godine francuski narod u akciju koja bi označila početak borbe za stvaranje nove „Solidarne Republike“ na temeljima bolivarske republike 18. …
ВишеDOBRICA ĆOSIĆ Saveznici su nas teško ranili i ponizili
Piše Dobrica Ćosić Dmitrij Medvedev odlikovao je Dobricu Ćosića „Medaljom za pobedu nad fašizmom“. Tim povodom je 17. juna 2010. godine ambasador Ruske Federacije u Beogradu Aleksandar Konuzin uručio našem slavnom književniku odlikovanje. Prenosimo u …
ВишеOTETO KOSOVO Ne dam svoje parče neba!
Piše Biljana Živković Vaclavu Dvoržaku i Alešu Bednaržu, autorima dokumentarnog filma „Oteto Kosovo“, Matica iseljenika Srbije dodelila nagradu „Rastko Petrović“ za doprinos istorijskoj istini Češkom reditelju filma „Oteto Kosovo“ Vaclavu Dvoržaku i producentu Alešu Bednaržu …
ВишеNADEŽDA PETROVIĆ Ratnica i ljubavnica
Piše Laura Barna Niko tako snažno, i telesno i duhom, osim Njegoša, nije ušao u samu suštinu svetlosti, urinuo u njeno stvarno osetilno biće, omirisao ojalovljelo balkansko tlo minhenskim i pariskim profumom – kao što …
ВишеSANU Sluganjsko ponašanje besmrtnika
Piše Vasilije Đ. Krestić Zbog nedoslednosti ispoljene u pogledu odnosa prema uplitanju SANU u dnevnu politiku, Akademija se u mnogo slučajeva javno kompromitovala. Pokazala je da nije principijelna, da je sklona političkim kompromisima s vlašću, …
ВишеUNIVERZITET Sunovrat uz pomoć filozofije
Pišu Milan Brdar i Aleksandar Jokić Slučaj Beogradske međunarodne konferencije ILEKS i dodele počasnog doktorata na Univerzitetu u Rektoratu BU jednom od učesnika, inače zagovornika bombardovanja SRJ 1999. godine Kada su u jesen 1915. nemačke …
ВишеPredložak za intervju sa Sretenom Ugričićem
1 Koliko su puta do sada svečano otvarani renovirani kafe i knjižara (uz prisustvo kojih državnih sekretara ili ministara kulture) u nerenoviranoj biblioteci? 2 Da li rekonstrukcija NBS (knjižara, kafe i čitaonice) predviđa radove i …
ВишеRTV Progoni novinara
Piše Milijana Baletić Zašto je direktor Radio televizije Vojvodine Ljubiša Nikolin zabranio prikazivanje emisija posvećenih akademiku Vasiliju Krestiću, Nikoli Kusovcu i prof. dr Vladimiru Baltiću, i povodom toga smenio urednika DOP-a Vladimira Perovića? Posle sudske …
ВишеRADOSLAV BRATIĆ Junaci naših dana su Srbomrsci
Razgovarao Jovo Bajić Danas je sve zbrkano i pometeno. Sistematski se razaraju sve nacionalne i tradicionalne vrednosti da bi se mladi postideli što su Srbi. Na sceni je autošovinizam Radoslav Bratić ne spada u književnike …
ВишеZLOČIN U STAROM BRODU Ko nije znao da pliva – zaplivao je u večnost
Piše Svetislav Tijanić Zločin nad 6.000 Srba u Miloševićima i Starom Brodu na Drini u proleće 1942. godine, decenijama je vešto prikrivan „u interesu bratstva i jedinstva“. Posle 66 godina narod je sagradio skromno spomen …
ВишеUgričićeva NBS Pečatu: U raljama stare (nacionalističke) ideologije
Reagovanje Sretena Ugručića, direktora Narodne biblioteke Srbije i Odeljenja za odnose sa javnošću NBS na tekstove Aleksandra Dunđerina, Slobodana Vladušića i Vladimira Kecmanovića, objavljene u broju 144. u okviru temata „Srbijanstvo i jugoslovenstvo u srpskoj …
ВишеOdgovor V. KECMANOVIĆA Sretenu Ugričiću
Piše Vladimir Kecmanović Kako sam oklevetao Hegela Jednim delom svog reagovanja polemišući sa jednim delom mog teksta „Srbijanci trče počasni krug“, „Odeljenje za odnose sa javnošću“ Narodne biblioteke Srbije (u nastavku teksta „Odeljenje“) optužuje me …
ВишеBanjaluka sve dalje od Beograda
Piše Anja Vujević Emil Vlajki, politikolog i profesor Univerziteta u Banjaluci, uveren je da je poseta hrvatskog predsednika Ive Josipovića Banjaluci i pojačan angažman Turske u BiH nastavak stare istorijske borbe za njihovu dominaciju na …
ВишеLAZAR LUKAJIĆ Krvavi branik pravoslavlja
Razgovarala Biljana Živković Zapad i danas, nažalost, elegantno okreće glavu od stravičnih zločina, najstrašnijeg genocida nad Srbima u Drugom svetskom ratu, u vreme zloglasne NDH, istovremeno uporno insistirajući na „slučaju Srebrenica“. Zaista se teško može …
ВишеAmerikanizacija Evrope
Piše Predrag R. Dragić Kijuk Evropa je izgubila politički kompas i danas postoji kao nato-američki protektorat. Zarobljena sopstvenom biografijom, ona je postala saučesnik i u izvršenju smrtne kazne nad humanističkim idealom, kome je inače težila …
ВишеMEŠA SELIMOVIĆ Bekstvo u alegoriju
Piše Vladimir Kecmanović Roman „Derviš i smrt“ Meše Selimovića moguće je, između ostalog, tumačiti i kao alegorijski beg iz dvadesetovekovne Bosne pod vlašću jednopartijske diktature u srednjovekovnu Bosnu pod vlašću otomanske despotije… „Derviš i smrt“ …
ВишеOLIMPIJSKE IGRE U funkciji ispiranja mozga
Piše Ljubodrag Duci Simonović Olimpijski pokret nije nastao na temelju razvoja sporta, već pod uticajem duhovne klime koja je vladala u Zapadnoj Evropi u drugoj polovini XIX veka, a koja je rezultat pre svega industrijske …
ВишеIzetbegovićeva fabrika smrti
Piše Anja Vujević Dokumenti i dokazi koje su objavili mediji u RS i oni kojima raspolaže MUP RS nedvosmisleno potvrđuju da su muslimanske snage u ratu u BiH koristile oružje zabranjeno Ženevskom konvencijom Više nego …
ВишеOdgovor Pečata Ugričićevoj NBS Ubistvo s predumišljajem ili bombardovanje NBS
Piše Odeljenje za odnose sa javnošću „Pečata“ Reagovati toliko žustro, drsko i bezobrazno na tekstove koji su ukazivali na štetnost mnogih pojava iza kojih stoje institucije kulture u Srbiji, a koje dovode do procesa rasrbljivanja …
ВишеIz Amerike, ponekad i – s ljubavlju
Piše Miodrag Zarković Mantra da srpske nevolje, istine i interesi nikoga ne zanimaju danas je nadmoćna u našem javnom diskursu u tolikoj meri, da se odnos Srbije prema Zapadu sveo na lažnu dilemu – ili …
ВишеNENAD POPOVIĆ Program za život
Piše Nenad Popović Obraćanje dr Nenada Popovića, potpredsednika DSS, na predstavljanju „Programa razvoja Srbije 2010 – 2015. godine“ u Sava centru u Beogradu (30. maj 2010.) Fjodor Mihajlovič Dostojevski rekao je „učiniti novi korak, izgovoriti …
ВишеSarajevska kapitulacija
Piše Anja Vujević Učešćem na ministarskoj konferenciji „EU-Zapadni Balkan“ Beograd je priznao nezavisnost južne srpske pokrajine, jer je Kosovo u Sarajevu imalo jednak tretman sa ostalim državama učesnicama Sarajevska konferencija „EU – zapadni Balkan“, čiji …
ВишеDOBRICA ĆOSIĆ Tragajući za smislom bivstvovanja
Govor književnika Dobrice Ćosića na uručenju Puškinove nagrade u Moskvi Poštovane kolege, dragi prijatelji, Puškinova medalja kojom ste me nagradili, predstavlja najveće priznanje za moj šestesetogodišnji književni rad. Primam je s najdubljom zahvalnošću i uzbuđenjem. …
ВишеPovratak zaboravljene revolucije
Piše Dragomir Anđelković Revolucije najčešće izbijaju onda kada dođe do izvesnog poboljšanja životnog standarda, odnosno do rasta očekivanja da će se to desiti, a onda narod bude izneveren, pa velika očekivanja zameni razočarenje. Da li …
ВишеVELIKO GRACKO Odsečeni od sveta!
Piše Biljana Živković Reporteri „Pečata“ posetili su Staro Gracko jedno od najizolovanijih srpskih getoa, smešteno u centralnom Kosmetu, mesto u kojem su u leto 1999. godine izmasakrirani žeteoci srpske nacionalisti Kome god u Srbiji pomenete …
ВишеIgrale se delije, nasred zemlje Srbije
Piše Vladimir Kecmanović Tvorcima „srbijanske“ književnosti odvratna je srpska književnost u celini, kako je jasno i glasno izjavio mali od palube gadljive grupe, pa bi, po svaku cenu – da je rasture. Za početak, tako …
ВишеSrbija, BiH i kolektivna bezbednost
Piše Aleksandar Pavić Pre dve godine ruski predsednik Dimitrij Medvedev izneo je predlog o započinjanju razgovora o novoj kolektivnoj i nedeljivoj bezbednosti na prostoru „od Vankuvera do Vladivostoka“. Zemlje koje se još nisu priklonile nijednom …
ВишеTelekom gerila
Piše Aleksandar Pavić Ili ćemo danas zaustaviti otimanje Telekoma, ili ćemo se za koju godinu, poput bolivijskih paćenika nekad (a i u sličnom ekonomskom stanju), boriti za pravo da koristimo kišnicu, a možda i da …
ВишеPolitika trećeg puta
Obraćanje predsednika DSS Vojislava Koštunice Glavnom odboru Demokratske stranke Srbije 23. maja 2010. godine u Zvečanu, na Trojice Poštovani prijatelji, Demokratska stranka Srbija danas na naš veliki praznik održava sednicu Glavnog odbora na Kosovu i …
ВишеRat četvrte generacije
Piše Vilijam S. Lind Prenosimo tekst Vilijema S. Linda u kojem jedan od vodećih američkih geopolitičkih analitičara najavljuje nove sukobe na Balkanu i moguće obnavljanje američkog napada na Srbiju Na žalost, državna sekretarka Hilari Klinton …
Више(Ne)podobni ljudi i sporna priznanja
Piše: Dragan Mraović Nova vlast primenjuje kriterijum političke podobnosti prema stvaraocima u kulturi. Lako je zapaziti da čitav niz imena kulture ne nalazi mesto u javnosti posle 5. oktobra 2000. godine Evropejska žeđ za „promenama“ …
ВишеTuzlanska kolona: Zločinci bez kazne
Piše Anja Vujević Tuzlansko ratno rukovodstvo proslavilo „Dan oslobođenja Tuzle“, nakon što je, 15. maja obeležena 18-ta godišnjica stradanja 92 vojnika JNA Nakon što je, 15. maja, pod jakim policijskim obezbeđenjem, prvi put posle rata, …
ВишеNesposobni za zapadnu ekonomiju
Piše Marko Keković Sedam sati dnevno radi podignutim rukama, a na kraju meseca dobije 250 evra. To pravilo rada je „normalno za zapadnu ekonomiju“. Ako jeste, neka „Fijat“ pokuša u Torinu da ovako mizerno plaća …
ВишеALEKSANDAR VUČIĆ U normalnoj Srbiji biće više hrabrih ljudi
Piše Aleksandar Vučić Kao neko ko se bavi praktičnom politikom, dužan sam da brinem o Dobričinim rečima, njegovim porukama i njegovom sagledavanju srpske svakodnevice i skrivenim nagoveštajima mogućeg i realnog političkog delovanja u budućnosti Dobrica …
ВишеKasapljenje generala, istine i naroda
Piše Dragoljub Anđelković General Krstić je simbol strašne nepravde učinjene našem narodu, a to što su ga trojica muslimanskih zatvorenika u engleskom zatvoru masakrirala trebalo bi da opomene da nisu prestali da nas razapinju, i …
ВишеSVETOZAR STOJANOVIĆ (1931-2010) Tehnonaukom do života u senci apokalipse
Razgovarao Aleksandar Nikitović Povodom smrti profesora Svetozara Stojanovića jednog od naših najzanačajnjih savremenih mislilaca objavljujemo intervju sa ovim filozofom koji je vođen 1998. godine, a do sada nije objavljen. U ovom razgovoru Stojanović razmatra temeljna …
ВишеKo je rušio Jugoslaviju?
Piše Vasilije Đ. Krestić Prema planu hrvatske nacionalne politike, tzv. srpsko pitanje u Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji treba rešiti biološkim istrebljenjem Srba, njihovim etničkim čišćenjem, nasilnom hrvatizacijom i preveravanjem, što je i učinjeno Mnogo je …
ВишеMIODRAG PERIŠIĆ Neumorni disident i duša opozicije
Piše Gojko Đogo Perišić bio jedina ozbiljna ličnost koja ga je mogla, u nekoj prilici, smeniti ili zameniti, a takve, Zoran Đinđić, kao ni bilo ko iz te neokumrovačke škole, nije voleo Vremenska i prostorna …
Више„Pečat“ u Moskvi na obeležavanju Dana pobede
Fotografije Milan Timotić O paradi pobede na Crvenom trgu, o novom ruskom oružju, o pokušajima revizije rezultata Drugog svetskog rata, o razlozima izostanka vojske Srbije na paradi govori Miroslav Lazanski Nekada su vojne parade u …
ВишеMIODRAG PERIŠIĆ Jogi i komesar u velikom detetu
Piše Rajko Petrov Nogo Osnivač i dugogodišnji potpredsednik demokrata – udaljen u Kanadu zbog nekih neslaganja sa onima koje je osnovao i kojima je potpredsedavao – željan svoga grada i razigranog, duhovitog jezika, te snažne …
ВишеNovi guverner – stara politika
Piše Jovan B. Dušanić Kako je politika deviznih rezervi NBS, obavijena velom tajanstvenog ceremonijala, gde odluke o milijardama dolara donosi praktično samo jedan čovek, doprinela teškoj situaciji u srpskoj privredi Kandidat za novoga guvernera, Dejan …
ВишеSkica portreta Meše Selimovića
Piše Dobrica Ćosić Duhovno ukorenjen u srpskoj kulturi, pisac evropskih vidika, intelektualac kritičkog i antititovskog duha, sav okrenut Beogradu i srpskoj opoziciji, Meša Selimović je pružao otpor komunističkom bošnjaštvu, muslimansko-nacionalističko unitarističkom proglašenju jedinstvene bosanskohercegovačke književnosti …
ВишеČekajući Firera
Piše Stefan Karganović Vođa takozvanog Nacionalnog stroja, Goran Davidović, uskoro će na osnovu raspisane poternice biti isporučen Srbiji. Suđenje Fireru biće još jedan dokaz da u našoj zemlji postoji sukob između napredne, evropske Srbije, i …
ВишеLegenda o Meši Selimoviću
Piše Matija Bećković Kad se govori o Meši Selimoviću uvek se oseti neka napetost, kako za života, tako na poslednjem ispraćaju, pa i posle smrti, sve do današnjeg dana kad svi vidimo da ne bi …
ВишеZločin u Dobrovoljačkoj
Piše Anja Vujević Obeležavanje 18. godišnjice od stradanja vojnika JNA u Dobrovoljačkoj, u senci usvajanja Deklaracije o Srebrenici u Skupštini Srbije i potpisivanja Istanbulske deklaracije, snažan je alarmi koji upozorava na stranputicu kojom strmoglavo jure …
ВишеMEŠA SELIMOVIĆ Čin je svačiji
Piše Rajko Petrov Nogo Šta je Meša Selimović došapnuo nama iz 1968, a šta mi njemu Na početku svoje studije o romanima Meše Selimovića („Činiti i biti“, Svjetlost, Sarajevo 1972) Kasim Prohić je zapisao: „Sâmo …
ВишеSrpsko-hrvatski udžbenik istorije
Piše Vasilije Krestić Ako ce istoričari nisu mogli usaglasiti u okvirima Jugoslavije, u mirnodopskom periodu, kada još nisu došle do izražaja sve hrvatsko-srpske razlike i suprotnosti ispoljene u vreme krvavog raspada države, teško je poverovati …
ВишеNovi inkvizitori
Piše Marko Pavlović Srpska Crkva nikad nije tražila da se zbog nepodobne misli neko izbaci s posla i profesije i ostavi bez hleba nasušnog. Srpska Crkva je, pak, danas doživela, u liku Patrijarha Irineja, da …
ВишеObnova otomanskog Balkana
Piše Anja Vujević Umesto da, kao predsednik države koja je garant Dejtonskog sporazuma, zaštiti interese RS, Boris Tadić je u Istambulu seo za isti sto sa Harisom Silajdžićem, koji se tamo našao bez saglasnosti Predsedništva …
ВишеPokrajinske vojvode
Piše Marko Keković Ono što radi SANU i njen ogranak u Novom Sadu čista je politika, to jest političko nasilje. Članovima SANU je strogo zabranjeno da potpisuju referate za izbor članova VANU, pa smo morali …
ВишеGenocid nad Jermenima
Piše Stefan Karganović Sve govori u prilog zaključku da je priznanje katastrofe koju je jermenski narod pretrpeo tokom Prvog svetskog rata u istočnim zabitima Otomanskog carstva, prilično daleko od pogleda svetske javnosti, moralna obaveza njihove …
ВишеDa ne bude opet: Vidimo se u sledećem ratu!
Piše Dr Žika Bujuklić Moramo se osećati pomalo postiđeni kada nas eminentni pripadnik jevrejske zajednice opominje da se moraju odbaciti bilo kakvi trenutni politički interesi i da državni organi Republike Srbije i njena intelektualna elita …
ВишеBESA Plemeniti stranci i palanački Srbi – Balkanci
Piše Marko Tanasković Srđan Karanović, autor koji je prononsirani jugonostalgičar i liberal čiji filmovi propagiraju multikulturalnost, romantizuju mešanje nacija i promovišu građanske vrednosti evropske levice, i svoje novo filmsko delo – „Besa“ savršeno (i očekivano) …
ВишеPromišljanje Evrope
Piše: Prof. dr Vuk Ognjanović Jedino, projekat stvaranja ekonomski i demokratski moderno uređene evropske države, nema alternativu. Taj cilj podrazumeva donošenje i brižljivu realizaciju srednjoročnog programa održivog razvoja privrede motivisanog izvozom, kao i svrsishodne koncepcije …
ВишеNa Balkanu ništa novo, mučnina je večna
Piše Svetislav Tijanić Pod sloganom „Zašto postojimo, zašto išta postoji“ u Užicu je održan 14. po redu Jugoslovenski pozorišni festival; čak šest od sedam takmičarskih predstava obeleženo beznađem, nasiljem, i totalitarizmom, jedino je predstava „Kandid …
ВишеDrvomorci
Piše Nebojša Bakarec Šta se krije iza odluke gradskih vlasti da se poseče drvored platana na Bulevaru kralja Aleksandra? Da li je stvaranje profita od buduće gradnje dovoljan razlog da se izvrši ovakav nečuveni ekocid? …
ВишеVOJVODINA Ko se boji Žike još?
Piše Željko Tomić Platforma Treće vojvođanske konvencije, koju je objavio Živan Berisavljević, poziva predstavnike vlasti Srbije i Vojvodine na strateški dogovor o principima i osnovama na kojima će se temeljiti država, u koju bi valjalo …
ВишеSKADAR U pohodima drevnoj srpskoj prestonici
Piše Biljana Živković Putujući po Albaniji, razgledajući brojne porušene crkve, uništena groblja, drevne kule, ostatke starih srpskih naseobina, ruševina od kamenih kula nadomak Skadra, uništenih starih srpskih škola, ali penjući se brdom Taraboš, gde je …
ВишеVojvodina – farma nuklearnih elektrana
Piše Svetislav Krstić Kakav je mogući scenario budućih dešavanja oko Vojvodine, i da li će u njemu odlučujuću ulogu igrati neprekidna borba za osvajanje i kontrolu energetskih resursa Prošle godine, 30. novembra, republička Skupština usvojila …
ВишеSRBOLJUB ŽIVANOVIĆ Genocid nad Srbima još uvek traje!
Razgovarala Biljana Živković „Otvorena je sonda veličine 6×2,5 m označena bušenjem kao grobna jama br. 112 B na zemljištu ‘Čalinka’, zemljište Vukič (uz nasip). Pet radnika je radilo na iskopavanju. U dubini od 20 cm …
ВишеVrele teme kao pokriće za stvaralačku nemoć
Piše Marko Tanasković 57. po redu, Beogradski festival dokumentarnog i kratkometražnog filma, obeležili su dokumentarci prikazani u okviru „Vrela“, čiji je cilj bio da „beskompromisno i smelo tretira osetljive i kontroverzne društvene teme“: ono malo …
ВишеFalsifikat o Srebrenici
Piše Anja Vujević Usvojena Deklaracija, prema rečima predsednika Srbije Borisa Tadića, iskaz je „najvišeg patriotizma i poštovanja žrtava drugog naroda“, te „doprinos regionalnom pomirenju“. Prema ocenama iz RS, ona predstavlja nepotreban i štetan potez Skupštine …
ВишеSrebreničarenje, srebroljublje, bezumlje
Piše Časlav D. Koprivica Usvajanje Deklaracije o Srebrenici duboko je nemoralan – ne samo zbog potcjenjivanja brojnih srpskih žrtava nego i zbog instrumentalnog tretiranja srebreničkih (muslimanskih) žrtava. Mit o Srebrenici je sazdan na brojci od …
ВишеVaskrs u Prizrenu
Piše Dragomir Antonić O Vaskrsu 1991. godine namerno sam se našao u Prizrenu. Carskom gradu. Vaskršnji obredi, običaji i rituali do tančina su bili sačuvani na Kosovu i Metohiji. Danas skoro da ni nema ko …
ВишеREPUBLIKA SRPSKA Zaboravljene srpske žrtve
Piše Anja Vujević Zahvaljujući rezolucijama o Srebrenici i BiH, kao i haškim presudama, Republiku Srpsku deli još samo korak od potpunog nestajanja Odnos prema Srebrenici, Kosovu i NATO-u, krupnim nacionalnim pitanjima srpskog naroda u celosti, …
ВишеVaskrsnuće Zorke Delić
Razgovarala Biljana Živković Ako bismo pokušali da opišemo život sedamdesetčetvorogodišnje Zagorke Skiba iz Koprivne, prve reči glasile bi – živi svedok užasa dva najcrnja stratišta Srba, Jasenovca i logora za srpsku decu, Jastrebarskog. Zorka, tada …
ВишеAlbanska spomenica, učesnik NOR-a i Veliki brat
Piše Dragomir Antonić Nasleđu iz oblasti morala sa kojima se eksperimentisalo u jednom društvenom sistemu ili vremenu, mora se kritički prilaziti u drugom društvenom sistemu. U protivnom imaćemo iracionalni sukob između važećih normi i pojedinaca …
ВишеDa gore u paklu
Piše Marko Keković Na javnoj raspravi „Uloga medija i novinara u ratnim sukobima na području bivše SFRJ“ iznet je stav da Tužilaštvo za ratne zločine svoj posao ne obavlja dobro, jer kasni sa krivičnim gonjenjem. …
ВишеIslam, zapad i pravoslavlje
Piše Gregori Dejvis Konflikti na Balkanu, i dugotrajna kampanja protiv Srba u čitavom regionu, posledica su post-hladnovskog rata između tri glavne snage na svetskoj istorijskoj sceni: globalizacije (čiji je predvodnik SAD), džihada (prisutnog u islamskom …
Више27. MART Bolje grob nego rob
Piše Đorđe Stanković Istorijski događaj od pre 70 godina uvodi nas u žustru političku igru sa nesagledivim posledicama. Hoćemo li 27. mart pamtiti onakvim kakvim se u stvarnosti dogodio ili ćemo svima oprostiti? Hoćemo li …
ВишеMOMIR STOJANOVIĆ Sude nam da istorija ne bi osudila njih
Razgovarao Đorđe Barović U ekskluzivnom intervjuu za „Pečat“ nekadašnji direktor VBA govori o genezi albanskog separatizma, ali i o svim dosad, nepoznatim detaljima koji su doprineli NATO bombardovanju Jugoslavije Srbija je i ovog 24. marta, …
ВишеTurci, izvinite za Srebrenicu!
Piše Aleksandar Pavić Nema veze što Međunarodni sud pravde nigde ne traži od Srbije da se samoosudi: mi ćemo to uraditi sami, „učitaćemo“ tu nepostojeću obavezu u odluku Suda, naravno, na neizmernu štetu države Srbije …
Више10 odluka koje su promenile svet
Piše Danijel Vračar U pariskim knjižarama pojavila se knjiga Jana Keršoa „Sudbonosni izbori, deset odluka koje su promenile svet 1940-1941“ u kojoj engleski istoričar na omamljujući način analizira premišljanja, oklevanja i neodlučnost Čerčila, Staljina, Ruzvelta …
ВишеPropala Kranjska sačekuša
Piše Branko Radun Beograd nije mogao da bude prisutan na Konferenciji na Brdu kod Kranja, jer je na njoj trebalo da bude donesena deklaracija o međusobnoj saradnji u regionu. Srbija bi tako prihvatila Kosovo kao …
ВишеVEK LOGORA ZA SRBE Dvojno knjigovodstvo smrti
Piše Đorđe Stanković Knjiga nemačkog istoričara Holma Zundhauzena „Istorija Srba od 19. do 21. veka“ grubo je gaženje istorijskog nacionalnog bića naroda koji je najviše stradao u Prvom svetskom ratu, te u vreme ratnih vihora …
ВишеKomesar Jelko otkrio karte
Piše Stefan Karganović Bilo bi korisno da srpska javnost razume šta je (za B 92) upravo rekao Kacin, jer iz njegove izjave proizlaze najmanje dva važna zaključka: najpre da se iza rezolucije nalazi u stvari …
ВишеOtrovi bratstva i jedinstva
Piše Tin Štula Vukušić Skladište opasnog otpada će se nalaziti u Krnjevu, među vinogradima i izvorima čiste vode, nedaleko od Morave. Radovi su povereni srpskoj podružnici hrvatske firme, kojoj je sličan posao bio zabranjen u …
ВишеBudućnost Evrope u postameričkoj eri
Piše Zoran Milošević U nastupajućoj postameričkoj eri formira se nova politička i finansijsko-ekonomska arhitektura, koja govori da budućnost EU leži u približavanju Rusiji U svetskim medijima, političkim i stručnim analizama budućnost EU ponovo je aktuelna …
ВишеMože li umjetnost ozračiti Titov bunker?
Piše Ranko Rajković Zahvaljujući manifestacijama, poput likovnog Bijenala savremene umjetnosti, koje će se održati u Titovom protivatomskom skloništu kod Konjica, naši modernjaci opstaju u žiži javnosti iako ne anticipiraju umjetnost U toku ove godine, a …
ВишеIRSKA Skandali, papsko pismo i (ne)pravda
Piše Olga Darić Sveta stolica ne samo što nije pokazala razumevanje za pedofiliju u Irskoj, već je pap čak izrazio nezadovoljstvo zbog takvih očekivanja Nedavno je nemački nedeljnik „Špigl“, žigošući licemerje Rimokatoličke crkve, na naslovnoj …
ВишеSREBRENICA Ključni svedok haških prevara
Piše Dragomir Anđelković Iako mnogo većih razmera, po svojoj suštini „Afera Srebrenica“ nalik je „Aferi Drajfus“. Na sreću, i ona je sada dobila svog Zolu – Žerminala Čivikova, koji je, kao što je francuski pisac …
ВишеSlučaj građanina Ganića
Piše Anja Vujević Bošnjačko rukovodstvo u BiH vodi javnu i tajnu kampanju odbrane zločina, a već drugog dana po hapšenju Ejupa Ganića, diplomatske note pune žuči prestizale su jedna drugu, a ministar Sven Alkalaj uputio …
ВишеTRGOVINA ORGANIMA Srpsko srce kuca u – šeika
Piše Dragan Mraović Maria Lina Veka, italijanski pisac i novinar, objavila je roman „Vučje srce“, čije je nadahnuće trgovina ljudskim organima (Srba) koju su vodili funkcioneri OVK-a i današnje kosmetske „vlasti“, a u prisustvu 40.000 …
ВишеTršćanski zapis o Momi Kaporu
Piše Darko Tanasković Momino poslednje zamicanje za jednim neimarskim ćoškom, nepogrešivo je, kao lakmusov papir, odvojilo građane Grada od onih koji su samo trajnim ili privremenim prebivalištem registrovani kao Beograđani, Sarajlije ili Zagrepčani Vest o …
ВишеSUĐENJE RADOVANU KARADŽIĆU Majorizacija srpskog naroda
Piše Anja Vujević Suđenje prvom predsedniku RS počinje baš 1. marta. Na taj datum, 1992. godine, započet je ratni projekat – 100 odsto vlasti na 100 odsto teritorije. Poruka Srpskoj je jasna – na dan …
ВишеMOMO KAPOR (1937-2010) Srpski Čehov
Piše Rajko Petrov Nogo Iako je objavio policu knjiga, nacrtao hiljade crteža i naslikao toliko slika, Momo Kopor se do posljednjeg dana budio sa davnašnjim prekorom svoga oca kako od njega ništa biti neće. Od …
ВишеMOMO KAPOR Život je jači od okupacije
Aleksandar Dunđerin i Uglješa Mrdić Prenosimo intervju koji je naš književnik, slikar i novinar, član Međunarodnog odbora za istinu o dr Radovanu Karadžiću, Momo Kapor, dao za naš list u avgustu 2008. godine. U razgovoru …
ВишеU Hitlerovu kuću za džabe, u konclogor za dva evra
Piše Milan Timotić Reporter „Pečata“ obišao je Braunau, rodno mesto Adolfa Hitlera i koncentracioni logor Mauthauzen u Austriji. Danas je broj onih koji obilaze Hitlerovu rodnu kuću tek neznatno manji od posetilaca koji nameravaju da …
ВишеHrvatski zločin u srpsko ime
Piše Miodrag Zarković Nadrealne ispovesti Dražena Erdemovića u Haškom tribunalu, snimak koji je Jovan Mirilo dostavio „Fondu za humanitarno pravo“ i iskaz Marka Boškića američkim istražiteljima doživljavaju se kao potvrda „genocida“ koji su Srbi navodno …
ВишеDIS To je onaj život gde sam pao i ja
Piše Milosav Buca Mirković Dve su legende pratile ukletog pesnika Vladislava Petkovića Disa. Prva, koju je tako žestoko i bez priziva intonirao Skerlić i koja ga je odbacivala, činila inferiornim, pa čak i suvišnim pesnikom, …
ВишеVojislav Šešelj: Sedam godina robije
Piše Kosta Čavoški Dr Vojislav Šešelj, predsednik Srpske radikalne stranke, već sedmu godinu zatamničen je u Hagu. Ovaj primer samo je potvrda da Haški tribunal, sramno i sistematski krši opšteprihvaćena pravila međunarodnog krivičnog prava koja …
ВишеBudžet Grčke u rukama komesara EU
Piše Karl Miler Iza novih mera Evropske unije protiv Grčke stoji i želja jednog dela evropskih političara da u bitnoj meri ugroze suverenitet Atine i stave je pod određeni vid tutorstva U intervjuu objavljenom 5. …
ВишеHurt Locker: Bagdadski teatar krvavog apsurda
Piše Marko Tanasković Nakon sedmogodišnje pauze, američka rediteljka Ketrin Bigelou snimila je „Hurt Locker“, uzbudljiv i iskren nezavisni ratni film koji govori o iskustvima američkih vojnika u Iraku, neposredno nakon invazije iz 2003. godine Ako …
ВишеMARKO JAKŠIĆ Režim u Beogradu smenio vladiku Artemija
Razgovarala Biljana Živković U vreme kada je život i opstanak Srba na Kosovu i Metohiji zadobio obrise tragedije, dešavanja u Raško-prizrenskoj eparhiji, koja polako prerastaju u agoniju, mogla bi biti i fatalna za srpski narod …
ВишеNarod hoće promene
Obraćanje predsednika DSS Vojislava Koštunice Desetoj Skupštini DSS Poštovani prijatelji, Desetu Skupštinu Demokratske stranke Srbije sazvali smo vanredno ne samo zato što su prilike u zemlji teške i nepodnošljive, već i zato što se zbog …
ВишеParalelne srpske istorije
Piše Branko Radun Kada se uporedi razvoj srednjovekovne i novovekovne srpske države mogu se izvući brojne i značajne paralele, pa i ozbiljne istorijske pouke Kada se upoređuju vladari, dinastije i države često se dolazi do …
ВишеAmerika PROtiv Rusije na Balkanu
Piše Bogdan Đurović Postavljanjem protivraketne odbrane u Rumuniji i Bugarskoj, SAD želi da stegne oko Rusije nuklearnu omču koja se proteže od Arktika do Bosfora, zbog čega Srbija mora da uđe u NATO Nepunih 14 …
ВишеPalanka i poeta
Nedavno mi je do ruku došla sjajna knjiga Biljane Živković „Veličanstvena umetnikova usamljenost“ (Beograd 2009). U knjizi je opisan život i stradanje Radivoja Berbakova (1925-2003), akademskog slikara iz Kikinde. Taj tvorac poetskih, ravničarskih pejzaža, uhapšen …
ВишеVojna agresija nad Srpskom
Piše Anja Vujević Vlasti moraju da sprovedu reforme koje će BiH učiniti državom sposobnom da jednim glasom komunicira s Briselom i da s ostalim članicama NATO-a sedne za sto i razgovara o vrlo kompleksnim bezbednosnim …
ВишеKarađorđevići: Riznice traže ključare
Piše Radica Momčilović Šta je sve posedovao Aleksandar Prvi Karađorđević? Šta su Karađorđevići uspeli da steknu za nepunih pola veka vladanja i jesu li se stvarno rađali kao puki siromasi, a umirali kao bogataši? U …
ВишеHaiti: Dete za 50 dolara
Piše Vesna Popović Razorenim Haitijem haraju trgovci decom i pedofili, često pod plaštom humanitarnih i dobrotvornih organizacija, a najstrašnije i najpotresnnije je to što često roditelji prodaju svoju decu, verujući da ih šalju u bolji …
ВишеPatrijarh srpski ili patrijarh Srbije
Piše protojerej mr Velibor Džomić U vremenu kada se podlo forsiraju anti-crkvene teze o do sada nepostojećim pravoslavnim crkvama, medijsko prenaglašavanje „samostalne Srbije“ kao mesta izbora Patrijarha Irineja služi crkvenim i srpskim neprijateljima da podstiču …
ВишеRazdvajanje žrtvi
Piše Stefan Karganović Tekst bilo kakve rezolucije o žrtvama mora biti napisan tako da bez uvlačenja srpske države i njenih građana u sferu odgovornosti, ispoštuje bar dva temeljna principa: da ne razdvaja žrtve i da …
ВишеČomski i Marković: Razgovor na prelomu epohe
U Bostonu 24. aprila 2009. godine susrela su se dva možda i najveća savremena mislioca u svetu – Mihailo Marković i Noam Čomski. Prenosimo razgovor dva velika imena svetske filozofije koji se pretežno odnosio na …
ВишеMihailo Marković: Svi srpski sunovrati
Piše Mihailo Marković O razlozima i utemeljivačima ekonomske, političke i kulturne krize, te načinima na koji bi Srbija mogla na njih da odgovori EKONOMSKA KRIZA Srpska privreda doživela je žestoke unutrašnje udarce još dok je …
ВишеMisliti i živeti ispravno
Piše Željko Simić Pisac glasovite „Dijalektičke teorije značenja“ svojim je voluminoznim delom, kao i aktivnim humanističkim nastojanjima da se makar za nijansu ublaži nemilosrdnost (post)moderne civilizacije, obezbedio status „svetskog čoveka“ Nedugo nakon pojavljivanja prvog toma …
ВишеHaiti: Tragedijom do statusa kolonije
Piše Vesna Popović Siromašna ostrvska država, uništena razornim zemljotresom, sada je u kandžama bivših moćnih stranih gospodara koji se bore za stratešku prevlast, a žestoka borba između SAD i Francuske, nekadašnjih okupatora, kao i Brazila, …
ВишеPravo lice Jemena
Piše Marko Gagić Aktuelna situacija u Jemenu lep je primer stare boljke geopolitičkih strategija zapadnog sveta koje po pravilu odlučuju da podrže bilo kakav režim u nadi da će zaštititi svoj sebični interes U poslednje …
ВишеCena jeftine robe
Piše Tin Štula Vukušić Zarad „ekonomskog čuda“ i „nevjerojatnog industrijskog rasta“ Kina je pristala na faustovsku nagodbu. Jedina bitna stavka bila je smanjenje troškova proizvodnje, što je značilo da je bilo kakva ekološka zaštita bila …
ВишеVojislav Koštunica
Od kada se pojavio prvi broj „Pečata“, a to nije bilo tako davno, iz broja u broj čitalačka javnost, taj najmerodavniji i najpouzdaniji sudija, uveravala se da naš najmlađi nedeljnik doista i jeste „List slobodne …
ВишеDobrica Ćosić, književnik
Milorad Vučelić, glavni urednik „Pečata“, povodom izlaženja 100. broja „Pečata“, počastvovao me je pitanjem: „Šta mislim o nedeljniku „Pečat“? Neprimereno je, smatram, ocenjivati jedan nedeljnik koji se bavi političkim, ekonomskim, društvenim i kulturnim problemima i …
ВишеČedomir Popov, akademik
U političkom sivilu naše medijske scene koja se sve „uspešnije“ uklapa u uniformisane standarde zvanične politike i postaje moćno sredstvo državne strategije, „Pečat“ je osveženje i gotovo usamljeni glas onoga što nije „pozicija“. Neophodan je …
ВишеRatko Marković, profesor Pravnog fakulteta
U prvih sto brojeva „Pečat“ je visoko podigao uvis barjak istinoljublja, pravdoljublja i rodoljublja. Otvarao je oči mnogim zabludelim i navlačio mrak na oči onima čiji se položaj zasnivao na zabludama. Postao je nosilac ordena …
ВишеVasilije Krestić, akademik
Rado čitam „Pečat” zato što je veoma dobro uređivan, ima odlične analitičke tekstove o međunarodnoj i domaćoj geopolitičkoj situaciji. Okupio je veliku ekipu stručnih saradnika i dobrih poznavalaca ukupne političke i društvene scene. Raduje me …
ВишеMatija Bećković, književnik
Ne sećam se da je neko brže od „Pečata“ našao svoje čitaoce i svoje mesto među javnim glasilima. Ako je tačno da čoveku koji napuni sto godina počinju da rastu novi zubi, onda bi i …
ВишеGoran Bregović, kompozitor
Uvek mi je bilo žao kad su mi prijatelji angažovani u politici. Danas mi je drago što moj prijatelj Milorad Vučelić kao vlasnik i glavni urednik „Pečata“ pokušava da uljepša svijet i da ga učini …
ВишеArtemije, vladika raško-prizrenski
Kod nas na Kosovo ne stižu svi brojevi vašeg lista, ali one koje imamo u eparhiji i koje sam iščitao ostavljaju utisak da je reč o ozbiljnom časopisu kome polazi za rukom da opravda svoje …
ВишеMihail Leontjev, novinar
Mogao bih da nazovem list „Pečat“ najpametnijim listom, a njenog urednika najkompetentnijim što ne bi bilo korektno s obzirom da je to jedino izdanje u Srbiji sa kojim sam imao sreću da sarađujem. To je …
ВишеLjubiša Ristić, reditelj
Čestitke za broj 100, sa željom da „Pečat“ bar do broja 200 ostane jedini nezavisan list. Posle toga može da postane i glasilo vlade, ako mu se ta vlada bude dopadala!
ВишеKosta Čavoški, akademik
Tokom dve godine izlaženja, nedeljnik „Pečat“ se potvrdio kao izuzetno dobro uređen list, a u poslednjih godinu dana i jedini nezavisan časopis. Oni koji hoće da saznaju skrivene činjenice, pročitaju samostalne i nezavisne sudove i …
Више„Istina“ o Srebrenici – loš cement za budućnost
Piše Dragan Mraović Ono što su SAD i NATO učinili u Jugoslaviji u strašnim devedesetim godinama, nesumnjivo je jedna od najsramnijih stranica istorije zapadnog društva U bivšoj Jugoslaviji nije nikada došlo do stvarnog pomirenja naroda posle …
ВишеTamne slutnje Branka Ćopića
Piše Srba Ignjatović Piscu su se ukazali crni jahači, konjanici Apokalipse, aveti razaranja i požara, neman koja se sprema da sve satre – ognjišta i krovove, detinjstva i ceste, sela i čitave gradove… S anticipatorskom …
Више