Povodom 200. godišnjice rođenja Njegoša, „Matica Srpska“, Srpska akademija nauka i umetnosti i Akademija nauka i umetnosti Republike Srpske organizovale su pesničko veče Najznačajniji savremeni srpski pesnici održali su u četvrtak 27. juna na Velikoj …
VišeStrast i elan neokrznuti krizom
Piše Raško V. Jovanović Na ovoj uspeloj teatarskoj smotri viđena tematska, stilska i žanrovska raznovrsnost Ovogodišnji, 55. festival amaterskih pozorišnih trupa, priređen u organizaciji Saveza amatera Srbije i Kulturno-prosvetne zajednice opštine Kula jasno je potvrdio …
VišeNIS podržao Memorijal „Miroslav Antić“ u Mokrinu
Uz podršku NIS-a, u Mokrinu je održan 28. memorijal „Miroslav Antić“, manifestacija u čast poznatog pesnika, novinara, slikara i filmskog reditelja. U ponedeljak, 24. juna na Varoškom trgu u centru grada, okupili su se brojni …
VišeInternet u čeljustima totalitarne demokratije
Piše Vladislav Panov Cenzura Interneta, državno hakerisanje kompjutera, gušenje slobode govora na Internetu, proizvodnja špijunskog hardvera i softvera, nezakonito nadziranje i kontrolisanje korisnika Interneta i razni drugi specijaliteti zapadne mašine za zaštitu profita korporacija takozvane …
VišeCarstvo nebesko – u zemaljskom
Piše Saša Hadži Tančić Obeležavanje godišnjice Milanskog edikta u medijima je velika tema.Čemu nas sama proslava može da vodi? Veri i pobožnosti? Ponajmanje! Moralnom preobraženju pojedinca i društva? Naprotiv! U to ime sve više je …
VišeŽivot i znaci tajne
Piše DRAGAN HAMOVIĆ Povodom dodele nagrade „Žička hrisovulja“ Petru Cvetkoviću Žiri za dodelu „Žičke hrisovulje“ doneo je odluku, na Spasovdan, slavu žičkog manastira, da „Žička hrisovulja“ za 2013. pripadne Petru Cvetkoviću, pesniku iz Beograda, „za …
VišeLJUBA U BEOGRADU
Piše Dejan Đorić Ovaj srpsko-francuski slikar svojom tematikom pripada najređoj porodici fantazmagoričara, u rasponu od Hijeronimusa Boša, Pitera Brojgela, Antoana Karona, do Monsua Deziderija i Džona Martina, prorocima kraja, kraha, kataklizme sveta, posle čega ili …
VišeLiberačijevo oslobođenje naše zaostalosti
Piše Vladislav Panov Ludilo ovog sveta izraženo u svim mogućim nijansama i na svim praktičnim životnim planovima dobilo je, čini se, idealnu metaforu sa Soderbergovim portretom najluđeg od svih slavnih pedera, Liberačijem, koji svetluca u …
Više55. Bijenale u Veneciji – Veliki izlog naše ozlojeđene i uznemirene planete
Snaga i čarolija davno ustanovljenog obrasca Venecijanske smotre, kojom se (prema tradiciji dužoj od pola veka) umetnički svet sa svih kontinenata poziva na okupljanje, i ove godine, sa 88 nacionalnih paviljona i bogatom internacionalnom izložbom …
VišePremijera „Revizora“ u Ateljeu 212 – Priča za sva vremena, ne i za modernu srbiju
Ova predstava Gogoljevog komada, uistinu komedije nad komedijama, mogla je da donese i žestok podsmeh našoj korupcionaškoj savremenosti. Prava je šteta što je rediteljka i adaptator teksta Iva Milošević stala na pola puta Otkako je …
VišeBiblijski juriš na profit
Religiozni epski spektakli ponovo u trendu u Holivudu: uz komercijalno ove godine najuspešniju TV seriju „Histori čenela“ – „Biblija“, čiji je (neočekivano) izuzetni uspeh pokrenuo novi ciklus eksploatacije biblijskih tema, zapadna zabavna industrija deluje kao …
VišeOd “izdaje” slikarstva do zadovoljstva moderne igre smrti
„Pečatov“ kritičar u prestoničkim galerijama Novija predstavljanja stvaralaštva Vladimira Veličkovića u našoj sredini obeležena su jednim nesporazumom, a on se zove Slobodan Lazarević. Reč je o profesoru književnosti iz unutrašnjosti, nadobudnom i agresivnom, koga je …
VišeSkica za roman o disu
Kako je pesnik Vladislav Petković, već odavno pokojni, plaćao cenu ratnog angažmana svog sina Ova, 2013. godina, jeste Njegoševa i Miloša Crnjanskog, ali i Disova. Naime, prošlo je sto leta od kada je Vladislav Petković …
VišeSadašnjost u haosu, sutrašnjica nije u planu
Pravo stanje u domaćoj filmskoj „industriji“, baš u momentu kada nam dolaze najveće zvezde željne naših ćevapčića i „netaknute prirode“, pa, eto, čak i prijatnog rada kod nas, takvo je da smo daleko bliži kopanju …
VišeNa kraju 58. Sterijinog pozorja: Veliki povratak – kući
Već prvih dana ovogodišnjeg Sterijinog pozorja, kada je bilo zabeleženo više posetilaca no što ih je prošle godine posmatralo čitav festivalski program, potvrđena je svrsishodnost postupka selektora Igora Bojovića prvenstveno zainteresovanog za tekstove, a daleko …
VišeNacionalni identitet i religija
Piše JOVO BAJIĆ Iz anglosaksonskih misaonih sfera dolaze navodno vredne ideje koje nastoje da spasu čovečanstvo i civilizaciju, a koje se zasnivaju na poništavanju nacija; polemici sa ovim teorijama posvećeno je novo izdanje Instituta za …
VišeKusturica je proverena glasina
Piše Ivan Negrišorac Filmovi Emira Kusturice uvek su zasnovani na supstanci dubinskog, relevantnog ljudskog iskustva. On uvek filmski pripoveda o nečemu što se tiče ljudskog života i ljudske duše, tu ispraznosti nema, a ima ljudskog …
VišeGenije i ludilo: autoportreti duše
Za „Pečat” iz Firence Snežana Simić Na tematskoj izložbi „Borderline. Umetnici između normalnosti i ludila. Od Boša do Dalija, od Art bruta do Baskijata“, koja se do sredine juna održava u Raveni, prikazano je na …
VišeZnačenje sećanja
Piše DRAGAN HAMOVIĆ Kako prespojiti zavičaj i pesnika ontološke bezavičajnosti? Sam se Dis pomirio sa širim zavičajem, otadžbinom Srbijom, onih godina trijumfalnog stradanja, prilažući saučesničke patriotske stihove i druga delanja – a pored njegove „sjajne …
VišeProgramski zaokret Sterijinog pozorja 2013. – Povratak izvornoj ideji
Piše Raško V. Jovanović Najznačajnija teatarska smotra nacionalne drame u znaku je promena koje obećavaju da će domaći dramski tekst opet biti u središtu pažnje ovog festivala Nema sumnje da je ove godine Sterijino pozorje, …
VišeSpilbergova gej-sigurica
Piše Vladislav Panov Sudeći po laureatima i sadržaju nagrađenih filmova ovogodišnji „Kanski festival“ će ostati upamćen kao još jedna podrazumevajuća oda iranskoj kinematografskoj genijalnosti, ali i lezbejskoj pornografiji, kao i novom doprinosu stereotipima o zaostalim …
VišeNeuništiva Mediala, majstor sa Dorćola i tvorac vrtloga
Piše Dejan Đorić „Pečatov“ kritičar u prestoničkim galerijama Galerija „107“ Izložba Mladena Đurovića Do 25. maja u zemunskoj Galeriji „107“ može se videti izložba slika Mladena Đurovića. Reč je o privatnoj Galeriji koja je kvalitetnim …
Više“ Izbiračica” kao spektakl
Piše Raško V. Jovanović Fotografije Dušan Šljivić Gledali smo jedan katkad čak i hladan, ali visoko sofisticiran spektakl, koji se oslanjao na obilate tehničke mogućnosti, ali – istine radi, dodajmo i to da su povoljnije …
VišePostkritička naivnost u zaposedanju pesme
Piše DRAGAN HAMOVIĆ Veroljub Vukašinović pripada nebrojnom krugu tihih i senzibilnih glasova odane lirske službe svome lirskom i duhovnom predaštvu, ali i opštenja sa glasovima (ne samo pesničke) savremenosti, sa kojom se spremno doziva Prošlo je …
VišeOsvetom protiv korpor ativne Amerike
Piše Vladislav Panov Iako je prepun tipične holivudske akcije film „Napad na Vol strit“ je sve samo ne jeftina holivudska pucačka, nasilna i isprazna zdela ničega za praznoglave adolescente, što je inače decenijama preovlađujuća ponuda …
VišeGeneracija sedamdesetih
Piše Dejan Đorić Ne priznajući estetiku ružnog i dijaboličnog, na ličnom planu skroman i bez želje za počastima, Kemal Ramujkić se decenijama uspinje stazom svetlosti, otkriva svetlucavo, treperavo tkivo slika nalik na energetsku, vibrantnu tkanicu …
VišeTanhojzer u konclogoru, Evropa u tamnici
Piše Vladislav Panov U godini i mesecu kada bi trebalo obeležiti dvesta godina rođenja Riharda Vagnera, slavnog nemačkog kompozitora i intelektualca zavidne širine i ogromnog uticaja, sve što je zapadna demokratija uspela da o(u)beleži je …
Više”Gospođica” roman Ive Andrića na sceni JDP-a
Piše RAŠKO V. JOVANOVIĆ Foto NENAD PETROVIĆ Iako je reditelj Gorčin Stojanović, dodelivši Nataši Ninković naslovnu ulogu, prikladno rešio jedan od glavnih problema scenske postavke dramatizacije (Marko Fotez) romana, mora se reći da u osnovi …
VišeLikovna retorička mašina
Piše Dejan Đorić Slikarstvo Tijane Fišić pojavilo se u okviru beogradske škole poznog visokog modernizma i traganja za novom slikom početkom osamdesetih Nedavno je završena izložba Tijane Fišić (rođena 1969. godine) u Umetničkom paviljonu „Cvijeta …
VišeIskreno i autentično
Piše Vasa Pavković Kusturičinih „Sto jada“ kao fini ručni rad… Na visokom talasu uspeha autobiografske knjige „Smrt je neprovjerena glasina“, koju je po sopstvenom priznanju pisao petnaest godina, Emir Kusturica vrlo brzo objavljuje „Sto jada“. …
VišeSvet šou-biznisa u vlasti tame
Piše Vladislav Panov Prema činjenicama na koje sada ukazuju društvene mreže na Internetu, sekta „Reda hrama istoka“, drugačija od svih drugih i zato popularna kod slavnih i bogatih, propagira izopačenost i brutalnost; njena je tajnovitost …
VišePustinjak podgorički
Piše Dragan Lakićević „Na Savinoj lomači, 1594. godine, plamen se nije mogao dotaći Savinog jezika – nadmaterijalnog iskaza čovekove službe Bogu i rodu… Na sličnoj lomači srpski jezik se nalazi i danas: ne gori vatra, …
VišeSpilbergova amerikano – globalizacija Kana
Piše Vladislav Panov Osim postera pedeset godina starog i potpuno beznačajnog filma sa Polom Njumenom i Džoan Vudvord na njemu, odabranog da bude zvanični poster ovogodišnjeg „Kanskog festivala“, 66. „američko izdanje“ ovog festivala biće upamćeno …
VišeSavremena groteska
Piše Nataša Anđelković Božja dobrota jurodivih i „s uma sišavših“ ljudi, velika tema ruske književnost, dobila je pored modernog uobličenja i dimenziju društvene kritike… Mlada književnica Natalija Ključarjova (1981) dobila je visoke ocene ruske kritike …
VišeDragoš Kalajić – čovek sa svojstvima
Piše Darko Tanasković Ostrakizam kojem je svojevremeno bio podvrgnut Kalajić i danas se nastavlja zamahom poneke nejake ruke s neubojitim kamenčićem, ali je valjevska izložba, nadajmo se, pouzdan znak da ulazimo u vreme pune rehabilitacije …
VišeUporišta kritičarevog ukusa
Piše Milo Lompar Vrednost jednog kritičara prevashodno se potvrđuje u času kada – u mnoštvu književnih pojava koje ispunjavaju savremenu pozornicu – izdvoji, opiše i naglasi u čemu je vrednost pisaca koje smatra reprezentativnim Kakav …
VišeCrni romantizam
Piše Slavica Batos Umetnost se oduvek bavila mračnim aspektima ljudskog bivstvovanja. Krajem XIX veka ta tendencija je doživela vrhunac u pokretu nazvanom „crni romantizam“. O njemu svedoče dve pariske izložbe Ne znamo kako bi svet …
VišeBrisanje kratkog pamćenja
Piše Jovo Bajić Knjige edicije „Rara“, kao i televizijska serija „Zaboravljeni umovi Srbije“ i likovne izložbe u „Galeriji RTS“, pored ispunjavanja duga prema neopravdano zaboravljenim srpskim delatnicima imaju za cilj da mire lažna protivrečja između …
Više“ Anđeo” ili ljubav uprkos ”rampi”
Piše RAŠKO V. JOVANOVIĆ Premijera melodrame nadahnute prozom Hajnriha Mana u „Madlenianumu“ Prema romanu „Profesor Unrat“ Hajnriha Mana, Branislav Pipović napisao je dramu i naslovio je „Plavi anđeo“ posluživši se nazivom kafane u kojoj se …
VišeNajdraža pametna luda Italije
Piše Vladislav Panov Bepe Grilo zvani „Bepe Cvrčak“, komičar i bloger, politički aktivista, kao lider pokreta „Pet zvezda“ trenutno drži čak četvrtinu biračkog tela Italije; ukoliko ostane voljen u sadašnjim razmerama vrlo je moguće da …
VišeDučićeva Gračanica – ćerka Njegoševe kapele
Piše Jovan Delić Dučić je imao više sreće sa Trebinjem i cijelim Srpstvom nego Njegoš sa Crnom Gorom: Njegoš je izgubio kapelu na Lovćenu; Dučić je dobio kosovsku Gračanicu na Crkvini iznad Trebinja Velika mi …
VišeSimfonija u slavu kosovskih junaka
Piše Nevenka Stojčević Akademik Ivan Jevtić, srpski kompozitor, osvojio je svet autohtonim melosom, ritmom i harmonijom. Beogradskoj publici posvetio je predstojeću svetsku premijeru devet pesama komponovanih na stihove Momčila Nastasijevića iz ciklusa „Sedam lirskih krugova“. …
VišeZlato za elitu u kulturi
Uručene godišnje nagrade kulturno-prosvetne zajednice beograda „Priznanje ‘Zlatni beočug’ je, pre svega, zalog velike odgovornosti za afirmisanje srpske kulture, nauke i umetnosti u budućnosti“, rekao je Dejan Ristić Nagrade „Zlatni beočug“, koje Kulturno-prosvetna zajednica (KPZ) …
VišeVrlina kao stvaralačko načelo
Piše Gojko Đogo Handkeova dela prožeta su jednim jedinstvenim duhom i naporom da se – kroz refleksiju onog što je bilo juče – u sivilu nadolazećeg dana osvetli neka slika, neki znak kao znamenje koje …
VišeParabola za emocionalno oštećeno društvo
Piše Vladislav Panov „Ljubav dolazi kasnije“ tvrdi, namerno koliko i cinično, naslov filmskog prvenca beogradskog autora Hadži Aleksandra Đurovića, dela podobnog „Ju tjub“ „senzibilitetu“; film nije međutim stvoren za „šerovanje“ Internetom, ni za „Ju tjub“ …
VišeZa Zapad heroj, kod kuće omraženiji od Hitlera
Piše Vladislav Panov Životopis i najvažniji trenuci u političkoj karijeri Mihaila Gorbačova trenutno su neodoljiva inspiracija i američke i britanske kinematografije Već je četvrt veka od kada je Zapad postao oduševljen vizijom, hrabrošću, snagom i …
VišeSlovo o prijatelju
Neukoričeni prilog knjizi „Brana Crnčević i Pečat“ Piše ALEKSANDAR VUČIĆ Uvek mi je teško kada treba nešto da kažem o Brani Crnčeviću. Prvo – zato što bi trebalo da koristim ono s čim je Brana bio čarobnjak – a to su …
VišeRazgovor o melanholiji
Piše Milo Lompar Tragovima koje ostavlja otpor duha, kojima se duh protivi zlokobnim dejstvima jednog nejunačkog i nemisaonog i uravnavajućeg vremena, priključuje se – objavljena u izdanju „Zadužbine Miloša Crnjanskog“ – knjiga Ratomira Damjanovića „Romani …
VišeVizantija posle vizantije
Piše Dejan Đorić Postoji kontinuitet između slikarstva srednjeg veka, predbaroknih ikonopisaca zografa, baroknih vojvođanskih majstora, naših prvih realista koji su slikali ikonostase u zapadnom stilu, ranih modernista oko Prvog svetskog rata, međuratne grupe Zograf i …
VišeJubilej tuge i rezignacije
Piše Vladislav Panov Stiglo se da se i po šezdeseti put održi „Beogradski festival kratkog metra“, igranog i dokumentarnog, na kojem su u obilju prazničnog programa prikazani filmovi čiji je značaj ostao u senci lajtmotiva …
VišeNajrafiniranija ručerda
Matija Bećković Čitalački narod zahvaljuje Peteru Handkeu za roman „Moravska noć“ čiji naslov nas podseća da se i Srbija ponekad zvala zemlja Morava. Pišući o srpskoj narodnoj poeziji Gete je napisao da „narod koji ima …
VišeDučićev i srpski sredozemni identitet
Na 70-godišnjicu smrti Jovana Dučića Piše DRAGAN HAMOVIĆ Hodočasteći kroz sredozemnu kulturnu topografiju, prizivajući simbolička mesta, likove i događaje što čine uporišta evropske civilizacije, Dučić kontekstualizuje i srpski istorijski put i stvaralačke tragove u tom …
VišeEm je skupa, em ne radi
Piše Miodrag Zarković Gromoglasna kuknjava ovdašnjih kulturnih radnika, nadigla zbog najave da će dodeljena im budžetska sredstva ubuduće biti daleko manja, prikriva istinu da srpska kultura, kao jedno od poslednjih utočišta samoupravnog socijalizma, odavno ne …
VišeOd mjuzikla do brehtovskog angažmana
Piše Raško V. JOVANOVIĆ Fragmentarne strukture, sa osamnaest scena i dvanaestak songova, drama „Ogvožđena“ skladno i efektno je komponovana i nesumnjivo predstavlja zanimljivo scensko štivo Prvo izvođenje drame „Ogvožđena“ Gorane Balančević, dela kojim je mlada …
VišeCitadela kao utočište
Piše Vasa Pavković Bjelogrlićevu zbirku možemo razmatrati kao spasonosnu mogućnost skrovišta i bekstva za pojedinca Otkako sam 1996. godine pročitao njegovu priču „Kraken“ iz istoimene zbirke, pratim stvaralaštvo Aleksandra Bjelogrlića: gde god sam video njegov tekst, bilo …
Više”Falsifikator” (je) i autor
Piše Vladislav Panov Novi film Gorana Markovića „Falsifikator“ vraća nas u zrele i opuštene godine jugoslovenskog socijalizma. Gledamo ga neprestano očekujući da se nešto važno desi, da osetimo svu dubinu njegove poruke i značaj odluke …
VišeKad je „stajling“ ispred znanja
Piše: Boško Lomović O jeziku rode ti pojem, o jeziku televizije moj rode… Voditeljki „Slagalice“ baš se ne da; ne pomaže ni prisustvo popularnog lektora Milke Canić. Njeno pitanje takmičarima: „Koji je srpski junak poginuo …
VišeOdličja za trajni doprinos kulturi Beograda
Nagradu „Zlatni beočug“ – najviše godišnje priznanje Kulturno-prosvetne zajednice Beograda za 2012. godinu, prema jednoglasnoj odluci žirija dobili su: Milica Bjelić, baletski umetnik, prof. dr Dragutin Bogosavljević, muzički umetnik, prof. Dragana Bošković, dramaturg, teatrolog i …
VišeRužica na Sinjajevini
Piše Dragan Lakićević Pohod na crkvu Ružicu nije bio pohod kakvog paše Bušatlije, niti onoga Murata što ga je na Sinjajevini pogubio pop Dragović, pevač Sime Milutinovića Sarajlije, već su to bili „naši“ koji su …
VišeHarmonija i snaga sveta prirode
Piše Dejan Đorić Fotografije Milan Timotić Izložba „Art Animals“ Danice Masniković u Biblioteci Beograda „Bitka, možda unapred izgubljena, protiv sudbine modernog sveta“ U galeriji „Atrijum“ Biblioteke grada Beograda u toku je izložba slika i akvarela …
VišeIvan, Konstantin i mi
Piše Selimir Radulović Šta je to što je zbunilo i u nedoumicu dovelo Ivana Medenicu, autora teksta „Šta je Konstantin Srbima“? U prošlonedeljnom „Pečatu“ (br. 260, 22. mart 2013), u tekstu „Giljotina umišljene urbanosti“, profesor …
VišePovodom dodele nagrade „Momo Kapor“ Peteru Handkeu
Pravda za Handkea Piše Rajko Petrov Nogo Kada je ono „Milosrdni anđeo“ ili Milosrdni nakovanj, 24. marta 1999. godine počeo da nas sa neba usrećuje, a to znači da nas za nakovanj prikiva, već sutradan, …
VišeNove šifre scenske klasike
Povodom XII međunarodnog teatarskog festivala „Slavija 2013“ u Beogradu Piše Raško V. Jovanović Ovogodišnja pozorišna smotra (održana od 9. do 16. marta) protekla je u znaku prožimanja klasičnog i savremenog, kako u pogledu samog repertoara, …
VišeKaporov bližnji
Piše Jovan Delić Momo Kapor je tri godine poslije svoje smrti jedan od najprisutnijih stvaralaca u srpskoj kulturi, kakav je bio i za života Kada je 5. marta ove godine Rajko Nogo otvarao izložbu crteža …
VišeUnutrašnji svet spoljašnjeg sveta…
Piše Branko Stojanović Skica za prigodnu paralelu Peter Handke – Momo Kapor Obilazio sam ova mesta uzduž i popreko, pamtio pejzaže, sedeo u zadimljenim kafanama, upoznavao ljude, osetio sam puno toga, to je oživelo moju …
VišePismo u bόci ili u böci
Piše: Boško Lomović O jeziku rode ti pojem, o jeziku televizije moj rode… Na 16. godišnjicu nemilog događaja iz rata, voditeljka TV vesti dobro reče: Sräbrenica. Do tada sam slušao i naslušao se kako se …
VišePošteno kalkulisanje poštenjem
Piše Vladislav Panov Film Nemice Mihaele Kezele „Najlepša je zemlja moja“ i pored nemačko-hrvatskog producentskog angažmana u prezentaciji istorije koja se tiče samo Srbije nije ni izbliza tako nepošten u tretmanu kosovskog pitanja kao što …
VišeKometa Tapi
Povodom deset godina od smrti Dragana Maleševića Tapija Piše Dejan Đorić Prvi je primao udarce i zadavao ih. Sada kada ga više nema, shvatamo da je držao celu scenu srpskog modernog realizma, posle njega se …
VišeCrno, tragično, a ipak drugačije
Piše Vladislav Panov Novi film Srdana Golubovića „Krugovi“ iz mraka nekadašnje (ratne) prošlosti bivše nam zemlje Jugoslavije na svetlo današnje, istim pritajenim teskobama, podelama i mržnjama bremenitog sveta, iznosi strašnu sudbinu trebinjskog srpskog mladića koji …
VišeKome ili čemu predsedavamo
Piše: Boško Lomović O jeziku rode ti pojem, o jeziku televizije moj rode… Na staru pojavu – nova vest: „Albanske snaje u Rekovcu“. Jeste, nema devojaka u selima Srbije, pa se, već vremešni momci, žene …
VišeKardiogram grada
Piše Dragan Lakićević Pevao je Novica Tadić o utvarnom svetu, imaginacijom hipersenzibilnog bića i eruditnog liričara u teskobi sopstvenog tela i uma, a ta teskoba (ugroženost, očaj, strah) bila je izražena u slikama sumornih enterijera, …
VišeKad je kosa puna volumena
Piše: Boško Lomović O jeziku rode ti pojem, o jeziku televizije moj rode… Nego, da li vas je neko skoro ispoštovao? Bolje što nije. Ne zavidim onima koje na malim ekranima često ispoštuju. Odmah se …
VišeKako prevazići ogovaranje
Piše RAŠKO V. JOVANOVIĆ Nušićev „Svet“ u izvođenju Narodnog pozorišta iz Niša – režija i adaptacija Milice Kralj – značajan je pokušaj scenske revalorizacije jednog poluzaboravljenog dramskog teksta našeg velikog komediografa U odsustvu premijera na …
VišeKnjiga radosti Andreja Bazilevskog
Piše Vladimir Dimitrijević „Ovo je knjiga o tome da ništa nije značajnije od neverovatnog“, kaže u predgovoru za svoju novu antologiju autor koga imenuju kao „inkarnaciju ljubavi između Rusa i Srba“ Ruski pesnik i prevodilac …
VišeHrvatska partizanska ofanziva
Piše Vladislav Panov Nedavno smo pisali o novohrvatskom Crnogorcu, režiseru Veljku Bulajiću i njegovim skandal-majstorskim bulažnjenjima na račun bivše mu zemlje koje se rado odrekao i koje se stidi, kao i na račun neimenovanih „struktura“ …
VišeHolivud je malo nervozan
Za „Pečat“ iz Vašingtona Nebojša Malić Amerika je postala zemlja uvređenih. Nema dana kada neko ne kuka da ga je uvredilo ovo ili ono… Jedino još Srbe svako može da kinji i kleveće koliko mu …
VišeDvostruki izbor Branka Radičevića
Piše Ivan Negrišorac Kulturološki posmatrano, pesnik je na svojim počecima pred sobom imao raskrsnicu sa četiri puta, odnosno dve krupne odluke: on je mogao postati ili nemački, ili srpski pesnik, kao što je mogao postati …
VišeParadoks koji neguje svaki ministar kulture
Piše Dejan Đorić Izgleda da se sa dolaskom bilo koje vlasti u kulturnoj politici u Srbiji ništa ne menja, stalno se samo kustosi Muzeja savremene umetnosti pitaju o izlagačkoj praksi, uprkos obećanjima aktuelnog ministra o …
VišeKultura – FEST 2013. je iza nas – Trčanje u mestu
Piše Vladislav Panov Četiri domaće premijere, skoro osamdeset prikazanih filmova, preko devedeset hiljada prodatih ulaznica i uobičajeno skromna organizacija, neatraktivni gosti i prinudni izostanak odgovarajućeg festivalskog štimunga u najkraćem predstavljaju učinak i utisak minulog FEST-a. …
VišeVidimo se sad, a videćemo se sutra
Piše: Boško Lomović O jeziku rode ti pojem, o jeziku televizije moj rode… Zaseda republički parlament, rado i to gledam. „Radi se o predlogu novog zakona…“ – izveštava televizijski novinar sa sednice u Skupštini Srbije. …
VišePovest o blatištu
Piše Nataša Anđelković Deže Kostolanji „Zlatni zmaj“, KOV, Vršac, 2012, prevod s mađarskog Marko Čudić Jedan od najznačajnijih mađarskih pisaca prve polovine 20. veka bio je Subotičanin Deže Kostolanji. Pisac koji je Tomasa Mana impresionirao, …
VišeKonstantin – drama o preobražaju vladara
Piše Raško V. Jovanović Iako je izvođenje „Konstantina“ Dejana Stojiljkovića neizbežno nosilo pečat prigodnosti, ne može se oglasiti suvišnim, čak i bez obzira na to što je po mnogim elementima podsećalo na scenski oratorijum u …
VišeUraganska umetnost koja uspeva da zbriše – podele
Piše Dejan Đorić Sa Milošem Šobajićem Srbija ponovo ima svetskog umetnika koji je u mnogočemu ispred vremena, i uz Marinu Abramović on je danas najcenjeniji naš stvaralac u svetu, što potvrđuje njegova upravo otvorena izložba …
VišeParalelni svetovi Salvadora Dalija
Za „Pečat“ iz Pariza Slavica Batos Velikom retrospektivnom izložbom u Centru Pompidu Pariz odaje počast najpopularnijem slikaru XX veka Pre nešto više od trideset godina, u zimskim mesecima koji su ostavili za sobom burne sedamdesete …
VišeHLADNI RAT I KULTURA (drugi deo) – CIA režirala Orvela i moderne umetnike
Za „Pečat“ iz Firence Snežana Simić U svojoj kulturnoj kampanji CIA je stvorila prototip za današnje tobože apolitične intelektualce, akademike i umetnike koji su razvedeni od narodne borbe i čija vrednost raste sa njihovim distanciranjem …
VišeProtest podrške – to je za neverovati
Piše: Boško Lomović O jeziku rode ti pojem, o jeziku televizije moj rode… Mali ekran je prvo izjednačio značenje nekih reči, a onda jednu od njih potisnuo iz upotrebe. „Vazdušne struje sa Sredozemlja najavljuju značajno …
VišePoezija u novom ključu – Hajdeger i matija
Piše dr Marija Dukić Uz obilje filološke i filozofske potkrepe, autor ove studije dokazao je da je Matija Bećković – rastumačen krajnje srodnim Hajdegerom – ontološku čistotu iznova spasonosno vaspostavio u ultramodernoj, premda arhaičnoj, poetskoj …
VišeOda nadi i okrepljenje volji
Piše Julijana Mrkonja Stojan Župljanin, „majčina kletva“, (roman), „Logos“, Bačka Palanka, „Bistrica“, Novi Sad, 2012. Iz Haga, iz tamnice u kojoj stoluju nepravedno utamničeni srpski heroji, stiže knjiga Stojana Župljanina „Majčina kletva“, jedna od onih …
VišeNešto za ništa, uz čast izuzecima
Piše Vladislav Panov Manifestacija na kojoj je Američka filmska akademija po 85. put dodelila najpopularnije filmsko priznanje na svetu, svog Oskara, održana je prošle nedelje uz svu odavno uobičajenu dominaciju sapunice, taštine i ispraznosti Skoro …
VišeHLADNI RAT I KULTURA (PRVI DEO): CIA – kao Ministarstvo kulture
Za „Pečat“ iz Firence Snežana Simić Suočivši se u periodu Hladnog rata sa činjenicom da su brojni evropski intelektualci prigrlili antikapitalističke, filosocijalističke, čak i rusofilske pozicije, Amerika je preko svoje obaveštajne Agencije pokušala da preokrene ili barem …
VišeVrsta kiča, relikt, prevaziđeni model likovnosti
SLIKARSTVO POSLE 2000. GODINE Piše Dejan Đorić Za sada još uvek ima prostora za one koji su ovladali anatomijom, perspektivom i uljanom bojom, u vreme kada deca u SAD-u više ne znaju da se potpišu …
VišeNiko se ne odmara, svi “odmaraju”
Piše: Boško Lomović O jeziku rode ti pojem, o jeziku televizije moj rode… Retorsko (sokratovsko) je pitanje da li televizija skrnavi, izopačuje jezik; pitanje, očito, već sadrži odgovor – DA. Povremeno buljim u mali ekran …
VišePo meri najlepše balade
Piše RAŠKO V. JOVANOVIĆ Decentno primenjenim postupkom reditelj Andrijana Videnović nastojala je i uspela da Simovićeva „Hasanaginica“ ne sklizne u scenski oratorijum Svakako da je „Hasanaginica“ najlepša balada srpske narodne poezije. Vuk Karadžić svrstao ju …
VišeKroatocentrična (jugo)sfera
Piše Jovan Popov „Teorija književnosti“, zagrebačkog profesora Milivoja Solara, lišena Srba i štampana latinicom, nedavno se pojavila i u izdanju jednog srpskog izdavača, i to ne ma kojeg, već onog najmoćnijeg, javnog preduzeća izdašno i …
VišeSVETA LEPOTA OPASANA ČELIČNIM TRNJEM
Pišu N. Stojčević i Z. Zec „SRPSKI MANASTIRI I CRKVE NA KOSOVU I METOHIJI“ U ARHIVU SRBIJE Povodom Dana državnosti Srbije, praznika Sretenja Gospodnjeg, u „Arhivu Srbije“ otvorena je izložba „Srpski manastiri i crkve na Kosovu …
VišeBalkanski sindrom
Piše Vladislav Panov Pobedili Rumuni, Bosanci i Srbi, uz ponekog Amerikanca – bilo bi najkraće sumiranje prošle nedelje okončanog 63. filmskog festivala u Berlinu kada je reč o njegovim nagradama. Učinak je to uobičajeno snishodljivog, …
VišeAntologija živog života
Piše Petar V. Arbutina Važnost ove antologije ne počiva samo u njenom sakupljačkom aspektu i vrednom i celovitom radu antologičara, već u uspostavljanju konteksta, sagledavanju kontinuiteta i genealogije jednog, više nego jasno, strukturalnog fenomena umetničkog …
VišeArogantno štimovanje istorije
Piše Vladislav Panov Trijumf „Arga“ Bena Afleka i na prošlonedeljenoj dodeli nagrada Britanske filmske akademije (BAFTA ), kao i nešto ranije kada su mu dodeljeni „Zlatni globusi“ u najznačajnijim kategorijama, uzdižu ovaj film na mesto …
VišePepeo, pepeo
Piše Rajko Petrov Nogo Mnogo godina pre drugih Kalajić je pisao o smetljištu moderne umetnosti, o groblju avangarde, o senilnom varvarstvu Zapada, o pustinji koja se širi, o američkoj lihvarskoj imperiji zla, o okupiranoj Evropi, …
VišeDvoboj i književnost
Stvar sumnjiva, društveno i moralno štetna, plod sujete i uobrazilje, san o izmišljenim vrednostima, izbor zaljubljenika u smrt, dvoboj je postao vrednosno opovrgnut, jer je u modernoj osudi dvoboja položen zalog za otkriće humanosti, za …
VišeHajdeger: svetla i senke
Piše Danilo N. Basta Reč na dodeli nagrade „Radio- Beograda 2“ „Nikola Milošević“ za 2012. godinu (Kamena sala „Radio- Beograda“, 8. 2. 2013) Složeno je i uzbudljivo iskustvo pogleda u „osojnu i prisojnu stranu čoveka …
VišeIzuzetna Vukova nagrada za dr Raška Jovanovića
Visoko priznanje KPZ Srbije uručeno i „Pečatovom“ pozorišnom kritičaru Ugledni srpski istoričar književnosti i teatrolog, kao i dugogodišnji „Pečatov“ pozorišni kritičar dr Raško Jovanović dobitnik je ovogodišnjeg visokog priznanja Izuzetna Vukova nagrada za 2012. godinu …
VišeBatine kao ”lek” koji ne leči
Tim mladih pozorišnih stvaralaca prihvatio se zadatka da dramu o sudbini zavisnika i njihovog lečenja na scenu postavi upravo ovih dana kada je počelo suđenje svešteniku Branislavu Peranoviću, optuženom da je u manastiru Crna Reka, …
VišeHrvatska ćirilica i njeni podmukli pipci
Piše JOVO BAJIĆ Priprema se nova „Oluja“: Hrvatska odlučna u nameri da preuzme srpsku duhovnu baštinu izvan Srbije Osnove za pohod na srpsku ćiriličnu baštinu u dobroj meri teoretski je osmislila Benedikta Zelić Bučan u …
Više„Klip“ u srpskom filmu
Piše Vladislav Panov Kako je „Fipresci“ Srbije odlučio o najboljim filmovima godine Velika pobeda „Klipa“ Maje Miloš, jednog u svemu inače malenog filma, na nedavnoj dodeli godišnjih priznanja domaćeg ogranka „Fiprescija“ (Međunarodne asocijacije filmskih kritičara …
VišeNi čin, ni kolaž!
Piše Raško V. Jovanović Povodom „Dve priče o nasilju“ Ivana Medenice Dovijajući se da iznađe teme za svoju rubriku „Međučin“ (Kulturni dodatak „Politike“, 26. januar) Ivan Medenica bavi se i potezima Vlade Srbije u sferi …
VišeSržna mesta u životu duha
Piše Milo Lompar U petak, 8. februara 2013. godine, u 12 sati, u Kamenoj sali „Radio Beograda“, biće dodeljena nagrada Nikola Milošević. Žiri „Radio Beograda“ (prof. dr Simo Elaković, prof. dr Mile Savić i prof. …
VišeFilmska internacionala političke korektnosti
Piše Vladislav Panov Novo, šezdeset treće izdanje Festivala u Berlinu počelo je 7. i trajaće do 17. februara, a okviru obimnog programa nudi i sedamnaest svetskih premijera Berlinski fimski festival je otvorio vrata svog šezdeset …
VišeIsprazno slikuckanje i „Alter Imago“
Piše Dejan Đorić Stvara se danas potpuno lažna slika o srpskoj umetnosti, iz koje je uklonjen najoriginalniji i najvredniji deo. Kao izložba u toj funkciji može se razumeti i predstavljanje Kolekcije Trajković čiji je deo …
VišePisac našeg doba
Piše Dragan Lakićević U Tanaskovićevom romanu narod postoji samo u liku junaka indikativnog i asocijativnog imena, sve ostalo čine figure iz visokog društva, pa se u delu susrećemo sa grupnim portretom elite našeg doba „na …
VišeNušić savremenik budućnosti
Piše Raško V. Jovanović Povodom 75 godina od smrti Branislava Nušića, velikog srpskog pisca, komediografa i retoričara U srpskoj dramskoj književnosti, naročito u komediji, ravnopravno sa Sterijom, Nušić ima jedno od dva vrhunska mesta. Ako …
VišeKrvava batina demokratije
Piše Vladislav Panov Iako sa zakašnjenjem većim od deset godina, italijanska kinematografija konačno je uspela da pronađe snagu da se izbori s najvećom sramotom svoje države, brutalnim prebijanjem demonstranata protiv Samita G8 u Đenovi 2001. …
VišeMiroljub Filipović Filimir: Čitaoci da procene…
Vaš saradnik Dejan Đorić u „Pečatu“ br. 251, od 18. januara 2013. godine, u rubrici „Kultura“ tekstom „Mazalice i druga ruženja likovnog jezika“ na, u najmanju ruku, neprihvatljiv način neistinito, uvredljivo i ružno govori o …
VišePriprema, pozor – FEST
Piše Vladislav Panov Osim Hanekeovog bisera „Ljubav“ koji otvara FEST 2013, podsećajući nas da je ljubav ipak merilo svih stvari i jedina vrednost koja nam je uvek potrebna, s kojom se i starost i smrt …
VišeOd pozornice uzbudljivija ulica
Piše Raško V. Jovanović Posle lutanja po moru osrednjosti u pretprošloj, tokom 2012. godine beogradska pozorišta imala su još slabiju ponudu i tako „uknjižila“ jednu praktično izgubljenu godinu Ako smo pozorišni bilans pretprošle godine označili …
VišePiše Laura Barna Pred skulpturama Tome Rosandića oseća se radost izazvana oblikovanom snagom pokreta, istančan senzibilitet koji se pokazuje kao rezultat finog zalaženja dleta u tajne dubine materijala i izvlačenja svakog nerva ili misli na …
VišeOgledalo Svetog Save
Piše Dejan M. Perišić Savindan koji ćemo proslaviti u nedelju nije samo crkveni praznik kojim se obeležava uspomena na ovog velikog Nemanjića, već i trenutak da se podsetimo zbog čega je svetosavlje temelj našeg nacionalnog …
VišeĆirilizacija i panonski fašisti
Piše Branko Radun „Demokratska i vojvođanska“ halabuka digla se u Novom Sadu protiv promene latiničnog natpisa u ćirilični na Kulturnom centru grada. Promenu je inicirao dr Andrej Fajgelj, direktor Kulturnog centra, protiv koga je potom …
VišeSpilbergizacija Oskara
Piše Vladislav Panov Povodom nominacija za „Oskara“ 2013. godine kritičari zaključuju da je predstojeća osamdeset peta dodela „Oskara“ ponajviše u znaku borbe tradicije i modernih stremljenja, kako u životu, tako i u filmskom stvaralaštvu Do …
VišePrever i Bulatović
Piše Milovan Vitezović U želji da vrate neku pravu radost, koja njima i svetu nedostaje, Francuzi su za dolazeću Novu godinu svetu i sebi ponudili „Preverovu sferu“ ,koju i mi u Srbiji vidimo u Knez …
VišeO udesu mržnje iz ljubomore
Piše Raško V. Jovanović Dramaturške osobenosti tragedije „Otelo“, nedavno i premijerno izvedene u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu, pogodovale su rediteljskom pristupu Marka Lolića, koji se pri postavci ovog dela sasvim umesno opredelio za minimalistički …
VišeTRAGIČNI OTISAK
Piše Nataša Anđelković Novija ukrajinska književnost koja je još mnogo vremena posle pada gvozdene zavese ostala iza nje, naišla je na prijem na Zapadu tek sa prodorom energične, obrazovane, slobodoumne književnice Oksane Zabužko. Intelektualnoj javnosti …
VišeHor koji se moli
Bila je to prva sreda u 2013. godini po julijanskom kalendaru. Hram Svetog Aleksandra Nevskog u Beogradu, u tri sata popodne, bio je prepun vernika u neuobičajeno vreme. Razlog je jednostavan. U poseti su dragi …
VišeMazalice i druga ruženja likovnog jezika
Piše Dejan Đorić Pominjući primere koji su bili daleko od dobrih ostvarenja u 2012. godini, kao i sve ono što je tamom i bezidejnošću u toj godini senčilo likovnu scenu, posebnu pažnju posvećujemo pitanju ne …
VišeDežurni crv na delu
Piše Nenad Grujičić Odgovor na pamflet Selimira Radulovića „Direktorsko antologičarsko čudo!!!“, „Pečat“, 11. januar 2013. Ništa lepše za autora Antologije nego da se o njoj pišu i pohvale i pokude. Međutim, kada se pojavi prljav …
VišePokušaj vredan pažnje
Piše Raško V. Jovanović Premijerom Sofoklovog remek-dela „Antigona“ u Narodnom pozorištu u Beogradu napokon popunjena jedna nedopustiva repertoarska praznina Tokom poslednjih nekoliko godina Narodno pozorište u Beogradu nastavlja negovanje repertoara grčke klasike: posle izvođenja Sofoklovog …
VišeNaučni roman o Andriću
Piše Petar Pijanović Analitički postupak Žanete Đukić Perišić rezultat je savremenih uvida u sagledavanju Andrićeve ličnosti i dela. Na takve uvide ili pristupe pada pozlata „starinskih“ škola Kada savremeni tumač književnosti baci pogled unazad i …
VišeSUDAR SVETOVA U LIKOVNOJ 2012.
Piše Dejan Đorić U mnoštvu stalnih dešavanja teško je razbrati šta je vredno, a pitanje je koliko su i likovni kritičari pouzdani vodiči u džungli zvanoj umetnost. Važniji možda od fenomenološkog je idejni momenat, od …
VišeRafael – slikar, princ i polubog
Za „Pečat“ iz Pariza Slavica Batos Pariski „Luvr“ je u okviru izložbe „Rafael, pozne godine“ uspeo da okupi i pokaže najznačajnija dela iz poslednjeg perioda slikarevog stvaralaštva. Tako veliki broj Rafaelovih slika poslednji put je …
VišeDirektorsko antologičarsko čudo!!!
Piše Selimir Radulović Više je nego izazovno analitički ispratiti „Antologiju srpskog pesništva, 1847-2000“ koju je priredio, sa svešću da je neophodno sačuvati sebe čista, ne učestvujući u tuđim gresima Možda je najprirodnije svođenje utisaka o …
VišeKnjige, pisci, najbolji
Piše Vasa Pavković Lista knjiga koju vam preporučujem, kao najbolje u 2012. pokazuje da je dominirala priča i da su pripovedači na vrhu produkcije, a iza njih pesnici i potom, začudo, tek na trećem mestu …
VišeSvetski film u 2012. godini – Juriš nizbrdo
Piše Vladislav Panov Protekla filmska godina u svetu obeležena je daljim urušavanjem kreativnosti, autorske hrabrosti i ozbiljnih političkih istraživanja uz pomoć pokretnih sličica. Nasuprot tome primetno je dalje jačanje amerikanizacije svetskog tržišta, najpre azijskog, zahvaljujući …
VišeAleksandar Ćeklić, posvećenik primenjene umetnosti – Tajne starog srpskog i vizantijskog poveza
Razgovarao Dejan Đorić „Duša srpskog naroda oblikovala se u nemanjićkom periodu i svako vraćanje tim vrednostima, makar samo i u umetnosti, može spasiti srpski narod od propadanja“, kaže naš sagovornik koji je studijski dva puta …
VišeJoš jedna godina za zaborav
Piše Vladislav Panov Iz nešto obimnije produkcije koja se, sticajem mnogih okolnosti, dogodila nacionalnoj kinematografskoj 2012. godini, u Srbiji se nije pojavilo dovoljno pozitivnih „ekscesa“ koji bi minuli učinak domaćih autora izbavili iz odavno podrazumevajućeg …
VišeAntiutopizam izražen utopijskim sredstvima
Piše Dejan Đorić Vasko Taškovski izrastao je u jednog od najvažnijih balkanskih slikara figuralne fantastike U Makedoniji je pre mesec dana izašla izvanredna monografija većeg formata, na tri stotine pedeset strana, urađena po svim standardima …
VišeSlovo o pesničkoj odgovornosti
Piše Vladimir Dimitrijević Četrdeset soneta u „sedam lirskih krugova“ i, kao autopoetičko svedočenje, prozni zapis „Očeva odškrinuta vrata“ čine novu knjigu Dragana Hamovića zbirkom stroge kompozicije, koja se ne daje čitaocu „raspasom na sokak“ Kao …
VišePaolo i Vitorio Tavijani – Kada sužnji o slobodi pevaju
Za „Pečat“ iz Firence Snežana Simić Sa braćom Tavijani govorimo ne samo o umetnosti, zatvoru, moći, prijateljstvu i izdaji, već i o svetovima tamnovanja i slobode koji se, uz pomoć Šekspira – „našeg savremenika“, uvek …
VišePraznina kao vrh sezone
Piše RAŠKO V. JOVANOVIĆ Kulturna politika „žutog kartela“ dovela je i domaću teatarsku scenu, kao što je to već slučaj sa muzejima, u nezavidnu situaciju koja će se teško prevazići: loši repertoari u znatnoj meri …
VišeBolna tema izgnanstva
Piše Nataša Anđelković Bolna tema izgnanstva/Noemi Seči „Komunista Monte Kristo“, „Zavet“, 2012, prevod s mađarskog Angela Pataki/ Ovogodišnji Sajam knjiga otvorila je mlada mađarska književnica Noemi Seči čiji je roman „Komunista Monte Kristo“ prošle godine …
VišeIzmeđu tabua, emocija i vere
Piše Vladislav Panov Osamnaesti festival autorskog filma u Beogradu Boks meč između sebi prepuštenog Festivala autorskog filma i vetrenjača nepravdi novih odnosa profiterskog sveta instaliranih i nama, odnosno njemu, prošao je i osamnaestu rundu. I …
Više„Pevanje“ romana kao repertoarski pogodak
Piše RAŠKO V. JOVANOVIĆ Premijera „Rebeke“, dramatične priče o ljubavi i ubistvu, koju je kao polistiličnu kompoziciju koja proširuje horizonte savremenog mjuzikla sazdao tandem Mihael Kunce-Silvester Levai, šest godina posle svetske premijere u Beču – …
VišeKosovsko opredeljenje Zorana Mišića
Piše DRAGAN HAMOVIĆ „Zaštitnička tradicija“ protiv „preobučenog nihilizma“ Na početku poznatog teksta o poeziji Miodraga Pavlovića („Sunčeva svetlost na stubu sećanja“, 1953) Mišić piše: „U složenoj polifoničnoj strukturi savremene poezije dva osnovna glasa mogu se …
VišeZlata Petković (1954-2012) – Glumica ozarene vedrine i lepote
Napustila nas je Zlata Petković koja je u Jugoslovenskom dramskom pozorištu angažovana 1980. godine posle zapaženog uspeha na filmu. Naime, posle jedne audicije, deset godina pre angažmana u pozorištu, učestvovala je na izboru za najlepšu …
VišeDimenzije male – pojavnost monumentalna
Piše Dejan Đorić Najnovija izložba slikara Milana Miletića podsetila nas je na to da je prava umetnost minijature, iako naizgled sužene oblikovnosti, potvrda da je malo u estetskom smislu veliko i široko Slika malih dimenzija …
VišeNaličje zapadnog racionalizma
Piše Nikola Šuica Željko Simić „Uliks i post-postmoderna – filozofija egzistencije nestajućeg subjekta“, „Prosveta“, Beograd 2012. Studijski tok kojim je prof. dr Željko Simić odredio svoje poniruće traganje za izmenjenim statusom subjekta dopire iz raspona …
VišePun krug čovekov, u njemu krst
Pro memoria: omaž u kinoteci i sajt posvećen Dragošu Kalajiću (1943-2005) Piše Branislav Matić Da je pisao na nekom velikom jeziku, teško da bi iko ozbiljan danas dovodio u pitanje njegovo mesto među velikanima evropske …
VišeSpomenik za budućnost
Piše Darko Tanasković Predstavljena monografija „Stara Srbija (XIX-XX vek): drama jedne civilizacije“ Kritička sinteza procesa rasrbljivanja Stare Srbije u XX veku, a posebno onih u Titovoj Jugoslaviji, naročito intenzivnih od početka šezdesetih godina, izuzetno je …
VišeKsenija Jovanović (1928-2012) – Glumačko majstorstvo
Prvoga decembarskoga dana ove godine zauvek je napustila naše glumište Ksenija Jovanović ostavivši trajna sećanja na mnogobrojne uloge ostvarene na scenama beogradskih pozorišta, pred mikrofonima radija i pred televizijskim kamerama. Tokom bogate karijere ona je …
VišeSamo nam je ljubav potrebna
Piše Vladislav Panov Šta o savremenom svetu govore ovogodišnje nagrade Evropske filmske akademije i zbog čega je – po evropskim filmskim profesionalcima okupljenim oko Filmske akademije Starog kontinenta – najbolji film ukupne produkcije za ovu …
VišeInstalacije, intervencije, performansi…
Piše Raško V. Jovanović Program „Limit – Lajv art festival“ u Domu omladine Beograda učinio je bar za nekoliko trenutaka pozorišni život Beograda za nijansu sadržajnijim, vedrijim i zanimljivijim. S obzirom na prazninu koja suvereno …
Više