Kultura

Strast i elan neokrznuti krizom

Piše Raško V. Jovanović Na ovoj uspeloj teatarskoj smotri viđena tematska, stilska i žanrovska raznovrsnost Ovogodišnji, 55. festival amaterskih pozorišnih trupa, priređen u organizaciji Saveza amatera Srbije i Kulturno-prosvetne zajednice opštine Kula jasno je potvrdio …

Više

Internet u čeljustima totalitarne demokratije

Piše Vladislav Panov Cenzura Interneta, državno hakerisanje kompjutera, gušenje slobode govora na Internetu, proizvodnja špijunskog hardvera i softvera, nezakonito nadziranje i kontrolisanje korisnika Interneta i razni drugi specijaliteti zapadne mašine za zaštitu profita korporacija takozvane …

Više

Carstvo nebesko – u zemaljskom

Piše Saša Hadži Tančić Obeležavanje godišnjice Milanskog edikta u medijima je velika tema.Čemu nas sama proslava može da vodi? Veri i pobožnosti? Ponajmanje! Moralnom preobraženju pojedinca i društva? Naprotiv! U to ime sve više je …

Više

Život i znaci tajne

Piše DRAGAN HAMOVIĆ Povodom dodele nagrade  „Žička hrisovulja“  Petru Cvetkoviću Žiri za dodelu „Žičke hrisovulje“ doneo je odluku, na Spasovdan, slavu žičkog manastira, da „Žička hrisovulja“ za 2013. pripadne Petru Cvetkoviću, pesniku iz Beograda, „za …

Više

LJUBA U BEOGRADU

Piše Dejan Đorić Ovaj srpsko-francuski slikar svojom tematikom pripada najređoj porodici fantazmagoričara, u rasponu od Hijeronimusa Boša, Pitera Brojgela, Antoana Karona, do Monsua Deziderija i Džona Martina, prorocima kraja, kraha, kataklizme sveta, posle čega ili …

Više

Biblijski juriš na profit

Religiozni epski spektakli ponovo u trendu u Holivudu: uz komercijalno ove godine najuspešniju TV seriju „Histori čenela“ – „Biblija“, čiji je (neočekivano) izuzetni uspeh pokrenuo novi ciklus eksploatacije biblijskih tema, zapadna zabavna industrija deluje kao …

Više

Skica za roman o disu

Kako je pesnik Vladislav Petković, već odavno pokojni, plaćao cenu ratnog angažmana svog sina Ova, 2013. godina, jeste Njegoševa i Miloša Crnjanskog, ali i Disova. Naime, prošlo je sto leta od kada je Vladislav Petković …

Više

Nacionalni identitet i religija

Piše JOVO BAJIĆ Iz anglosaksonskih misaonih sfera dolaze navodno vredne ideje koje nastoje da spasu čovečanstvo i civilizaciju, a koje se zasnivaju na poništavanju nacija; polemici sa ovim teorijama posvećeno je novo izdanje Instituta za …

Više

Kusturica je proverena glasina

Piše Ivan  Negrišorac Filmovi Emira Kusturice uvek su zasnovani na supstanci dubinskog, relevantnog ljudskog iskustva. On uvek filmski pripoveda o nečemu što se tiče ljudskog života i ljudske duše, tu ispraznosti nema, a ima ljudskog …

Više

Značenje sećanja

Piše DRAGAN HAMOVIĆ Kako prespojiti zavičaj i pesnika ontološke bezavičajnosti? Sam se Dis pomirio sa širim zavičajem, otadžbinom Srbijom, onih godina trijumfalnog stradanja, prilažući saučesničke patriotske stihove i druga delanja – a pored njegove „sjajne …

Više

Spilbergova gej-sigurica

Piše Vladislav Panov Sudeći po laureatima i sadržaju nagrađenih filmova ovogodišnji „Kanski festival“ će ostati upamćen kao još jedna podrazumevajuća oda iranskoj kinematografskoj genijalnosti, ali i lezbejskoj pornografiji, kao i novom doprinosu stereotipima o zaostalim …

Više

Osvetom protiv korpor ativne Amerike

Piše Vladislav Panov Iako je prepun tipične holivudske akcije film  „Napad na Vol strit“ je sve samo ne jeftina holivudska pucačka, nasilna i isprazna zdela ničega za praznoglave adolescente, što je inače decenijama preovlađujuća ponuda …

Više

Generacija sedamdesetih

Piše Dejan Đorić Ne priznajući estetiku ružnog i dijaboličnog, na ličnom planu skroman i bez želje za počastima, Kemal Ramujkić se decenijama uspinje stazom svetlosti, otkriva svetlucavo, treperavo tkivo slika nalik na energetsku, vibrantnu tkanicu …

Više

Likovna retorička mašina

Piše Dejan Đorić Slikarstvo Tijane Fišić pojavilo se u okviru beogradske škole poznog visokog modernizma i traganja za novom slikom početkom osamdesetih Nedavno je završena izložba Tijane Fišić (rođena 1969. godine) u Umetničkom paviljonu „Cvijeta …

Više

Iskreno i autentično

Piše Vasa Pavković Kusturičinih „Sto jada“ kao fini ručni rad… Na visokom talasu uspeha autobiografske knjige „Smrt je neprovjerena glasina“, koju je po sopstvenom priznanju pisao petnaest godina, Emir Kusturica vrlo brzo objavljuje „Sto jada“. …

Više

Svet šou-biznisa u vlasti tame

Piše Vladislav Panov Prema činjenicama na koje sada ukazuju društvene mreže na Internetu, sekta „Reda hrama istoka“, drugačija od svih drugih i zato popularna kod slavnih i bogatih, propagira izopačenost i brutalnost; njena je tajnovitost …

Više

Pustinjak podgorički

Piše Dragan Lakićević „Na Savinoj lomači, 1594. godine, plamen se nije mogao dotaći Savinog jezika – nadmaterijalnog iskaza čovekove službe Bogu i rodu… Na sličnoj lomači srpski jezik se nalazi i danas: ne gori vatra, …

Više

Savremena groteska

Piše Nataša Anđelković Božja dobrota jurodivih i „s uma sišavših“ ljudi, velika tema ruske književnost, dobila je pored modernog uobličenja i dimenziju društvene kritike… Mlada književnica Natalija Ključarjova (1981) dobila je visoke ocene ruske kritike …

Više

Uporišta kritičarevog ukusa

Piše Milo Lompar Vrednost jednog kritičara prevashodno se potvrđuje u času kada – u mnoštvu književnih pojava koje ispunjavaju savremenu pozornicu – izdvoji, opiše i naglasi u čemu je vrednost pisaca koje smatra reprezentativnim Kakav …

Više

Crni romantizam

Piše Slavica Batos Umetnost se oduvek bavila mračnim aspektima ljudskog bivstvovanja. Krajem XIX veka ta tendencija je doživela vrhunac u pokretu nazvanom „crni romantizam“. O njemu svedoče dve pariske izložbe Ne znamo kako bi svet …

Više

Brisanje kratkog pamćenja

Piše Jovo Bajić Knjige edicije „Rara“, kao i televizijska serija „Zaboravljeni umovi Srbije“ i likovne izložbe u „Galeriji RTS“, pored ispunjavanja duga prema neopravdano zaboravljenim srpskim delatnicima imaju za cilj da mire lažna protivrečja između …

Više

Najdraža  pametna luda  Italije

Piše Vladislav Panov Bepe Grilo zvani „Bepe Cvrčak“, komičar i bloger, politički aktivista, kao lider pokreta „Pet zvezda“ trenutno drži čak četvrtinu biračkog tela Italije; ukoliko ostane voljen u sadašnjim razmerama vrlo je moguće da …

Više

Simfonija u slavu kosovskih junaka

Piše Nevenka Stojčević  Akademik Ivan Jevtić, srpski kompozitor, osvojio je svet autohtonim melosom, ritmom i harmonijom. Beogradskoj publici posvetio je predstojeću svetsku premijeru devet pesama komponovanih na stihove Momčila Nastasijevića iz ciklusa „Sedam lirskih krugova“. …

Više

Zlato za elitu u kulturi

Uručene godišnje nagrade kulturno-prosvetne zajednice beograda „Priznanje ‘Zlatni beočug’ je, pre svega, zalog velike odgovornosti za afirmisanje srpske kulture, nauke i umetnosti u budućnosti“, rekao je Dejan Ristić Nagrade „Zlatni beočug“, koje Kulturno-prosvetna zajednica (KPZ) …

Više

Vrlina kao stvaralačko načelo

Piše Gojko Đogo  Handkeova dela prožeta su jednim jedinstvenim duhom i naporom da se – kroz refleksiju onog što je bilo juče – u sivilu nadolazećeg dana osvetli neka slika, neki znak kao znamenje koje …

Više

Parabola za emocionalno oštećeno društvo

Piše Vladislav Panov „Ljubav dolazi kasnije“ tvrdi, namerno koliko i cinično, naslov filmskog prvenca beogradskog autora Hadži Aleksandra Đurovića, dela podobnog „Ju tjub“ „senzibilitetu“; film nije međutim stvoren za „šerovanje“ Internetom, ni za  „Ju tjub“ …

Više

Slovo o prijatelju

Neukoričeni prilog knjizi „Brana Crnčević i Pečat“  Piše ALEKSANDAR VUČIĆ Uvek mi je teško kada treba nešto da kažem o Brani Crnčeviću. Prvo – zato što bi trebalo da koristim ono s čim je Brana bio čarobnjak – a to su …

Više

Razgovor o melanholiji

Piše Milo Lompar  Tragovima koje ostavlja otpor duha, kojima se duh protivi zlokobnim dejstvima jednog nejunačkog i nemisaonog i uravnavajućeg vremena, priključuje se – objavljena u izdanju „Zadužbine Miloša Crnjanskog“ – knjiga Ratomira Damjanovića „Romani …

Više

Vizantija posle vizantije

Piše Dejan Đorić Postoji kontinuitet između slikarstva srednjeg veka, predbaroknih ikonopisaca zografa, baroknih vojvođanskih majstora, naših prvih realista koji su slikali ikonostase u zapadnom stilu, ranih modernista oko Prvog svetskog rata, međuratne grupe Zograf i …

Više

Jubilej tuge i rezignacije

Piše Vladislav Panov Stiglo se da se i po šezdeseti put održi „Beogradski festival kratkog metra“, igranog i dokumentarnog, na kojem su u obilju prazničnog programa prikazani filmovi čiji je značaj ostao u senci lajtmotiva …

Više

Najrafiniranija ručerda

Matija Bećković Čitalački narod zahvaljuje Peteru Handkeu za roman „Moravska noć“ čiji naslov nas podseća da se i Srbija ponekad zvala zemlja Morava. Pišući o srpskoj narodnoj poeziji Gete je napisao da „narod koji ima …

Više

Dučićev i srpski sredozemni identitet

Na 70-godišnjicu smrti Jovana Dučića Piše DRAGAN HAMOVIĆ Hodočasteći kroz sredozemnu kulturnu topografiju, prizivajući simbolička mesta, likove i događaje što čine uporišta evropske civilizacije, Dučić kontekstualizuje i srpski istorijski put i stvaralačke tragove u tom …

Više

Em je skupa, em ne radi

Piše Miodrag Zarković Gromoglasna kuknjava ovdašnjih kulturnih radnika, nadigla zbog najave da će dodeljena im budžetska sredstva ubuduće biti daleko manja, prikriva istinu da srpska kultura, kao jedno od poslednjih utočišta samoupravnog socijalizma, odavno ne …

Više

Od mjuzikla do brehtovskog angažmana

Piše Raško V. JOVANOVIĆ Fragmentarne strukture, sa osamnaest scena i dvanaestak songova, drama „Ogvožđena“ skladno i efektno je komponovana i nesumnjivo predstavlja zanimljivo scensko štivo Prvo izvođenje drame „Ogvožđena“ Gorane Balančević, dela kojim je mlada …

Više

Citadela kao utočište

Piše Vasa Pavković Bjelogrlićevu zbirku možemo razmatrati kao spasonosnu mogućnost skrovišta i bekstva za pojedinca Otkako sam 1996. godine pročitao njegovu priču „Kraken“ iz istoimene zbirke, pratim stvaralaštvo Aleksandra Bjelogrlića: gde god sam video njegov tekst, bilo …

Više

 ”Falsifikator”  (je) i autor

Piše Vladislav Panov Novi film Gorana Markovića „Falsifikator“ vraća nas u zrele i opuštene godine jugoslovenskog socijalizma. Gledamo ga neprestano očekujući da se nešto važno desi, da osetimo svu dubinu njegove poruke i značaj odluke …

Više

Kad je „stajling“ ispred znanja

Piše: Boško Lomović O jeziku rode ti pojem, o jeziku televizije moj rode… Voditeljki „Slagalice“ baš se ne da; ne pomaže ni prisustvo popularnog lektora Milke Canić. Njeno pitanje takmičarima: „Koji je srpski junak poginuo …

Više

Odličja za trajni doprinos kulturi Beograda

Nagradu „Zlatni beočug“ – najviše godišnje priznanje Kulturno-prosvetne zajednice Beograda za 2012. godinu, prema jednoglasnoj odluci žirija dobili su: Milica Bjelić, baletski umetnik, prof. dr Dragutin Bogosavljević, muzički umetnik, prof. Dragana Bošković, dramaturg, teatrolog i …

Više

Ružica na Sinjajevini

Piše Dragan Lakićević Pohod na crkvu Ružicu nije bio pohod kakvog paše Bušatlije, niti onoga Murata što ga je na Sinjajevini pogubio pop Dragović, pevač Sime Milutinovića Sarajlije,  već su to bili „naši“ koji su …

Više

Harmonija i snaga sveta prirode

Piše Dejan Đorić Fotografije Milan Timotić Izložba „Art Animals“ Danice Masniković u Biblioteci Beograda „Bitka, možda unapred izgubljena, protiv sudbine modernog sveta“ U galeriji „Atrijum“ Biblioteke grada Beograda u toku je izložba slika i akvarela …

Više

Ivan, Konstantin i mi

Piše Selimir Radulović Šta je to što je zbunilo i u nedoumicu dovelo Ivana Medenicu, autora teksta „Šta je Konstantin Srbima“? U prošlonedeljnom „Pečatu“ (br. 260, 22. mart 2013), u tekstu „Giljotina umišljene urbanosti“, profesor …

Više

Nove  šifre  scenske klasike

Povodom XII međunarodnog teatarskog festivala „Slavija 2013“ u Beogradu Piše Raško V. Jovanović Ovogodišnja pozorišna smotra (održana od 9. do 16. marta) protekla je u znaku prožimanja klasičnog i savremenog, kako u pogledu samog repertoara, …

Više

Kaporov bližnji

Piše Jovan Delić Momo Kapor je tri godine poslije svoje smrti jedan od najprisutnijih stvaralaca u srpskoj kulturi, kakav je bio i za života Kada je 5. marta ove godine Rajko Nogo otvarao izložbu crteža …

Više

Pismo u bόci ili u böci

Piše: Boško Lomović O jeziku rode ti pojem, o jeziku televizije moj rode… Na 16. godišnjicu nemilog događaja iz rata, voditeljka TV vesti dobro reče: Sräbrenica. Do tada sam slušao i naslušao se kako se …

Više

Pošteno kalkulisanje poštenjem

Piše Vladislav Panov Film Nemice Mihaele Kezele „Najlepša je zemlja moja“ i pored nemačko-hrvatskog producentskog angažmana u prezentaciji istorije koja se tiče samo Srbije nije ni izbliza tako nepošten u tretmanu kosovskog pitanja kao što …

Više

Kometa Tapi

Povodom deset godina od smrti Dragana Maleševića Tapija Piše Dejan Đorić Prvi je primao udarce i zadavao ih. Sada kada ga više nema, shvatamo da je držao celu scenu srpskog modernog realizma, posle njega se …

Više

Crno, tragično, a ipak drugačije

Piše Vladislav Panov Novi film Srdana Golubovića „Krugovi“  iz mraka nekadašnje (ratne) prošlosti bivše nam zemlje Jugoslavije na svetlo današnje, istim pritajenim teskobama, podelama i mržnjama bremenitog sveta, iznosi strašnu sudbinu trebinjskog srpskog mladića koji …

Više

Kome ili čemu predsedavamo

Piše: Boško Lomović O jeziku rode ti pojem, o jeziku televizije moj rode… Na staru pojavu – nova vest: „Albanske snaje u Rekovcu“. Jeste, nema devojaka u selima Srbije, pa se, već vremešni momci, žene …

Više

Kardiogram grada

Piše Dragan Lakićević Pevao je Novica Tadić o utvarnom svetu, imaginacijom hipersenzibilnog bića i eruditnog liričara u teskobi sopstvenog tela i uma, a ta teskoba (ugroženost, očaj, strah) bila je izražena u slikama sumornih enterijera, …

Više

Kad je kosa puna volumena

Piše: Boško Lomović O jeziku rode ti pojem, o jeziku televizije moj rode… Nego, da li vas je neko skoro ispoštovao? Bolje što nije. Ne zavidim onima koje na malim ekranima često ispoštuju. Odmah se …

Više

Kako prevazići ogovaranje

Piše RAŠKO V. JOVANOVIĆ Nušićev „Svet“ u izvođenju Narodnog pozorišta iz Niša – režija i adaptacija Milice Kralj – značajan je pokušaj scenske revalorizacije jednog poluzaboravljenog dramskog teksta našeg velikog komediografa U odsustvu premijera na …

Više

Hrvatska partizanska ofanziva

Piše Vladislav Panov Nedavno smo pisali o novohrvatskom Crnogorcu, režiseru Veljku Bulajiću i njegovim skandal-majstorskim bulažnjenjima na račun bivše mu zemlje koje se rado odrekao i koje se stidi, kao i na račun neimenovanih „struktura“ …

Više

Holivud je malo nervozan

Za „Pečat“ iz Vašingtona Nebojša Malić Amerika je postala zemlja uvređenih. Nema dana kada neko ne kuka da ga je uvredilo ovo ili ono… Jedino još Srbe svako može da kinji i kleveće koliko mu …

Više

Dvostruki izbor Branka Radičevića

Piše Ivan Negrišorac Kulturološki posmatrano, pesnik je na svojim počecima pred sobom imao raskrsnicu sa četiri puta, odnosno dve krupne odluke: on je mogao postati ili nemački, ili srpski pesnik, kao što je mogao postati …

Više

Vidimo se sad, a videćemo se sutra

Piše: Boško Lomović O jeziku rode ti pojem, o jeziku televizije moj rode… Zaseda republički parlament, rado i to gledam. „Radi se o predlogu novog zakona…“ – izveštava televizijski novinar sa sednice u Skupštini Srbije. …

Više

Povest o blatištu

Piše Nataša Anđelković Deže Kostolanji „Zlatni zmaj“, KOV, Vršac, 2012, prevod s mađarskog Marko Čudić Jedan od najznačajnijih mađarskih pisaca prve polovine 20. veka bio je Subotičanin Deže Kostolanji. Pisac koji je Tomasa Mana impresionirao, …

Više

Paralelni svetovi Salvadora Dalija

Za „Pečat“ iz Pariza Slavica Batos Velikom retrospektivnom izložbom u Centru Pompidu Pariz odaje počast najpopularnijem slikaru XX veka Pre nešto više od trideset godina, u zimskim mesecima koji su ostavili za sobom burne sedamdesete …

Više

Poezija u novom ključu – Hajdeger i matija

Piše dr Marija Dukić Uz obilje filološke i filozofske potkrepe, autor ove studije dokazao je da je Matija Bećković – rastumačen krajnje srodnim Hajdegerom – ontološku čistotu iznova spasonosno vaspostavio u ultramodernoj,  premda arhaičnoj, poetskoj …

Više

Oda nadi i okrepljenje volji

Piše Julijana Mrkonja Stojan Župljanin, „majčina kletva“, (roman), „Logos“, Bačka Palanka, „Bistrica“, Novi Sad, 2012. Iz Haga, iz tamnice u kojoj stoluju nepravedno utamničeni srpski heroji, stiže knjiga Stojana Župljanina „Majčina kletva“, jedna od onih …

Više

Nešto za ništa, uz čast izuzecima

Piše Vladislav Panov Manifestacija na kojoj je Američka filmska akademija po 85. put dodelila najpopularnije filmsko priznanje na svetu, svog Oskara, održana je prošle nedelje uz svu odavno uobičajenu dominaciju sapunice, taštine i ispraznosti Skoro …

Više

Po meri najlepše balade

Piše RAŠKO V. JOVANOVIĆ Decentno primenjenim postupkom reditelj Andrijana Videnović nastojala je i uspela da Simovićeva „Hasanaginica“ ne sklizne u scenski oratorijum Svakako da je „Hasanaginica“ najlepša balada srpske narodne poezije. Vuk Karadžić svrstao ju …

Više

Kroatocentrična (jugo)sfera

Piše Jovan Popov „Teorija književnosti“, zagrebačkog profesora Milivoja Solara, lišena Srba i štampana latinicom, nedavno se pojavila i u izdanju jednog srpskog izdavača, i to ne ma kojeg, već onog najmoćnijeg, javnog preduzeća izdašno i …

Više

Balkanski sindrom

Piše Vladislav Panov Pobedili Rumuni, Bosanci i Srbi, uz ponekog Amerikanca – bilo bi najkraće sumiranje prošle nedelje okončanog 63. filmskog festivala u Berlinu kada je reč o njegovim nagradama. Učinak je to uobičajeno snishodljivog, …

Više

Antologija živog života

Piše Petar V. Arbutina Važnost ove antologije ne počiva samo u njenom sakupljačkom aspektu i vrednom i celovitom radu antologičara, već u uspostavljanju konteksta, sagledavanju kontinuiteta i genealogije jednog, više nego jasno, strukturalnog fenomena umetničkog …

Više

Arogantno štimovanje istorije

Piše Vladislav Panov Trijumf „Arga“ Bena Afleka i na prošlonedeljenoj dodeli nagrada Britanske filmske akademije (BAFTA ), kao i nešto ranije kada su mu dodeljeni „Zlatni globusi“ u najznačajnijim kategorijama, uzdižu ovaj film na mesto …

Više

Pepeo, pepeo

Piše Rajko Petrov Nogo Mnogo godina pre drugih Kalajić je pisao o smetljištu moderne umetnosti, o groblju avangarde, o senilnom varvarstvu Zapada, o pustinji koja se širi, o američkoj lihvarskoj imperiji zla, o okupiranoj Evropi, …

Više

Dvoboj i književnost

Stvar sumnjiva, društveno i moralno štetna, plod sujete i uobrazilje, san o izmišljenim vrednostima, izbor zaljubljenika u smrt, dvoboj je postao vrednosno opovrgnut, jer je u modernoj osudi dvoboja položen zalog za otkriće humanosti, za …

Više

Hajdeger: svetla i senke

Piše Danilo N. Basta Reč na dodeli nagrade „Radio- Beograda 2“ „Nikola Milošević“  za 2012. godinu (Kamena sala „Radio- Beograda“, 8. 2. 2013) Složeno je i uzbudljivo iskustvo pogleda u „osojnu i prisojnu stranu čoveka …

Više

Izuzetna Vukova nagrada za dr Raška Jovanovića

Visoko priznanje KPZ Srbije uručeno i „Pečatovom“ pozorišnom kritičaru Ugledni srpski istoričar književnosti i teatrolog, kao i dugogodišnji „Pečatov“ pozorišni kritičar dr Raško Jovanović dobitnik je ovogodišnjeg visokog priznanja Izuzetna Vukova nagrada za 2012. godinu …

Više

„Klip“ u srpskom filmu

Piše Vladislav Panov Kako je „Fipresci“ Srbije odlučio o najboljim filmovima godine Velika pobeda „Klipa“ Maje Miloš, jednog u svemu inače malenog filma, na nedavnoj dodeli godišnjih priznanja domaćeg ogranka „Fiprescija“ (Međunarodne asocijacije filmskih kritičara …

Više

Ni čin, ni kolaž!

Piše Raško V. Jovanović Povodom „Dve priče o nasilju“ Ivana Medenice Dovijajući se da iznađe teme za svoju rubriku „Međučin“ (Kulturni dodatak „Politike“, 26. januar) Ivan Medenica bavi se i potezima Vlade Srbije u sferi …

Više

Sržna mesta u životu duha

Piše Milo Lompar U petak, 8. februara 2013. godine, u 12 sati, u Kamenoj sali „Radio Beograda“, biće dodeljena nagrada Nikola Milošević. Žiri „Radio Beograda“ (prof. dr Simo Elaković, prof. dr Mile Savić i prof. …

Više

Pisac našeg doba

Piše Dragan Lakićević U Tanaskovićevom romanu narod postoji samo u liku junaka indikativnog i asocijativnog imena, sve ostalo čine figure iz visokog društva, pa se u delu susrećemo sa grupnim portretom elite našeg doba „na …

Više

Nušić savremenik budućnosti

Piše Raško V. Jovanović Povodom 75 godina od smrti Branislava Nušića, velikog srpskog pisca, komediografa i retoričara U srpskoj dramskoj književnosti, naročito u komediji, ravnopravno sa Sterijom, Nušić ima jedno od dva vrhunska mesta. Ako …

Više

Krvava batina demokratije

Piše Vladislav Panov Iako sa zakašnjenjem većim od deset godina, italijanska kinematografija konačno je uspela da pronađe snagu da se izbori s najvećom sramotom svoje države, brutalnim prebijanjem demonstranata protiv Samita G8 u Đenovi 2001. …

Više

Priprema, pozor – FEST

Piše Vladislav Panov Osim Hanekeovog bisera „Ljubav“ koji otvara FEST 2013, podsećajući nas da je ljubav ipak merilo svih stvari i jedina vrednost koja nam je uvek potrebna, s kojom se i starost i smrt …

Više

Od pozornice uzbudljivija ulica

Piše Raško V. Jovanović Posle lutanja po moru osrednjosti u pretprošloj, tokom 2012. godine beogradska pozorišta imala su još slabiju ponudu i tako „uknjižila“ jednu praktično izgubljenu godinu Ako smo pozorišni bilans pretprošle godine označili …

Više

Piše Laura Barna Pred skulpturama Tome Rosandića oseća se radost izazvana oblikovanom snagom pokreta, istančan senzibilitet koji se pokazuje kao rezultat finog zalaženja dleta u tajne dubine materijala i izvlačenja svakog nerva ili misli na …

Više

Ogledalo Svetog Save

Piše Dejan M. Perišić Savindan koji ćemo proslaviti u nedelju nije samo crkveni praznik kojim se obeležava uspomena na ovog velikog Nemanjića, već i trenutak da se podsetimo zbog čega je svetosavlje temelj našeg nacionalnog …

Više

Ćirilizacija i panonski fašisti

Piše Branko Radun „Demokratska i vojvođanska“ halabuka digla se u Novom Sadu protiv promene latiničnog natpisa u ćirilični na Kulturnom centru grada. Promenu je inicirao dr Andrej Fajgelj, direktor Kulturnog centra, protiv koga je potom …

Više

Spilbergizacija Oskara

Piše Vladislav Panov Povodom nominacija za „Oskara“ 2013. godine kritičari zaključuju da je predstojeća osamdeset peta dodela „Oskara“ ponajviše u znaku borbe tradicije i modernih stremljenja, kako u životu,  tako i u filmskom stvaralaštvu Do …

Više

Prever i Bulatović

Piše Milovan Vitezović U želji da vrate neku pravu radost, koja njima i svetu nedostaje, Francuzi su za dolazeću Novu godinu svetu i sebi ponudili „Preverovu sferu“ ,koju i mi u Srbiji vidimo u Knez …

Više

O udesu mržnje iz ljubomore

Piše Raško V. Jovanović Dramaturške osobenosti tragedije „Otelo“, nedavno i premijerno izvedene u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu, pogodovale su rediteljskom pristupu Marka Lolića, koji se pri postavci ovog dela sasvim umesno opredelio za minimalistički …

Više

TRAGIČNI OTISAK

Piše Nataša Anđelković Novija ukrajinska književnost koja je još mnogo vremena posle pada gvozdene zavese ostala iza nje, naišla je na prijem na Zapadu tek sa prodorom energične, obrazovane, slobodoumne književnice Oksane Zabužko. Intelektualnoj javnosti …

Više

Hor koji se moli

Bila je to prva sreda u 2013. godini po julijanskom kalendaru. Hram Svetog Aleksandra Nevskog u Beogradu, u tri sata popodne, bio je prepun vernika u neuobičajeno vreme. Razlog je jednostavan. U poseti su dragi …

Više

Dežurni crv na delu

Piše Nenad Grujičić Odgovor na pamflet Selimira Radulovića „Direktorsko antologičarsko čudo!!!“, „Pečat“, 11. januar 2013. Ništa lepše za autora Antologije nego da se o njoj pišu i pohvale i pokude. Međutim, kada se pojavi prljav …

Više

Pokušaj vredan pažnje

Piše Raško V. Jovanović Premijerom  Sofoklovog remek-dela „Antigona“ u Narodnom pozorištu u Beogradu napokon popunjena jedna nedopustiva  repertoarska praznina Tokom poslednjih nekoliko godina Narodno pozorište u Beogradu nastavlja negovanje repertoara grčke klasike: posle izvođenja Sofoklovog …

Više

Naučni roman o Andriću

Piše Petar Pijanović  Analitički postupak Žanete Đukić Perišić rezultat je savremenih uvida u sagledavanju Andrićeve ličnosti i dela. Na takve uvide ili pristupe pada pozlata „starinskih“ škola Kada savremeni tumač književnosti baci pogled unazad i …

Više

SUDAR SVETOVA U LIKOVNOJ 2012.

Piše Dejan Đorić U mnoštvu stalnih dešavanja teško je razbrati šta je vredno, a pitanje je koliko su i likovni kritičari pouzdani vodiči u džungli zvanoj umetnost. Važniji možda od fenomenološkog je idejni momenat, od …

Više

Rafael – slikar, princ i polubog

Za „Pečat“ iz Pariza Slavica Batos Pariski „Luvr“ je u okviru izložbe „Rafael, pozne godine“ uspeo da okupi i pokaže najznačajnija dela iz poslednjeg perioda slikarevog stvaralaštva. Tako veliki broj Rafaelovih slika poslednji put je …

Više

Direktorsko antologičarsko čudo!!!

Piše Selimir Radulović Više je nego izazovno analitički ispratiti „Antologiju srpskog pesništva, 1847-2000“ koju je priredio, sa svešću da je neophodno sačuvati sebe čista, ne učestvujući u tuđim gresima Možda je najprirodnije svođenje utisaka o …

Više

Knjige, pisci, najbolji

Piše Vasa Pavković Lista knjiga koju vam preporučujem, kao najbolje u 2012. pokazuje da je dominirala priča i da su pripovedači na vrhu produkcije, a iza njih pesnici i potom, začudo, tek na trećem mestu …

Više

Svetski film u 2012. godini – Juriš nizbrdo

Piše Vladislav Panov Protekla filmska godina u svetu obeležena je daljim urušavanjem kreativnosti, autorske hrabrosti i ozbiljnih političkih istraživanja uz pomoć pokretnih sličica. Nasuprot tome primetno je dalje jačanje amerikanizacije svetskog tržišta, najpre azijskog, zahvaljujući …

Više

Još jedna godina za zaborav

Piše Vladislav Panov Iz nešto obimnije produkcije koja se, sticajem mnogih okolnosti, dogodila nacionalnoj kinematografskoj 2012. godini, u Srbiji se nije pojavilo dovoljno pozitivnih „ekscesa“ koji bi minuli učinak domaćih autora izbavili iz odavno podrazumevajućeg …

Više

Slovo o pesničkoj odgovornosti

Piše Vladimir Dimitrijević Četrdeset soneta u „sedam lirskih krugova“ i, kao autopoetičko svedočenje, prozni zapis „Očeva odškrinuta vrata“ čine novu knjigu Dragana Hamovića zbirkom stroge kompozicije, koja se ne daje čitaocu „raspasom na sokak“ Kao …

Više

Praznina kao vrh sezone

Piše RAŠKO V. JOVANOVIĆ Kulturna politika „žutog kartela“ dovela je i domaću teatarsku scenu, kao što je to već slučaj sa muzejima, u nezavidnu situaciju koja će se teško prevazići: loši repertoari u znatnoj meri …

Više

Bolna tema izgnanstva

Piše Nataša Anđelković Bolna tema izgnanstva/Noemi Seči „Komunista Monte Kristo“, „Zavet“, 2012, prevod s mađarskog Angela Pataki/ Ovogodišnji Sajam knjiga otvorila je mlada mađarska književnica Noemi Seči čiji je roman „Komunista Monte Kristo“ prošle godine …

Više

Između tabua, emocija i vere

Piše Vladislav Panov Osamnaesti festival autorskog filma u Beogradu Boks meč između sebi prepuštenog Festivala autorskog filma i vetrenjača nepravdi novih odnosa profiterskog sveta instaliranih i nama, odnosno njemu, prošao je i osamnaestu rundu. I …

Više

Kosovsko opredeljenje Zorana Mišića

Piše DRAGAN HAMOVIĆ „Zaštitnička tradicija“ protiv „preobučenog nihilizma“ Na početku poznatog teksta o poeziji Miodraga Pavlovića („Sunčeva svetlost na stubu sećanja“, 1953) Mišić piše: „U složenoj polifoničnoj strukturi savremene poezije dva osnovna glasa mogu se …

Više

Naličje zapadnog racionalizma

Piše Nikola Šuica Željko Simić „Uliks i post-postmoderna – filozofija egzistencije nestajućeg subjekta“, „Prosveta“, Beograd 2012. Studijski tok kojim je prof. dr Željko Simić odredio svoje poniruće traganje za izmenjenim statusom subjekta dopire iz raspona …

Više

Pun krug čovekov, u njemu krst

Pro memoria: omaž u kinoteci i sajt posvećen Dragošu Kalajiću (1943-2005) Piše Branislav Matić Da je pisao na nekom velikom jeziku, teško da bi iko ozbiljan danas dovodio u pitanje njegovo mesto među velikanima evropske …

Više

Spomenik za budućnost

Piše Darko Tanasković Predstavljena monografija „Stara Srbija (XIX-XX vek): drama jedne civilizacije“ Kritička sinteza procesa rasrbljivanja Stare Srbije u XX veku, a posebno onih u Titovoj Jugoslaviji, naročito intenzivnih od početka šezdesetih godina, izuzetno je …

Više

Samo nam je ljubav potrebna

Piše Vladislav Panov Šta o savremenom svetu govore ovogodišnje nagrade Evropske filmske akademije i zbog čega je – po evropskim filmskim profesionalcima okupljenim oko Filmske akademije Starog kontinenta – najbolji film ukupne produkcije za ovu …

Više