U svojoj knjizi „Desna misao u 20. veku“, naš najbolji poznavalaca savremene zapadne antiporodične ideologije Miša Đurković s pravom zaključuje da „nije preterano reći da je savremeno zapadno razaranje porodice ponavljanje mehanizma koji su postavljeni …
VišeUKRAJINIZACIJA U BOLJŠEVIČKOJ REŽIJI
Ukrajinska nacija je tvorevina delovanja dva hronološki posmatrano sukcesivna činioca – Austrougarske i boljševika Uprošćavanja, uglavnom, ne pomažu boljem razumevanju neke društvene pojave, mada je takav pristup neretko privlačan čitaocu ili slušaocu. Ali kao što …
VišePonovljena presuda u odbranu slobode misli
Suđenje Vladimiru Dimitrijeviću UMESTO UVODA Od 2018. godine, kada je udruženje „Da se zna“ podnelo povereniku za zaštitu ravnopravnosti žalbu za diskriminaciju protiv Vladimira Dimitrijevića, traje jedan kafkijanski proces. Pošto je poverenik Brankica Janković stala …
VišeOBZORJE NOVOG SVETA – Slika i simboli: Putinova božićna liturgija
Kakvu poruku je poslao ruski predsednik time što je sam sa sveštenikom dočekao Božić u kremljevskoj dvorskoj crkvi Rjurikoviča? Ove godine Vladimir Putin je Božić dočekao na ponoćnoj liturgiji u jednom od hramova moskovskog Kremlja …
VišePouke Krimskog rata
Da li Zapad svojim mirovnim ponudama stvara atmosferu nalik onoj u kojoj je završen Krimski rat? Henri Kisindžer je početkom decembra u britanskom rusofobnom glasilu „Spektejtor“ upozorio da se približavamo trenutku u kome je Evropa …
VišeOBZORJE NOVOG SVETA – Mesijanizam američke rusofobije
Kako je označena Putinova Rusija u novoj Bajdenovoj Strategija nacionalne bezbednosti, a kako u tekstu predsednika konzervativne prestižne Heritage Foundation? Pozicija koju su SAD zauzele prema Rusiji tokom deset meseci rata u Ukrajini dobila je …
VišeMANDAT NARODA
Šta je Borko Stefanović naučio o parlamentarizmu od ruskog ambasadora? Prethodnih dana bili smo svedoci vrlo zanimljive polemike između potpredsednika Narodne skupštine Srbije i zamenika predsednika Stranke slobode i pravde Borka Stefanovića i ambasadora Rusije …
VišeKobni mir
Da li kolektivni Zapad zaista veruje da će zvanična Rusija pristati na mir s Kijevom koji počiva na principima iznetim u najnovijem saopštenju G7, i čemu uopšte služe mirovne predinicijative dvojice ponuđača „dobrih usluga“ iz …
VišeRuski odjeci kineskog kongresa
Da li je ishod 20. kongresa kineske Komunističke partije opredelio i ishod transfera vlasti u Rusiji 2024? Budući da odnosi s Kinom posle 24. februara predstavljaju apsolutni prioritet u spoljnoj politici Kremlja, nije iznenađujuće što …
VišeOBZORJE NOVOG SVETA – RUSKA IDEJA I SRPSKI SUTERENI
Da li Rusija s Putinovim govorom ulazi u epohu ideja? Zbog sadržaja Putinovog govora u času obnarodovanja akta o prisajedinjenju donbaskih nezavisnih republika i Hersonske i Zaporoške oblasti Ruskoj Federaciji, A. G. Dugin označava 30. …
VišeOBZORJE NOVOG SVETA – Bugarski trag „krvavog novca“
Ko će platiti ekonomsku, geopolitičku i moralnu štetu od pristupanja Bugarske novoj antiruskoj koaliciji zapadnih „sila Osovine“? Kakvu ulogu su Anglosaksonci namenili slovenskim pravoslavnim balkanskim narodima postalo je kao dan jasno posle 24. februara. U …
VišeOBZORJE NOVOG SVETA – Naš rat
Da li Srbi mogu biti neutralni u ratu kolektivnog Zapada i Rusije i ravnodušni u pogledu njegovog ishoda? Brojni činioci pokazuju da je rat u novoruskoj stepi i naš rat i da u njemu Srbi …
VišeOBZORJE NOVOG SVETA – Zao duh rasizma
Zašto kolektivni Zapad rat sa Rusijom predstavlja kao konfrontaciju u moralnom smislu dobra i zla, a u političkom smislu demokratije i autokratije? Brojne i u istoriji nezapamćene kaznene mere koje kolektivni Zapad primenjuje u hibridnom …
VišeOBZORJE NOVOG SVETA – Hram ili pijaca
Kako se razgovor na životno važnu temu „Evropa i Rusija“ sa univerziteta i SANU preneo među zidove Kusturičine višegradske tvrđave kulture Sasvim je izvesno da danas u društvenom i naučnom smislu nema važnije, aktuelnije, inspirativnije, …
VišeOBZORJE NOVOG SVETA – Postratna Evropa
Da li uloga koju je Britanija namenila režimima limitrofima od Pribaltika preko Poljske do Rumunije, potvrđuje tačnost zapažanja pojedinih ruskih analitičara da cilj Anglosaksonaca nije samo poraz Rusije već i totalna prekompozicija EU Rat koji …
VišeOBZORJE NOVOG SVETA – Partija rata ili partija mira
Zašto je Zapadu u ovom trenutku životno važno da dobije ratnu pauzu u vidu lažnog primirja u Ukrajini? Ocene zapadnih političara, oficira i političkih analitičara o ratu koji kolektivni Zapad vodi protiv Rusije u Ukrajini …
VišeOBZORJE NOVOG SVETA – Mir iz jastrebovih kandži
Da li je došlo do korekcije američkog ratnog cilja? Ako bi se o ratnom cilju SAD u ratu koji kolektivni Zapad vodi protiv Rusije sudilo na osnovu izjava Džozefa Bajdena, što je formalno-pravno opravdano s …
VišeLEVIJATANOVA MREŽA
OBZORJE NOVOG SVETA Poznati ruski pisac i stručnjak za pitanja veštačke inteligencije Igor Šnurenko ovih dana je skrenuo pažnju na važan tekst veterana američkog novinarstva Tomasa Fridmana. Po Šnurenkovoj oceni tekst „Ukidanje matuške Rusije je …
VišeRAT JE UVEK OZBILJAN
OBZORJE NOVOG SVETA Zašto se ratna pobeda ne može dobiti u virtuelnom svetu propagande? Klasična teza Klauzevica prema kojoj je rat samo „nastavak politike drugim sredstvima“ tek delimično može da pomogne razumevanju prirode i ciljeva …
VišeNIŠTAVNA ODLUKA?
OBZORJE NOVOG SVETA Da li je odlukom o priznavanju prvo ukrajinskih raskolnika a zatim i MPC Fanar pokazao da je svoje papističke ambicije sa grčkih crkava preusmerio ka slovenskim pomesnim autokefalnim crkvama, pre svega ka …
VišePARALELNI PROCESI
OBZORJE NOVOG SVETA Da li je posle 24. februara, s procesom državnopravnog ujedinjenja ruskog sveta, započeo proces dezintegracije Evropske unije? Još 1950. godine Ivan Iljin je upozoravao da će „posle pada boljševika svetska propaganda u …
VišeIZVOZ KONFLIKTA
OBZORJE NOVOG SVETA Da li posredstvom Moldavije kijevski režim pokušava da ostvari svoj strateški cilj i u ratni konflikt uvuče ne jednu državu već ceo NATO? Nije prošlo ni mesec dana od incidenta sa upadom …
VišeVEKTOR OPSTANKA
OBZORJE NOVOG SVETA Koliko je opasno u multipolarnom svetu voditi jednostranu spoljnu politiku? Hibridni rat koji je politički Zapad pokrenuo protiv Rusije posle početka ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini stavio je na velika iskušenja …
VišeOBMANA
OBZORJE NOVOG SVETA Kako se rast očekivane podrške Rusiji kod nacionalnih Srba suzbija upotrebom uobičajenih negativnih stereotipa iz registra klasične anglosaksonske rusofobije? Usvajanje percepcije koju, putem medija, nameću globalistički centri moći kod tumačenja događaja u …
VišeKROJAČI DVORSKE REVOLUCIJE
OBZORJE NOVOG SVETA Da li će promena karaktera rata u Ukrajini osujetiti plan globalista da posredstvom ruske šeste kolone reprizira događaje iz februara 1917? U najnovijem intervjuu koji je dao ruskoj državnoj agenciji „Novosti“ (FAN), Aleksandar …
VišeDRUGI FRONT
OBZORJE NOVOG SVETA Baku se nije odlučio na upad u zaštićenu zonu Nagorno Karabaha, a da prethodno nije dobio saglasnost Turske. Da li je akcija izvedena uoči pregovora ruske i kijevske delegacije u Turskoj kako …
VišeKLIJENT IZ REDA ZVERI
OBZORJE NOVOG SVETA Bajdenova poseta Varšavi 25. marta verovatno će biti prilika da se do krajnosti podstaknu apetiti „hijene Evrope“, kako je cinični Čerčil nazivao Poljsku. To bi mogao da bude uvod u novu radikalniju …
VišeKATEHON
OBZORJE NOVOG SVETA Da li je Rusija dobila priliku ne samo da u punom obimu obnovi državnu suverenost već da se iznova potvrdi kao imperija i ona „koja zadržava“? Vavilonsku kulu „kraja istorije“ ovih dana …
VišeROPAC ZOMBARTOVOG ČUDOVIŠTA
OBZORJE NOVOG SVETA Da li uključivanje zapadnih multinacionalnih kompanija u ekonomski rat protiv Rusije pokazuje da je politički Zapad uveren da od ishoda ruske vojne intervencije u Ukrajini zavisi opstanak zapadnog kapitalizma? U prozapadnim medijima …
VišePOVRATAK DRŽAVA-TVRĐAVA
OBZORJE NOVOG SVETA Da li smo svedoci kraha globalističkog projekta i početka renesanse državne suverenosti? U najnovijem vrlo inspirativnom tekstu Dragan Bisenić je novu rusku državu, koja se rađa iz vojne intervencije u Ukrajini, opisao …
VišePOD ČIJIM POKROVITELJSTVOM?
Da li poruka koju će današnja Rusija 28. februara uputiti posredstvom Patruševa Srbiji može biti drugačija od one koju je grof Orlov na početku Krimskog rata 1854. preneo srpskom zastupniku u Beču Što se tiče …
VišeResuverenizacija Srpske: Ustavni provizorijum – najveća pretnja opstanku BiH (2.DEO)
Ko je u vreme Dejtona bio stvarno, a ko fiktivno suveren? Da li povratak na izvorno dejtonsko uređenje BiH, za šta se zalaže RS, može ugroziti opstanak BiH? Da bismo odgovorili na ovo pitanje, moramo …
VišeRESUVERENIZACIJA SRPSKE – Iz ugla prećutanog ustavnog uređenja SAD (1.DEO)
Zašto se na složene države, kakva je i BiH, ne može primeniti Bodenovo shvatanje suverenosti kao nedeljive i neograničene vlasti? U petak, 10. decembra, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je zaključke kojima je zadužila Vladu …
VišeRazvlašćivanje ustavotvorca
Suverenost države i nezavisnost sudija 3. deo Da li će „institucija za obuku u pravosuđu“, nezavisno od krajnjeg ishoda procesa evrointegracije, obezbediti Briselu stratešku poziciju za kontinuirani ideološki rad na oblikovanju svesti srpskih sudija i …
VišeKo spada u red „istaknutih pravnika“
Suverenost države i nezavisnost sudija (2.deo) Zašto srpska udruženja sudija i tužilaca, kao i srpski profesori prava, s pravom govore o potrebi zaštite pravosuđa od uticaja domaće politike, a potpuno zanemaruju zaštitu pravosuđa od malignog …
VišeUstav po meri Brisela
Suverenost države i nezavisnost sudija (1. deo) Mada je Vlada još 4. decembra 2020. podnela Narodnoj skupštini predlog za promenu Ustava u delu u koji se tiče pravosuđa, nadležni skupštinski Odbor za ustavna pitanja i …
VišeUstav, a ne pesnica
Zablude doktrinarnog konzervatizma (4.deo) Da li Pašićev koncept „narodne države“, koji povezuje demokratsko i nacionalno, ima potencijal da spreči nove tragične raskole u srpskom društvu? Pašiću i radikalima se kao najteži politički greh najčešće pripisuje …
VišeAutoritet u koji je narod verovao
Zablude doktrinarnog konzervatizma 3.deo Da li je Austrougarsku sahranio Principov pucanj ili neodoljiva privlačnost demokratskih političkih ustanova njenog malenog suseda? Polazeći od teze da su demokratski ustav, opšte biračko pravo i pravo na slobodno političko …
VišeKome smeta Pašić (2.deo)
Zablude doktrinarnog konzervatizma Dva najveća politička greha „drugosrbijanci“ nikada nisu oprostili radikalima Iako je morala da prizna kako „Narodna radikalna stranka predstavlja jednu od ključnih pojava u istoriji Srbije u moderno doba“, Latinka Perović sasvim …
VišeZablude doktrinarnog konzervativizma (1.deo)
Pašićev politički testament Zašto je važno napraviti razliku između liberalizma 19. veka i savremenog neoliberalizma Današnjim generacijama srpskih patriota neretko je blisko izvesno mutno oduševljenje nekim oblikom ličnog režima ili pak meritokratije, odnosno staleškim načelom …
VišeKosovo između defetizma i tihe predaje
Da li se na čelu najelitnije srpske akademske ustanove našao Srbin koji ne samo da sumnja u moralnu i materijalnu snagu sopstvenog naroda da stvara i menja istoriju već i intelektualac spreman da nepravdu prihvati …
VišeCrkva i nacionalni rad
Ima li srpske nacionalne svesti u srednjem veku? Kada razmatramo problem srpske nacionalne svesti u prošlosti, prvo se susretnemo s pitanjem kada su Srbi uopšte postali svesni da čine, rečju Ernesta Renana, „veliku solidarnu zajednicu, …
VišeTreći Rim – uobrazilja ili stvarnost
Da li srpski pogled na tek završeni jermensko – azerbejdžanski rat oko Arcaha (Nagorno Karabaha) pokazuje da je savremeno srpsko shvatanje svetskoistorijske uloge ruske države samo replika kolektivne srpske arhetipske predstave Moskve kao „Trećeg Rima“? …
VišeUstav jeste Biblija
Da li se u zapadnoj pravnoj tradiciji, čije vrednosti Srbija treba da usvoji u procesu harmonizacije svog prava s pravnim tekovinama EU, ustav zaista shvata onako kako nam sugeriše diplomirani pravnik s Pravnog fakulteta Univerziteta …
VišeTragom jedne slutnje
Zašto Vašingtonski sporazum podseća na Tajnu konvenciju koju je Kneževina Srbija zaključila na Vidovdan 1881. godine s Austrougarskom? Kada je u pitanju sporazum koji je predsednik Republike Srbije zaključio 4. septembra u Vašingtonu sa tzv. …
VišeDanajski darovi
Američki i britanski zvaničnici o kršenju prava SPC Na američkom portalu „Njuzvik“ u razmaku od samo dvanaest dana pojavljuju se dva teksta relativno visokih američkih i britanskih zvaničnika, koji skreću pažnju javnosti na ozbiljna kršenja …
VišeEtnički Srbin, politički Crnogorac
O iskušenjima crnogorskog dualnog identiteta Dualni identitet Crnogoraca najefektnije je izrazio Momir Bulatović, rekavši kako je „ponosan na svoje crnogorsko ime i srpsko prezime“. U ličnom sećanju potpisnika ovih redova crnogorski dualni identitet doživljen je …
VišeSkupa zabluda
Da li bi nova Jalta, kao i ona 1945, bila uvod u nove i poslednje srpske gubitke? U srpskoj javnosti su se, čini se, uvrežile dve podjednako opasne zablude o novim i uz to povoljnim …
VišeCrkva pod diktatom države
Zahtevi pomesnim pravoslavnim crkvama da zbog virusa korona zatvore hramove nisu ništa drugo nego novi libeli kojima su rani hrišćani rimskim vlastima dokazivali da su se državi i njenim božanstvima većma pokorili nego Hristu Pravoslavnima …
VišeNeprijatelj u ulozi arbitra?
Ono što je kompromis za Fanar i Vašington, siguran je poraz za Srpsku crkvu i Srbe u Crnoj Gori Povodom aktuelne situaciju u Crnoj Gori, SAD nas ubeđuju da, rečju Metjua Palmera, „Rusi vide ovaj …
VišePDV-om do suverenosti
Ukoliko bi se pritisak na Republiku Srpsku nastavio, da li bi najefikasnije sredstvo političkog otpora bilo referendumsko poništenje sporazuma o prenosu nadležnosti u oblasti indirektnog oporezivanja iz 2003? Poslednja odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine …
VišeZagonetka ostaje
Koja su nova ustavna rešenja zbog svojih kontradiktornosti izazivala nedoumice ne samo u široj već i u stručnoj pravničkoj javnosti Prošlo je mesec dana od pokretanja revizije više od šestine članova važećeg Ustava Ruske Federacije, …
VišeNeka se spremi Zahar
Koja je veza između promene ustava i formiranja nove političke partije „Za pravdu“, za čijeg je predsednika izabran jedan od najpopularnijih ruskih književnika srednje generacije? U prošlom broja „Pečata“ tekst „Munjeviti udar“ zaključili smo pretpostavkom …
VišeMunjeviti udar
Da li bi koristeći se efektom šoka posle izvedenog ustavnog blickriga, Putin i vojnobezbednosni tabor na izbore mogli da izađu s novim licima, a možda i partijama, i tako manje-više bezbolno slome otpor liberalnih interesnih …
VišeTo će već biti Unija
Da li bi 2025, na 1700. godišnjicu Prvog vaseljenskog sabora, stari zapadni papa i novi istočni mogli da realizuju višedecenijski ekumenistički projekat – formiranje jedne sinkretističke i globalističke pseudohrišćanske religije i njene pseudocrkvene organizacije Da …
VišeMali Šengen za „Veliku Albaniju“
Da li je novosadska Deklaracija autentični plod balkanske politike, koja bi pre svega morala da ima u vidu interese stanovnika balkanskih zemalja? Posle završetka dvodnevnog sastanka predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić, te premijeri Severne Makedonije …
VišeNEOTKLONJIVA PRAVNA ZABLUDA
Da li posle presude koju je donelo veće kojim je predsedavao sudija Miodrag Majić pripadnik bilo koje etničke skupine ili socio-kulturološkog entiteta u Srbiji može da se pozove na moral i običaje svoje zajednice kao osnov isključenja …
VišeO jednom malom zakonskom paragrafu
Dužničko ropstvo i predstavnička demokratija (4) Od čega zavisi da li ćemo u budućnosti živeti u demokratskoj suverenoj državi ili kolonijalnoj autokratiji? Iako su Srbijini propisi o okućju sastavljeni po uzoru na propise austrijske …
VišeDemos u opancima
Dužničko ropstvo i predstavnička demokratija (3) Kako se imovinskom sigurnošću zajemčenom tzv. Zakonom o okućju u Kraljevini Srbiji jedino može objasniti hrabrost i odlučnost kojom se seljački stalež izborio za pravo da bude priznat za …
VišeSuveren ili dužnički rob
Dužničko ropstvo i predstavnička demokratija Da li birač može slobodno da formira i izrazi svoju političku volju ako mu zakonodavac ne garantuje zaštitu egzistencijalnog imovinskog minimuma? Uslovljavanje radnika da popuni menicu pre zaključenja ugovora o radu poništava sva …
Više