IZ PEČATOVE ARHIVE: ODGOVORIMA NA PITANJA OBJAVLJENO 22. 5. 2020 Đorđe Mihajlović, čuvar Zejtinlika (1928–2023) Kažu ljudi da nema više hrabrih Srba kao što je bilo u Velikom ratu, ali to je greška. Uvek je …
VišeSRBIJA I JUGOSLAVIJA – JUGOSLOVENSKA IDEJA U SRPSKOJ KULTURI I UMETNOSTI
Šta je od „jugoslovenskog mesijanstva“ i vekovnog entuzijazma i oduševljavanja srpske kulturne elite ovim krugom ideja danas opstalo i ima li budućnost na srpskoj kulturnoj i umetničkoj sceni? Spektar aktuelnih ideja u tom smislu i …
VišeNa izvorima jedne utopije: zašto se verovalo u mogućnost Jugoslavije?
JUGOSLOVENSKA IDEJA U SRPSKOJ KULTURI I UMETNOSTI Šta je od „jugoslovenskog mesijanstva“ i vekovnog entuzijazma i oduševljavanja srpske kulturne elite ovim krugom ideja danas opstalo i ima li budućnost na srpskoj kulturnoj i umetničkoj sceni? …
VišeKobno britansko prijateljstvo
KRALJICA, BROZ I SRBI Više od sto godina Srbi žive u zabludi da su im Englezi prijatelji. Čega god da se dotaknete, pokazuje se suprotno: na Solunskom frontu, između dva rata, tokom Drugog svetskog rata, …
VišeZečevizija – Naše poslednje pobede
Rečima iz naslova ovog teksta završio je Stanislav Krakov zbirku ratnih sećanja utkanu u njegove dugometražne dokumentarno–igrane filmove Za čast otadžbine (1930) i Golgota Srbije (1940) i danas najpotpunije filmske prikaze srpske pobede u Velikom …
VišeZečevizija – Drugi život barona Gizla
Kako je emisija RTS-a Rambuje – srpska priča autora Miloša Milića (kao prvi deo tematske TV celine) upozorila da nam se isti ultimatum, u različitim vidovima, ponavlja od 1914, i da je to je diktat …
VišeJuriš revizionista na istorijsku istinu
Nove mitološke magle i propagandni dimovi atakuju na očuvanje pamćenja: Od pada Berlinskog zida na delu je novo iščitavanje prošlosti prema matrici koja „objašnjava” da sve što se dogodilo – nije se dogodilo, a sve …
VišeFilm decenije za zaborav dogodine?
REVIJA NAGRAĐENIH: film „1917“ Za mnoge ova će filmska godina biti upamćena po navodnom remek-delu Sema Mendesa „1917“, ratnoj drami s elementima akcije čija je izmišljena priča smeštena u jednom danu na Zapadnom frontu Prvog …
VišeMEGALOPOLIS – TRI DRVETA JEDNE ŠUME
Da li mi danas možemo da budemo različiti? Da li ta nacionalna posebnost i danas može da nas motiviše da trajemo tako različiti ili nasuprot tome žudimo za globalnom bezličnošću, tj. žudimo da budemo bilo …
VišeENGLESKA PROPAGANDNA SUPERIORNOST
PRENOSIMO Piše VLADIMIR MOŽEGOV Nemci su po završetku rata shvatili gorku istinu da rat nisu izgubili samo na bojnim poljima nego još više na mentalnom planu Pre sto godina se paradom pobede u Londonu, koja …
VišeZona sumraka – PODIGNIMO ZASTAVE
Zastava je nešto više od pukog platna i boja, zastava je nešto što proizlazi iz duše celog naroda. Zbog toga ona i predstavlja ceo narod koji se pod njom rađa, raste, stvara i umire. Nepoštovanje …
VišeVINFRID VOLF – Ko je kriv za Prvi svetski rat?
Da je nemačka naum stvaranja Srednje Evrope Nemačkog carstva – svojevrsne kontinentalne tvorevine pod upravom Berlina – kumovao Prvom svetskom ratu, dokazuje knjiga „Tešitelj“. Delo dvojice nemačkih autora, Klausa Gitingera i Vinfrida Volfa objavila je …
VišeZoran Kolundžija – Opasno življenje u dogovorenoj istoriji (1.deo)
Kad su u pitanju knjige i film danas u Srbiji, srećemo se s pomanjkanjem realnog pristupa našoj prošlosti. Favorizuje se fikcija, a zanemaruju se ili stavljaju u drugi plan činjenice, a upravo je problem našeg …
VišeIstorijska lekcija za Srbe
Pogled na proslavu u Parizu Piše Zoran Živković Nedavno obeležavanje kraja Prvog svetskog rata u Parizu zaista je pokazalo koliko se za ovih sto godina svet promenio i to ne samo u činjenici da je …
VišeIZMIŠLJENI RAT
GODINA SILOVANJA ISTORIJE (2) Naknadna pamet današnjih scenarista i reditelja kao da tera inat svim naučnim saznanjima, što sve potiče od neke postmodernističke mode da se istorija, koja se dogodila, izvrće u fikciju, koja se …
VišePrvi svetski rat u savremenom srpskom romanu: Da nismo nešto zaboravili?
Piše Vesna Trijić Poetiku novih romana o Velikom ratu danas ne kontrolišu pisci već tržište, famozni zakon ponude i potražnje. Jubileji poput ovog, prigodnim romanima obezbeđuju apriorno pohvalan tretman, iluziju da su bitni i potrebni, …
VišeKineski radni korpus u Velikom ratu
NEPOZNATA STRANICA ISTORIJE Oko 140 hiljada Kineza, mahom seljaka, pridružilo se tokom Prvog svetskog rata kao radna snaga Francuzima i Britancima. Još oko dvesta hiljada radilo je u Rusiji Saborci naših predaka na Solunskom frontu …
VišePARISKI SINDROM
LEKCIJE SA JELISEJSKIH POLJA Nisu istinite teze koje se pojavljuju u „nezavisnim“ medijima, na društvenim mrežama i u nekim opozicionim partijama i pokretima da je skandaloznim ponašanjem domaćina na obeležavanju stogodišnjice primirja u Prvom svetskom …
VišeIstorijsko a nedovršeno pomirenje
Jedinstveni simbol mira i primer drugima u svetu na neprestanoj proveri: Odavno je zaista odvažnim delovanjem državnika s obe strane Rajne „zatrpana“ provalija koja je delila nekadašnje ljute neprijatelje, Francuze i Nemce, ali ima još …
VišeCarska je glasila: Treba pomoći
Vek od smrti ruskog imperatora Nikolaja Drugog i njegove porodice Piše Boris Milosavljević Na diplomatske depeše koje su prenosile zahteve srpske strane za novčanu pomoć, dostavljane regularnim diplomatskim putem, car je zapisivao „Treba pomoći“ Car …
Više