U izveštaju se ističe se da je “neophodno pokrenuti zakonodavne promene” pre sledećih izbora kroz “inkluzivni konsultativni proces izgrađen na širokom političkom konsenzusu”, ali nema pomena o navodnoj krađi izbora
“Radi efikasnijeg ostvarivanja biračkog prava Republička izborna komisija treba da razvije i implementira blagovremen, sveobuhvatan i ciljani program edukacije birača, uključujući prava birača, sprečavanje grupnog glasanja i važnost tajnosti glasanja. Detaljne informacije o glasačima i edukativni materijali bi trebalo da budu dostupni u različito dostupnim formatima”, ukazuje ODIHR u preporukama u izveštaju.
Sloboda izražavanja i okupljanja uglavnom su poštovane u kampanji i na izborima, a biračima je dat izbor između istinskih političkih alternativa.
Ipak, “slučajevi pritiska na zaposlene u javnom sektoru, zloupotreba javnih resursa i šeme za podsticanje birača izazvali su zabrinutost na mogućnost glasača da naprave izbor bez nepotrebnog pritiska”, navodi se u izveštaju.
Ove prakse, pored nekih izazova koje je opozicija imala da pristupi javnim mestima, “nagnuo je teren na jednu stranu” i “zamaglio liniju između države i stranke”, što je u suprotnosti sa međunarodnim standardima i stavom 5.4 OEBS-a iz Kopenhagena iz 1990. godine, dodaje se u izveštaju.
U izveštaju piše i da je “različitost perspektiva u medijima smanjena sve jačom polarizacijom i snažnim uticajem vlade na većinu medija”, kao i da je “ODIHR EOM primila brojne izveštaje o tome da su kritičkim novinari bili izloženi verbalnim uvredama i napadima državnih funkcionera i provladinih medija, autocenzuri; mnogi sagovornici ODIHR EOM su primetili kulturu nekažnjavanja takvih radnji”.