IZLOG KNJIGE

Vidoje Golubović, Novica Pešić, Predrag Pavlović
VOJVODA VUK: RATNIČKA LEGENDA
Prometej

Biografija potpukovnika srpske vojske Vojina Popovića, poznatijeg kao vojvoda Vuk, ispunjena je neprekidnom borbom: za opstanak u surovim uslovima pod turskom okupacijom u Raškoj oblasti, gde je rođen; da preživi u nemaštini na periferiji Kragujevca, gde su mu se preselili roditelji, bežeći od turskog zuluma; za sticanje vojnih i ratničkih veština u Nižoj školi Vojne išla putem vojne konfrontacije fiksirajući se posebno na jugoistočne susede. Arčibald Rajs, došavši u Srbiju 1914. kao neutralni posmatrač rata, bio je zaprepašćen zločinima Austrougara, i u svoj dnevnik beleži zločine – streljanja, uzimanja talaca i deportacije. („Beogradske bolnice su danas četiri puta bile bombardovane”, pisao je Rajs dodajući da Austrougarska „želi da izbriše čitav srpski narod”.) Ti zločini, kako je ukazao bečki list „Prese“, nisu bili nikada kažnjeni. Za sučeljavanje sa ratnim zločinima nije se našao nijedan pravi trenutak, te do toga nikada nije došlo, a izgovori su bili da Republika, koja je zamenila Dunavsku monarhiju, nije mogla da se krivi za zločine austrougarske  vojske, a kasnije ni Druga Republika nije priznala zločine, kako ne bi nanela štetu carskom ugledu koji privlači turiste… akademije Kraljevine Srbije; u četničkoj akciji za slobodu srpskog naroda u Južnoj i Staroj Srbiji i Makedoniji; u jurišima predvodeći ratne dobrovoljce u balkanskim ratovima, borbama na Ceru, Drini, Kolubari i za oslobođenje Beograda 1914. godine; potom u borbama na Solunskom frontu do junačkog osvajanja Kajmakčalana, gde je, u 32. godini života, predvodeći svoje ratnike na Gruništu kod Crnog kamena, slavno poginuo. Još za života postao je ratnička legenda: strog, pravičan i uvek spreman da se stavi u službu odbrane svoje otadžbine i porobljenog srpskog naroda. 

Fransoa de Larošfuko
ISTINE OD KOJIH BEŽIMO
Službeni glasnik

Hoćemo li da znamo nešto od čega najradije odvraćamo pogled? Da saznamo stvari o sebi, a da pri tome ne laskamo? U tom pogledu nema boljeg vodiča od Larošfukoa, kako nekad, tako ni danas. S tim se slažu i Volter, Fridrih Niče, Marsel Prust, general De Gol, Artur Konan Dojl… U ovoj izvrsnoj i dragocenoj knjizi naći ćemo misli o autorovim omiljenim temama, o samoljublju, poroku i vrlini, ljubavi i ljubomori, pristrasnosti, prijateljstvu, strasti i ponosu. U svojoj četrdesetoj godini, Fransoa, vojvoda od Larošfukoa (1613–1680), napustio je politiku i počeo da piše svoje maksime. Poetična, ironična i često humorna, njegova mudra zapažanja brutalno su dalekosežna i odličan su izvornik za svakog ko je istinoljubiv i inteligentan. Preveo Zoran Minderović.

Lukije Apulej
SOKRATOV DEMON ILI BESEDA O MAGIJI
Službeni glasnik

Lukije Apulej, platonovski mislilac, rođen u Madauru (danas u Alžiru), u rimskoj koloniji u Severnoj Africi, po svemu sudeći romanizovani Berber, u mestu nadomak Aleksandrije bio je optužen da se služio magijom da bi stekao pažnju (i blago) starije udovice kojom se oženio. Njegova odbrana pred sudom, poznata kao Beseda o magiji ili Apologija, istovremeno je sjajno i razigrano malo književno remek-delo i izuzetan pravni dokument. Ona najavljuje Apulejev roman lutanja „Zlatni magarac“ (originalni naslov „Metamorfoze“), u kojem je izvesni Lukije, prometnut u magarca, zabavna žrtva svakojakih magijskih čaranja. Od Apuleja je sačuvana i njegova osobena filozofska rasprava, Sokratov Demon, o bogovima i demonima antičkog sveta. U ovoj knjizi se Sokratov demon i Beseda o magiji prvi put pojavljuju na srpskom jeziku, u prevodu sa latinskih izvornika.

Lori Mur
OKORELOST 
Agora

Ključno obeležje kratkih proza Lori Mur je humor. To neveselo mesto kakvo Amerika u poslednje dve-tri decenije jeste, ona predstavlja bez ulepšavanja, ali zato jezikom koji težinu egzistencije razbija ironičnim opaskama, zapažanjima o apsurdnosti vaskolikog postojanja, smehom kome ne mogu odoleti ni njeni likovi, a ni čitaoci. Taj smeh nije previše glasan, kratak i eksplozivan, već onaj kome se vraćamo kao poslednjem utočištu, kad sve ostale pametne i velike parole, verovanja i principi izblede.

Njeni junaci su mahom visokoobrazovani, srednjeklasni i nevisoke emocionalne inteligencije, koju nisu stigli da razviju jer su se bavili dubokim mislima o spoljašnjoj i unutrašnjoj politici svoje zemlje, dok su osmišljavali svoj porodični život na Srednjem zapadu jer im se činilo da je to ispravno, i da ima smisla. Sve dok nisu shvatili da smisla nema, da su razvedeni, u dugovima, nasukani na vlastite snove o sredovečnosti. Lori Mur ih predstavlja kao nemoćne da krenu napred, previše gnevne zbog čestog osvrtanja unazad, dok pribegavaju zaklonima od novih veza, donatorskih večera, prizivanja duhova i bivših sopstvenih veličina. I kako onda da im ne preostane smeh? I tajna radost zato što njihova malobrojna deca ipak poseduju mudrost, makar u zametku, kakvu oni nisu imali, da razmrse to klupko odanosti kontraproduktivnoj tradiciji, i strasti koju ova guši, ali koja uporno tinja. Amerika će ponovo biti velika, jer su joj deca verna? Zapisi o američkom životu Lori Mur taj deo ipak ostavljaju otvorenim. Redaktor prevoda sa engleskog Ivana Đurić Paunović.

Ilija Bakić
101 LICE FANTASTIKE
Agora

Kratki ogledi o delima više od stotinu pisaca prevashodno naučne fantastike, ali i epske fantastike, odnosno fantastike natprirodnog – horora ili mračne fantastike, kako pisaca koji su odavno zauzeli svoje mesto u analima žanrovskih književnosti odnosno sveukupne literature, tako i autora koji poslednjih decenija određuju pravce aktuelnog razvoja ovih žanrova.

Pisci se ne tretiraju izolovano već su pozicionirani u opšteistorijskim tokovima razvoja žanrovske literature, precizirani su pomaci koje doneli odnosno njihov doprinos razvoju specifične žanrovske tematike i ikonografije. Tako čitalac biva upoznat ne samo sa opusom autora kao pojedinaca već i sa osnovnim tendencijama razvoja ove grane literature, od njenog nastanka do danas.

Knjiga se može iščitavati i kao kritički leksikon relevantnih žanrovskih pisaca, odnosno svojevrsno žanrovsko hrestomatije iz pera autora koji više od tri decenije aktivno prati naučnofantastična dela, te o njima daje svoj kritičarski sud. Ovaj kritički uvod u svetove žanrovske fantastike je jedinstveno delo na ovdašnjoj književnoj i kulturnoj sceni.

Džordž Orvel
1984
Vulkan izdavaštvo

Objavljeno nekoliko godina nakon završetka Drugog svetskog rata, ovo remek-delo svetske književnosti predstavlja nemilosrdno i proročansko razmišljanje o moći, o svim zabludama i apsurdima totalitarizma – sa njegovim prezirom prema ljudskom životu, upotrebom sile, kultom vođe uzdignutog do božanstva. Radnja se odvija u bliskoj budućnosti sveta, u kojoj je moć koncentrisana u tri ogromne superdržave. Na vrhuncu političke moći u jednoj od tih država nalazi se Veliki Brat, sveznajući i nepogrešivi, kojeg niko nikada nije video lično, ali čiji su posteri svuda. Glavni junak Smit radi u Ministarstvu istine, i ima zadatak da cenzuriše knjige i novine koje nisu u skladu sa zvaničnom politikom. Nezadovoljan poslom i životom u kojem mu Policija misli nadzire svaki pokret i svaku reč, on pokušava da nešto preduzme, iako je svestan da ga to može dovesti u smrtnu opasnost. Prekretnica u engleskoj književnosti, jedan od najpoznatijih i možda najkontroverznijih romana prošlog veka, „1984“ je knjiga koja će vam uzburkati savest i navesti vas da razmislite: o prošlosti i sadašnjosti, ali pre svega o budućnosti.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *