„Ove sisteme ćemo dobiti oko 22. juna“, rekao je Melnik, misleći na haubice dok je ponovo kritikovao Berlin da je prespor sa isporukom oružja. Datum koji je ambasador naveo bio je dan kada je nacistička Nemačka izvršila invaziju na Sovjetski Savez 1941. godine. SSSR je tada uključivao i Ukrajinu i Rusiju, a Ukrajina je bila među prvim sovjetskim teritorijama koje su nacisti napali.
Sam Melnik nije komentarisao izbor datuma. Umesto toga, rekao je da će Ukrajina dalje dobiti 15 “Gepard” samohodnih PVO sistema do kraja jula i još jednu isporuku istih sistema mesec dana kasnije.
Nemačko ministarstvo odbrane ranije je potvrdilo svoje planove za slanje 15 “Gepard” sistema u Ukrajinu u julu. Berlin snabdeva Kijev oružjem skoro od početka ruske vojne operacije krajem februara. Ipak, sve isporuke su do sada uključivale samo pešadijsko naoružanje, prenosne protivoklopne i protivvazdušne sisteme, kao i municiju i gorivo.
Politiku nemačke vlade u ovom pogledu žestoko su kritikovali Kijev, neke zemlje EU, pa čak i koalicioni partneri kancelara Olafa Šolca. Sam Melnik je više puta kritikovao nemačku vladu, a čak je Šolca nazvao „uvređenom kobasicom“ zbog njegovog odbijanja da poseti Kijev nakon što su ukrajinske vlasti sredinom aprila kritikovale nemačkog predsednika Franka-Valtera Štajnmajera.
Ukrajinski ambasador je u petak još jednom optužio nemačku vladu da odlaže isporuke teškog naoružanja i naveo da Kijev već ima sporazume sa nemačkim proizvođačima oružja koji nedeljama čekaju na odobrenje vlade.
Moskva je krajem februara pokrenula vojnu operaciju velikih razmera u Ukrajini nakon sedmogodišnjeg sukoba u Donbasu i zbog neuspeha Ukrajine da primeni uslove sporazuma o prekidu vatre iz Minska. Protokoli uz posredovanje Nemačke i Francuske bili su osmišljeni da regulišu status otcepljenih regiona unutar ukrajinske države, ali nikada nisu realizovani.
Rusija sada zahteva da Kijev prizna ruski suverenitet nad Krimom i Lugansku i Donjecku Narodnu Republiku, te da se zvanično proglasi neutralnom zemljom koja nikada neće ući u NATO. Takođe, Rusija je saopštila da je cilj operacije zaštita stanovništva, kao i demilitarizacija i denacifikacija Ukrajine.
Politiku nemačke vlade u ovom pogledu žestoko su kritikovali Kijev, neke zemlje EU, pa čak i koalicioni partneri kancelara Olafa Šolca. Sam Melnik je više puta kritikovao nemačku vladu, a čak je Šolca nazvao „uvređenom kobasicom“ zbog njegovog odbijanja da poseti Kijev nakon što su ukrajinske vlasti sredinom aprila kritikovale nemačkog predsednika Franka-Valtera Štajnmajera.
Ukrajinski ambasador je u petak još jednom optužio nemačku vladu da odlaže isporuke teškog naoružanja i naveo da Kijev već ima sporazume sa nemačkim proizvođačima oružja koji nedeljama čekaju na odobrenje vlade.
Moskva je krajem februara pokrenula vojnu operaciju velikih razmera u Ukrajini nakon sedmogodišnjeg sukoba u Donbasu i zbog neuspeha Ukrajine da primeni uslove sporazuma o prekidu vatre iz Minska. Protokoli uz posredovanje Nemačke i Francuske bili su osmišljeni da regulišu status otcepljenih regiona unutar ukrajinske države, ali nikada nisu realizovani.
Rusija sada zahteva da Kijev prizna ruski suverenitet nad Krimom i Lugansku i Donjecku Narodnu Republiku, te da se zvanično proglasi neutralnom zemljom koja nikada neće ući u NATO. Takođe, Rusija je saopštila da je cilj operacije zaštita stanovništva, kao i demilitarizacija i denacifikacija Ukrajine.