Svetionik – Ljetnji slani medaljoni

Aš baštuna i dvojka špadi iz špila italijanskih karti triestina, foto N.M.

Turizam je pokušaj sakralizacije drevne prakse hodočašća

More na srpskom
Nikad mora nije bilo previše u knjigama na srpskom.
Ruku na srce, mora je malo i u moru svjetske književnosti.
Mare i kapetan
Požalila se Mare kapetanu, kad su se ono sreli u starogradskoj ulici, da joj tamo neki momci stalno dobacuju: – Mare, kurvo! Mare, kurvo!
– A vi znate, šjor kapetane, stara sam žena; tim sam se zanatom ja prestala bavit imaće tome 40 godina!
– Eh, Mare. Imaće i meni 40 godina kako ne navigavam, ma me narod i dalje zove: šjor kapetane!
Nema granica
Učili smo iz SFRJ udžbenika da se „naša zemlja graniči s Italijom, Austrijom, Mađarskom, Bugarskom, Rumunijom, Grčkom i Albanijom, a da nas s juga zapljuskuje Jadransko more“.
Zanimljivo: ne graničimo se s morem, nego nas ono, gle, zapljuskuje.
To je esencijalno tačno, ne samo u pojasu plime i oseke nego i tamo gdje komad obale utone vremenom, ili pak nestane u hipu, tokom kakvog jakog zemljotresa.
Iskušenik
U trenutku kada ga je u manastirskoj crkvi usred vazda bludnog ljeta uzeo da iskušava demon prikazavši mu se materijalno, iskušenik ga je Aleksandar odgurnuo. I pogriješio.
Od tada je dugo imao ruke koje zaudaraju, pa se i nije rukovao. Držao ih je u morskoj vodi u koju je, po igumanovom savjetu, kanuo kap Bogojavljanske vodice i malo limunovog soka.
Danas je vlasnik važne lekcije:
S demonom nema razgovora. Distanca.
Peškarija
Peškarija je ime za riblji dio primorske pijace.
Bajkovit bi bio ovaj izbor od 12 najkvalitetnijih zalivskih riba: zubatac krunaš, brancin, pagar, orada, marmora, gof, pešešpada, lica, raža, golub, gruj, špar.
Ali se nikad na nekoj zalivskoj peškariji, da se pamti, nije dogodio u ponudi rečeni – ribarski fleš rojal!
Imanje
Kuću na moru, ispred nje jahtu, obilat račun u nekoliko banaka, može da ima talentovani svak ko danas zna da ćuti.
Užanca
Užanca je – u prevodu s nulte nadmorske – nešto između običaja i navike.
Užanca je da se riba s gradela, u tanjiru pokapa limunovim sokom.
Koja kap da se iscijedi i u vino.
O soljenju
Kaže mi šef kuhinje restorana „Jadran“:
„Zanemarimo li ostale začine, najteže je soliti.
„Neko voli slanije, neko ne. Slanik na stolu držimo, ali – ne zna svako ko uzme da ruča sebi da dosoli! Nije navikao…
„Osim toga, postoje i jela koja je zabranjeno soliti. U buzaru se, recimo, ne stavlja ni zrnce, jer svu potrebnu so školjke same puste dok se otvaraju na vatri…“
Turistički razlozi
Jedni odlaze na more da bi od ljudi pobjegli u samoću, a drugi pak bježe od samoće među primorce, i u gužvu, među sve druge, jednako poprizvane morem.
Definicija turizma
Turizam je pokušaj sakralizacije drevne prakse hodočašća.
Nova mora
„Do juče sam bio željan novih mora!“ – kaže mi profesionalni pomorac čiji su preci stigli u Zaliv 1692. i sve vrijeme davali Primorce od obje sorte: koji hvale more ploveći, i koji hvale more držeći se kraja.
„Ali više nisam. Google Earth otkrio nam se pogubnim za želje. Sada vidimo sve; i prirodne atole u obliku srca, i vještačke – u obliku palme. Avantura se pervertirala. Novih mora više nema za pomorce. Jedva da ih je tu i tamo preostalo za turiste.“
Plavo-bijeli humor
S petka na subotu dogodila se u obalnom mjestu saobraćajna nesreća. Ništa ozbiljno, srećom, i bez žrtava. Ali je svako mogao da prepozna kako do juče skupocjeni automobil mladog pomorskog oficira od tog jutra ne vrijedi mnogo: zakucao se na ravnom putu u obalni zidić, naoko iz čista mira…
O tome kako se i zašto dogodio udes, povela se među mještanima rasprava. „Mladost nema svoje zakone u pameti, nego u krvi!“ – citirao je Andrića profesor srpskog jezika u penziji, okružen ženama s borsama punim blitve i freških sarduna sa pjace.
„A, što bi drugo bilo…“ – prospekulisao je najbolji kartaš u mjestu. „Petak veče, ludovalo se, i popilo! Vraćali su se autom iz Kotora. I sad: da ona nije imala u ruci aša baštuna*, a on da u ruci tokom vožnje nije imao dvojku špadi* – do ove nesreće ne bi ni došlo!“
(*Baštuni, špade, kupe i dinari su boje u igrama italijanskim kartama.)
Porto Montemauro
– ?
– 1001 za noć. Pa radi sa mnom šta hoćeš.
– OK.

Programski format Svetionika jeste da bljeska s upravo bokokotorske nulte nadmorske. S jedine geografije na svijetu na kojoj naš narod i dalje živi uz more

Jedan komentar

  1. Nikola brilijantan kao i obicno…

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *