Kineski spas za mađarsko školstvo

Mnogim univerzitetima u Evropskoj uniji inostrani studenti omogućavaju preživljavanje

Na Univerzitet DUE u gradu Dunaujvarošu (jednom od centara visokoškolskog obrazovanja tehničke i ekonomske struke u Mađarskoj) u školskoj 2016–2017. na prvu godinu se upisalo 504 studenta, a u ovoj 428, dok je kapacitet prijema 1.700 brucoša. Prošlogodišnje dvotrećinsko smanjenje broja upisanih, odnosno ovogodišnje tročetvrtinsko, upalilo je alarm jer preti vrlo ozbiljnim posledicama po finansiranje, a što je najgore – identična situacija je u gotovo svim ustanovama u okviru mađarskog visokog školstva (Njiređhaza, Bekeščaba, Sekešfehervar, Sombathelj, Pečuj…)!

[restrict]

REGRUTOVANJE STUDENATA DUE je, da bi se pokušao izvući iz ove obrazovne „jame“, odlučio da, prvi od domaćih univerziteta, napravi presedan. Odvojio je 12 odsto svog godišnjeg budžeta da u školskoj 2017–2018, preko agencije koja će se baviti propagiranjem, privlačenjem i „regrutovanjem“ inostranih studenata u ovu instituciju, za narednu akademsku godinu na studije na engleskom i nemačkom jeziku upiše od 1.000 do 1.500 kineskih studenata.

I tu dolazimo do pitanja „svih pitanja“. Šta je, uprkos činjenici da u Mađarskoj i dan-danas postoji odgovarajući broj maturanata koji mogu da popune sva mesta u domaćem visokom školstvu, dovelo do drastičnog pada njihovog upisa?

Četiri su razloga za to. Vladajući Fides premijera Viktora Orbana 2012. godine zakonski je izmenio način prijema na više i visoke škole u Mađarskoj (pooštrio je kriterijume kvalifikacionih ispita i smanjio kvote za upis), ograničio vreme studiranja (jer je redovan rok za sticanje akademske diplome uključio u radni staž), vanredno morao da završi sa studentima koji su okvirima tzv. „omasovljenog“ visokog školstva 2000-ih
upisali studije i još nisu stekli diplomu, a kao poslednji faktor je i demografski pad koji je u tendenciji smanjenja upisa na studije takođe imao svoju ulogu.

„Regrutovanjem“ studenata iz inostranstva svi mogu da dobiju. Mađarska toliko potreban novac, a studenti koji stižu iz „treće“ države – slobodno kretanje na teritoriji EU tokom 10 meseci, koliko im važi viza za školsku godinu.

BEZBEDNOSNI RIZIK Godišnja školarina od pet hiljada dolara, međutim, može da bude privlačna i za nedobronamerne. Naime, na taj način mnogo jeftinije mogu da stupe u Šengen zonu EU, nego da plate 10 do 12 hiljada dolara ljudima koji švercuju migrante i tako u Mađarsku stignu na ilegalan način… Upravo zbog toga svi koji se prijave na konkurse fakulteta iz država izvan EU biće testirani po tri osnova – bezbednosnom, intelektualnom i finansijskom (da li raspolažu novcem potrebnim za kompletne studije).

Mađarska je bila primorana na ovako radikalne mere, jer su se u početku javile zloupotrebe (taj talas je danas znatno splasnuo). U Miškolcu je, recimo, 2004. „nestalo“ 49 pakistanskih studenata (koji su upis na visokoškolske studije u Mađarskoj iskoristili samo da uđu u Evropu), sa Visoke škole „Janoš Kodolanji“ u Sekešfehervaru na „nepoznato“ mesto otišlo je 98 studenata iz Bangladeša i 96 iz Indije, dok se poslednji takav masovni nestanak inostranih studenata odigrao 2008, kada je sa Univerziteta u Pečuju volšebno „iščezao“ 21 kineski student…

Mađarska ipak, ubrzanim podizanjem svih standarda, ulazi u veliku trku za privlačenje inostranih studenata u svoju zemlju. Jer u međunarodnim rang-listama procenat stranih visokoškolaca jedan je od najkonkretnijih pokazatelja kvaliteta obrazovnog rada. Uz to, što je više inostranih studenata i predavača, to je veća šansa za postizanje novih naučnih rezultata.

Prema strategiji Fidesa u ovoj oblasti, Mađarska do 2023. godine treba da dostigne cifru od 40.000 studenata iz inostranstva.

Inače, prema zvaničnim podacima, u Mađarskoj je u 2016. učilo 28.628 studenata iz drugih zemalja (za poslednje četiri godine bilo ih je više za sedam hiljada), a lanjski prihod po ovom osnovu iznosio je (neverovatnih) 55 milijardi forinti.

Kao i u Dunaujvarošu, i u Debrecenu planiraju da u narednoj školskoj godini sistemom agencijskog „vrbovanja“ povećaju broj studenata iz Kine, a poseban program spremaju i za studente iz Rusije! I univerzitet u Pečuju, koji je takođe izgubio dosta mađarskih studenata, vrlo intenzivno radi na privlačenju studenata sa svih kontinenata. Upravo je izradio program za privlačenje studenata iz Brazila.               

[/restrict]

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *