Pečat nedelje

Britanski referendum o EU

Velika Britanija prišla je još jedan korak bliže održavanju referenduma o izlasku iz Evropske unije, koji treba da se održi najkasnije do kraja 2017. godine.
Donji dom britanskog parlamenta, naime, ubedljivom većinom glasova (544 prema 53, protiv je glasala samo Škotska nacionalna partija) usvojio je Zakon o referendumu, kao jedan od nužnih preduslova za njegovo održavanje.
Ovim povodom, britanski ministar inostranih poslova Filip Hamond ponovio je da će britanski glasači dobiti priliku da se izjasne o ostanku ili izlasku svoje zemlje iz Evropske unije. „Imali smo referendume o Škotskoj, referendume o Velsu, referendume o izbornom sistemu i o Regionalnoj skupštini za severoistok. Ali, cela jedna generacija britanskih glasača nije imala šansu da kaže šta misli o našoj vezi sa Evropskom unijom. Danas smo im dali to pravo“, rekao je Hamond.
Poslednji referendum o britanskom članstvu u EU (tadašnjoj Evropskoj zajednici) održan je još 1975, dve godine po britanskom pristupanju toj organizaciji, i tada je 66 odsto Ostrvljana glasalo za ostanak. Prošlogodišnje ispitivanje javnog mnjenja, najveće do sada, u kojem je učestvovalo 20 000 glasača, pokazalo je da je britanska javnost duboko podeljena: po 41 odsto zalaže se za izlazak iz EU, odnosno ostanak u njoj, dok je njih 18 odsto bilo neodlučno.

Hapšenje Orića

Švajcarska policija je ove srede, na osnovu Interpolove poternice koju je raspisala Srbija, uhapsila Nasera Orića, ratnog komandanta muslimanskih snaga u Srebrenici.
Orić je uhapšen po srpskoj poternici, raspisanoj u februaru prošle godine, zbog sumnje da je sa još četvoricom osumnjičenih, 12. jula 1992. godine u mestu Zalazje, u opštini Srebrenica, ubio devet srpskih civila.
Ovo hapšenje – koje, sudeći prema ranijim iskustvima s politički osetljivim Interpolovim poternicama, poput onih za Hašima Tačija ili Ejupa Ganića, verovatno neće rezultirati izručenjem osumnjičenog Orića – ima i svoju ironičnu stranu: zbog svog zločina u Srebrenici Orić je uhapšen zato što je u Švajcarsku putovao da bi prisustvovao obeležavanju dvadesete godišnjice srpskih zločina u Srebrenici.

Princip u Beogradu

I ovaj Vidovdan je mogao proći neprimećeno i mirno uz zlurado podsećanje na velike srpske poraze da vest o podizanju spomenika Gavrilu Principu, poklon Republike Srpske matici u Beogradu, nije probudio pozaspale duhove u antisrpskim medijima i mediokritetsku inteligenciju zaduženu za izvinjavanja, jadikovanja, samooptuživanja i samookrivljavanja.
Spomenik Gavrilu Principu, bronzano obeležje visoko dva metra (težina 350 kilograma), biće otkriveno na Vidovdan, 28. juna, u Finansijskom parku između Nemanjine i Sarajevske ulice. Ovo je navelo pojedine istoričare da se sa neviđenom strašću obruše na Principa, pa posledično i na ratobornu Srbiju i Srbe. U neverici, oni zaključuju da se Srbija, postavljajući ovaj spomenik, usudila da obeleži nešto čega treba da se stidi. Ima smisla njihovo strahovanje „kako će ova poruka biti dekodirana u Srbiji, regionu i Evropi“. Jer posle dve decenije menjanja sećanja, simbola i značaja datuma, konačno će Srbi u Srbiji, regionu i svetu na Vidovdan moći s ponosom da obeleže dan kada je slabašni Princip uradio ono o čemu je cela porobljena Evropa sanjala, ali i da se podsete kako je taj njegov čin pripadao vidovdanskoj tradiciji na kojoj je počivala „Mlada Bosna“.
Inicijativu za podizanje spomenika Gavrilu Principu pokrenula je vlada Srbije. Komisija za spomenike i imenovanje ulica i trgova Skupštine grada pre nekoliko dana je na predlog Ministarstva rada, zapošljavanja, socijalnih i boračkih pitanja odobrila predlog.

Anđeo mira

Samo nekoliko sati pošto je američki ambasador pri Svetoj stolici, Kenet Haket, od Rimokatoličke crkve zatražio da, zajedno sa Zapadom, osudi ponašanje Rusije u Ukrajini, uz preporuku papi Franji da bi „mogao da kaže nešto više o brizi za teritorijalni integritet Ukrajine“, poglavar Rimokatoličke crkve sastao se ove srede u Vatikanu sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom. I ne samo što se sastao već mu je, simbolično, i predao medaljon koji predstavlja „Anđela mira“ „koji prevazilazi sve ratove“ i „govori o solidarnosti među svim narodima“.

Sekte zainteresovane za srpskog genija

Nakon što su nedavno u javnosti otpočele diskusije u vezi sa premeštanjem posmrtnih ostataka Nikole Tesle iz Muzeja u primereniji prostor, u medijima su osvanule fotografije na kojima u prostoriji pored urne sa kremiranim ostacima srpskog naučnika nekoliko ljudi meditira ili učestvuje u nekom spiritualnom ritualu.
Posle objavljenog članka mitropolita zagrebačko-ljubljanskog, g. dr Porfirija, jednog od najpriznatijih evropskih stručnjaka za okultne i totalitarne sekte i kultove, u kojem ukazuje na opasnost od satanističkih obreda, pojavila se, kako stoji u saopštenju SPC, bujica anticrkvenih komentara u pojedinim medijima, pokušavajući da dokažu nedokazivo.
SPC je podsetila da je Teslino intelektualno nasleđe bilo i ranije predmet interesovanja sekti, od predstavnika japanskog kulta Om Šinrikjo do „raznih drugih opsenara i magova, s idejama o ‚Teslinim svetlosnim formulama‘ i raznim drugim ezoterijskim doktrinama za koje su (bezuspešno) tražili pokriće u idejama srpskog genija i osvedočenog pravoslavnog hrišćanina“.
Mitropolit Porfirije istakao je da Muzej nije mesto gde treba da budu pohranjeni nečiji posmrtni ostaci, posebno ako se radi o Nikoli Tesli, krštenoj duši, sinu pravoslavnog sveštenika, sestriću pravoslavnog mitropolita.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *