Deliveri junit – da ili ne?

Milorad Vučelić / glavni urednik

U datim okolnostima pod krovom Narodne biblioteke Srbije, o njenoj godišnjici učinjen je veliki ustupak Srbima. Slušalo se orkestarsko izvođenje muzike Antonija Vivaldija, a moglo se lako desiti da tom prilikom, i u datim uslovima, slušamo kompozicije Iva Josipovića ili Vatroslava Lisinskog. U obzir ionako nisu mogli uopšte da dođu Vasilije Mokranjac ili Svetislav Božić.

Taj ustupak prošao je potpuno nezapaženo pa su se svi ostrvili na predsednika Srbije Tomislava Nikolića zbog njegove dosetke da se, bez obzira na istovetnost skraćenica u nazivu dve kuće (NBS) u Narodnoj banci Srbije novac može devalvirati, dok u Narodnoj biblioteci sve, a pre svega knjige, vremenom dobija na vrednosti. Nikolić i zaslužuje kritiku, ali ne zbog ovih reči već zato što je prevideo, ili zbog prigodne učtivosti zaboravio, da su isti ovi bibliotekari pod vođstvom direktora te državne institucije Sretena Ugričića pokazali da se vredne knjige mogu izbaciti na đubrište i u kontejnere, kao što je urađeno sa zaveštanom kraljevskom bibliotekom. Na tom poslu nisu radili i u toj bici nisu učestvovali samo bibliotekari nego i regruti, doduše na civilnom služenju vojnog roka. Dakle nema, u pravu je Nikolić, devalvacije, ali zato ima uništavanja knjiga. Zanimljivo je što to gotovo nikome onda nije smetalo a pogotovo ne aktuelnim predsednikovim kritičarima i ljubiteljima Vivaldijeve muzike. Naprotiv.

[restrictedarea]

U Beogradu se polako stišava pomama za „Sirizom“ i nedostojnim svojatanjem njenih ideja i ciljeva. Ali, u ovu besprizornu utakmicu sada se uključuje nama uzoriti „beli Zagreb grad“. Tamo su, sudeći po članku u nedeljniku „Globus“, današnje sirizovce prepoznali u ustašama! Jer, „za razliku od današnjih ‚ljevičara‘… ustaše su imale kakvu-takvu kritičku analizu društvenih i političkih fenomena protiv kojih se ustaju i bore“. Navedene reči se nalaze u tekstu koji nosi karakterističan naslov: „Pavelićeva Siriza“! Ostaje, naravno, nedorečeno da li i srpsko pitanje spada u red društvenih i političkih fenomena koji su podvrgnuti „kritičkoj analizi“. Ali okrenimo se dobrosusedskim odnosima i budućnosti koja je već počela. Budućnost se mora prepoznati u aktuelnim događajima. Kada već govorimo o analogijama sa Grčkom, lako bi se u prisustvovanju Branimira Glavaša, Tomislava Merčepa i Marka Perkovića Tompsona, u ulozi uglednih gostiju, na svečanoj inauguraciji nove hrvatske predsednice moglo prepoznati svetlucanje desno-nacističke „Zlatne zore“ čiji uticaj raste u domovini demokratije. Ali takva moć prepoznavanja po pravilu uvek izostaje.

Zato ne izostaju druga tobožnja levičarska raspoznavanja. Nedavno je pomodni i in „vatreni ljevičar“, hrvatski filozof Srećko Horvat u svom intervjuu najstarijem srpskom dnevnom listu ustvrdio sledeće:

„Ako HDZ zaista dođe na vlast, mislim da će se Hrvatska pretvoriti u neku vrstu Srbije. Kada to kažem, mislim i na treći element koji tu nedostaje, a to je Orban. To je zapravo neka vrsta režima koji gaji dubokokonzervativne vrednosti, bori se protiv svih vrsta manjina i sve se više ukida demokratija …“

Srbija se, sudeći prema ovim rečima, već bori protiv svih manjina, pa tako i mađarske nacionalne manjine, i to po uzoru na svog saveznika u tlačenju onih Mađara koji žive na teritoriji Srbije, a koje oličava predsednik Mađarske Viktor Orban! Zbogom pameti i logiko! Hrvatska koja do sada ništa nije činila protiv manjina a posebno Srba, to će tek činiti kada na njeno čelo dođe HDZ. Naravno, ako te manjine uopšte bude. Ili će ona, ta srpska manjina, potpuno nestati i pretvoriti se u neko lažno levičarsko socijalno-ekonomsko pitanje. Uostalom, po programskim rečima nove hrvatske predsednice, u Hrvatskoj i ne živi niko drugi do Hrvati pa tako Srbi mogu računati na neku manjinsku zaštitu samo ako se deklarišu kao recimo homoseksualci ili transseksualci. Onda će problem njihove ugroženosti uočiti i ovaj pomodni navodni levičar. O svemu tome uskoro ćemo pisati opširnije.

U Beogradu se odvija velika i mučna aktivnost u imenovanju žute vlade u senci. Ostaci žutog kartela se pripremaju da svoje veliko bogatstvo kadrova koji su gotovo uništili Srbiju sažmu i koncentrišu u jednu efikasnu grupaciju koja će ponuditi spas Srbiji.

Ovaj dugotrajni proces se odvija (opet) u senci velikog potresa i žestoke bitke između bivšeg premijera Britanije Tonija Blera i aktuelne srpske premijerke u senci Zorane Mihajlović. Spor je žestok a tema je od suštinskog značaja za sudbinu Srbije, njeno takoreći biti il‘ ne biti! „Deliveri junit“ – da ili ne! Bler je, upućeni kažu, za „deliveri junit“, a i sam Aleksandar Vučić je toj ideji sklon, ali je naša ministarka i premijerka u senci, a po svom samorazumevanju fatalna, Zorana Mihajlović protiv. Nemamo razloga da sumnjamo u pomenute informacije zato što dolaze iz ministarki dokazano sklonog tabloida. Taj tuđinski tabloid koji izlazi u Srbiji zove se „Blic“ i on nije ništa drugo do perfidni službeni glasnik evroatlantske volje, fabrika proizvodnje i umnožavanja propagandnih antisrpskih stereotipa. Nema toga za čim oni u ispunjavanju svojih zadataka neće posegnuti i čemu neće pribeći. A sve sinhronizovano radeći sa B 92 koji do otužnosti lažno proglašava naš list „tabloidnim nedeljnikom“.

Naša budućnost postaje sve neizvesnija, i sva goruća pitanja našeg opstanka, od pristupanja NATO-u preko energetske bezbednosti i izgradnje infrastrukturnih objekata do uvođenja sankcija Rusiji i predsedavanja OEBS-om, bačena su u drugi ili treći plan. Pred nama je pitanje svih pitanja – „deliveri junit“ Da ili Ne?

Naravno, istovremeno, radi izbegavanja da ostanemo na Kerijevoj liniji vatre, neophodno je Putinu i Rusiji suludo reći „njet“ i van svake pameti lažno ga i gnusno optužiti da nam organizuje već poznati ukrajinski scenario koji je Zapad efikasno primenio u Ukrajini i koji sada pokušava da namesti i samoj Rusiji. Svega toga se možemo spasti samo ako nastavimo sa prikrivenim i nečujnim pridruživanjem NATO-u, o čijoj paklenosti ubedljivo i razložno piše Nikola Vrzić u tekstu „Između dva gasa“ u ovom broju „Pečata“.

[/restrictedarea]

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *