Bolna tema izgnanstva

Piše Nataša Anđelković

Bolna tema izgnanstva/Noemi Seči „Komunista Monte Kristo“, „Zavet“, 2012, prevod s mađarskog Angela Pataki/

Ovogodišnji Sajam knjiga otvorila je mlada mađarska književnica Noemi Seči čiji je roman „Komunista Monte Kristo“ prošle godine dobio „Evropsku nagradu za književnost“, a koji je za ovdašnju publiku objavila izdavačka kuća „Zavet“. Govoreći o svojim prvim saznanjima o srpskoj književnosti, koja sežu u rano detinjstvo kada je u rodnom Čongradu videla spomen-ploču Miloša Crnjanskog, Noemi Seči je istakla kako je već tada razumela važnost motiva izgnanstva. I zaista, u romanu koji je pred srpskim čitaocima tema izgnanstva ima centralno mesto i autorka joj pristupa u jednom nivou doslovno, a u sklopu celog dela i na simboličkom planu, kao duhovnom izgnanstvu.
Njen roman je istorija ideje komunizma u Mađarskoj, koja je ispričana na parodično-humorističan način, ali koja nije lišena potresnih i tragičnih događaja i istina. Pripovedajući o istorijskim događajima – o stvaranju Mađarske sovjetske republike 1919. godine, kontrarevoluciji, Miklošu Hortiju i progonu komunista, kolaboraciji s nacistima, teroru ozloglašenih mađarskih fašista njilaša, i konačnom prodoru Crvenoarmejaca i nastanku komunističke Mađarske pod sovjetskim režimom i Rakošijevom vladom, Noemi Seči prikazuje kako se te velike istorijske mene i političke igre odražavaju na malog čoveka i kako nastaju strašne lične i porodične drame u takvim okolnostima. Njen junak Šanji je mesarski pomoćnik, koji ulazi u ilegalnu komunističku partiju bez mnogo znanja o tome šta ona zapravo jeste, ali s uverenjem da u njoj može biti nade i utočišta za ljude poput njega, koji nemaju poreklo, uporište i utaban put. Dobivši odgovoran zadatak da prebaci partijsko/državno zlato u Beč, Šanji postaje jedan od najbližih ljudi Bele Kuna, osnivača mađarske komunističke partije i amblemske figure diktature proletarijata. Šanjijeva posvećenost partiji i odanost ideji postaje deo njegovog identiteta i životni smisao. Zato sve ono što će mu se dešavati u godinama izgnanstva, hapšenja, stradanja, paradoksalno, a istorijski logično, ima karakter pikarske sudbine, junaka koji menja identitete i služi se svim sredstvima da bi došao do moralno opravdanog cilja. Problem Šanjijevog života nastaje kada se, međutim, ispostavi da se cilj koji je postojao izmetnuo, preobrazio u sopstvenu suprotnost.

[restrictedarea] Noemi Seči kroz lik Šanjija, revolucionara koji je u duši ostao mesarski pomoćnik, oslobađa pâtosa, ali se ne ustručava od izricanja jedne gotovo nacionalne osude i prezira, jer je specifičnost mađarske postaustougarske istorije to da u njoj nije postojala crno-bela podela na loše i dobre. U ilegalno-konspirativnom imenu Grof koje Šanji nosi tokom rata značenjski i simbolično je sabrana sva tragika i apsurd jedne lične sudbine čoveka koji je grof među komunistima i komunista među grofovima, što je i slika jednog nesrećnog naroda i nesrećne države koja nije ni carska monarhija, ni komunističko-socijalistički raj. [/restrictedarea] zaйm sročno bez otkazov i proverok na kivie kapusta zaйmzaйm bez procentov s 18 let

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *