Konstantin Kačalin: Kosovska klopka kovana u SAD

Nekoliko dana pre predsedničkih izbora u Americi šef Stejtdepartmenta Hilari Klinton boravila je u Prištini. Posle sastanka sa predsednikom Atifetom Jahjagom i premijerom Hašimom Tačijem, ona je još jednom potvrdila da su SAD uvek bile zajednos a Kosovom i ostaće njegov partgner ubuduće. Naravno, druga izjava nije mogla ni da bude data.

Jer 1999. godine bombardovanja Beograda, Novog Sada, Podgorice, velikih i malih gradova Srbije i Crne Gore završena su pošto jeSlobodan Milošević pristoa da pusti Amerikance i NATO na Kosovo. Fromalno sve je teklo po rezoluciji 1244 SB UN, a u praksi SAD i NATO su prosto okupirale suverenu državu Srbiju, a zatim oduzele od nje četvrtinu teritorije.

Cija i Pentagon su odavno sanjale da se presele iz Nemačke i Italije na Balkansko poluostrvo. Danas više niko ne krije da je u martu 1999. godine operacija NATO-a Saveznička sila bila smao paravn. Još pre njenog početka vojni stručnjaci su odabrali 1000 hektara zemlje nedaleko od Uroševca za izgradnju najveće vojne baze SAD u Evropi. Tada je bio određen i glavni izvođač radova, teksaška firma Halibarton, koja se specijalizuje za naftnu oremu i serivisiranje cevovoda. Istina, Halibarton nije radio direktno. Gradile su bazu Bondstil kćerisnke firme KBR-Kellogg, Brown and Root. U to vreme u Beloj kući je sedeo Bil Klinton. On se polakomio na Balkan i prirodne resurse Kosova. Prema podacima Svetske banke vrednost mineralnih resursa Kosova iznosi više od sto milijardi dolara.

Bondstil – tvrđava na jugu Evrope.

Po nekim ocenama izgradnja baze Bondstil koštala je skoro milijardu dolara. Svega za tri godine ovde je bilo izgrađeno 300 objekata. Samo u bolnicu uloženo je 34 miliona dolara. Analitičari u samim SAD govore da je Bondstil najvažniji američki interes u Evropi. Ovde je danas bazirano 7000 vojnika i oficira iz SAD. bondstil je čitava država. Roba samo iz SAD, bioskop, biblioteka, internet, kuće sa više stanova, hotel, barovi, sportske sale, bazen, autoservis, radionice. U Pentgonu su se potrudili da služba na Kosovu ne bude tako teška. Ima planova da se od bondstila i susedne baze Kemp-Montejs napravi evropski centar američkih marinaca. Upravo sa Kosova će ih prebacivati u Avganistan da rade metodom dežurstava.

Kosovski promet narkotika

Još pre 15 godina Interpol je pripremio specijalni referat gde se čitavom nacionalnom birou Interpola predlagalo da obrate na mafiozne strukture kosovskih Albanaca posebnu pažnju. Uoči bombardovanja Jugoslavije od strane NATO avijacije Centar za strateška i međunarodna istraživanja Masačusetskog tehnološkog instituta objavio je specijalni referat. U njemu je jasno ukazano da kosovske strukture kontrolišu oko 70% tržišta heroina u Nemačkoj i Švajcarskoj. Balkan je spojen sa maršrutama koje započinju u Jugoistočnoj Aziji. Glavni kanal transporta, poznat kao Balkanska maršruta, propušta 80% narkotika za prodaju u Evropi.

Ipijum uzgojen u Avganistanu i Pakistanu prebacuje se iz Turske, a zatim preko Kosova i Češke upućuje u druge regione starog kontinenta. Dalje Balkanska maršruta vodi u Veliku Britaniju preko francuske luke Kale, gde albnaska mafija ima stabilne pozicije. Albanski klanovi su rasuti po Kosovu i Makedoniji, kao i u Albaniji. Šta više, kosovski klanovi sarađuju sa turskom i bugarskom mafijom. Albanska mafija koristi češke kurire za transport heroina turskim i engleskim dilerima, koji se baziraju u Velikoj Britaniji. Šverceri su formirali alijanse sa svojim kriminalim kolegama iz Italije, uključujući Kozu Nostru.

Uzimajući u obzri stalni rast proizvodnje narkotika u Avganistanu, čiji udeo sada iznosi 90% čitavog heroina u svetu, prihod od prometa narkotika na „nezavisnom“ Kosovu će ostati osnovna stavka prihoda. Odmah posle proglašenja nezavisnosti Brisel je počeo da govori o tome da će Kosovo sada konačno pobediti trgovinu narkoticima. Ali nikakve borbe protiv mafije nije bilo niti će biti. Ovaj basnoslovno profitabilni biznis, kako tvrde mnogi eksperti, svake godine donosi na desetine milijardi dolara. Ispada da je čitav region – Albanija, Kosovo i Zapadna Makedonija – sada jedno veliko skladište narkotika, u kojem mogu svi da zarađuju. A borba protiv narkotika i prometa narkotika će postojati samo u izveštajima međunarodnih organizacija koje će s vremena na vreme loviti sitnu ribu u jatu narko-grabljivaca.

Izvor: Glas Rusije

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *