Trijumf mladosti

12. Čelo fest u Beogradu

Festival posvećen violončelu Čelo fest dvanaesti put je održan u Beogradu od 19. do 25. septembra. Ove godine nastupili su kolumbijski violončelista, laureat najvećih svetskih takmičenja Santjago Kanjon-Valensija, srpski violončelista Petar Pejčić, laureat i najmlađi finalista poslednjeg izdanja Takmičenja kraljice Elizabete, kao i ansambl najboljih srpskih violončelista

Po tradiciji, tokom Čelo festa održano je nekoliko majstorskih kurseva (Atila Pastor, Danijela Milutinović Nenić, Aleksandar Latković i Santjago Kanjon-Valensija) i prezentacija. Zvanično je festival otvorio koncert ansambla Viva Čelo (19. septembar u Etnografskom muzeju) koji predvodi Dragan Đorđević Suzuki. U oktetu najboljih srpskih violončelista bili su i Sandra Belić, Marko Miletić, Jan Kristof, Dejan Božić, Nevena Busarac, Danijela Milutinović Nenić i Aleksandar Latković. Sledećeg dana održan je koncert mladih čelista, da bi 22. septembra u Sali beogradske filharmonije nastupio Petar Pejčić uz klavirsku saradnju Natalije Mladenović. Mladi muzičar sa 20 godina ima impresivnu biografiju, sa mnogo osvojenih nagrada i koncerata na prestižnim scenama sveta, iza čega stoje ogroman rad i upornost da se na svom instrumentu postigne najviše moguće. Koncert je započeo velikom i teškom Sonatom Zoltana Kodaljija (prvi put izvedena 1918) za solo violončelo, u kojoj je pola sata trebalo držati izvođačku koncentraciju, ali i pažnju publike. Tehnički i muzički neverovatno zahtevno, ovo delo se smatra najvažnijim solo komadom posle Svita J. S. Baha. Da bi se pojačao dinamički i ekspresivni zvuk violončela, dve donje žice štimovane su pola tona niže. Od prvog akorda Petar Pejčić je osvojio publiku koja je bez daha slušala sonatu do kraja. Uticaj Debisija i Bartoka meša se sa uticajem mađarske narodne muzike. U drugom stavu melodija je na žicama, a prati je picikato u levoj ruci, na momenat se stiče utisak daleko istočnog mongolskog ugođaja. Prelepog tona (da dodamo da svira na Gvarneri violončelu iz 1697), čak i u agresivnim strugačkim delovima, Pejčić u svakom stavu priča priču. I nije ta magija zbog skupocenog instrumenta nego zbog maštovitosti, fraziranja i potpune zanesenosti muzikom koju svira. Đavolski tehnički težak treći stav, sa prizvukom folklora, i četvrti furiozni finale doneo je solisti prve ovacije. Dok publika bez daha sluša, devojčica igra na stolici i vizuelno predstavlja ono što čuje. Pravi način da se muzika doživi celim telom. Proći će je kad poraste.
U drugom delu još jedna gromada – Rahmanjinova Sonata za dva jednako zastupljena instrumenta, klavir i violončelo. Pošto je Rahmanjinov bio odličan pijanista, on je u ovoj kompoziciji uposlio klavir kao da se radi o solo sonati, a violončelo se raspevavalo oko klavirskog predloška. Lepa romantičarska muzika bez mnogo uzbuđenja. Efektni skerco drugog stava. Uz perfektnu intonaciju, koja je pratila ceo koncert, fraziranje prema stilu kompozicije, savršenu tehničku spretnost, izuzetnu muzikalnost i divno zaobljen i formiran zvuk violončela, Pejčić je uspeo da zauzme ravnopravno mesto s poslovično perfektnom Natalijom Mladenović. Ova sonata bila je poslednja kamerna kompozicija Rahmanjinova, koji se od tada posvetio samo velikim orkestarskim i vokalnim formama. Uspeh Sonate u vreme nastajanja nije bio veliki, jer je Rahmanjinov baš tada predstavio svoj Drugi klavirski koncert sa ogromnim uspehom, u čijoj se senci pojavilo ovo kamerno delo.
Posle Rahmanjinova publika je priredila zaslužene ovacije muzičarima, s navijačkom bukom i zviždanjem koju su u poslednje vreme mladi doneli u koncertne dvorane. Bolje nego vaspitano polutapšanje, da se dlanovi ne zamore… Veliki trud i velika muzika zaslužuju svojih pet minuta slave.
Na bis, drugi stav Prokofjeve Sonate za čelo i klavir i solo stav iz Kasadoove Svite. Kondicija, koncentracija, savršeno muziciranje i posvećenost Petra Pejčića nisu prestali do poslednjeg takta, poslednje note bisa. Ako se ovo dešava na samom početku jedne muzičke karijere, čini nam se da konačno imamo svetskog muzičara koji će stati rame uz rame sa svetskim velikanima.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *