Izlog knjige

Luka Mičeta
ODJEK PROŠLOSTI II
Laguna, Beograd

Prema rečima prof. dr Ljubodraga Dimića, u ovoj knjizi Luka Mičeta pruža mogućnost čitaocima da u vremenu u kome žive oslušnu odjek prošlosti nekog drugog doba koje je prethodilo i svojim sadržajima oblikovalo ovo današnje. Mičetu privlače kontroverzne teme, o kojima se decenijama ćutalo ili se „preglasno“ govorilo jezikom propagande.
Kako ističe prof. dr Marko Šuica, prilagođavanjem rezultata naučne istoriografije popularnom diskursu, autor je stvorio uslov za prosvećivanje šire čitalačke publike i vraćanje ugleda istorijskoj nauci u savremenom društvu zasićenom amaterizmom, tendencioznim obmanama, pseudonaučnim mitovima i različitim vrstama zloupotreba.
Među pričama zastupljenim među koricama ove knjige su: Srpska princeza – moćna i okrutna ugarska kraljica, Venecija i Srbija – rat moneta – kralj Milutin i Dante, Sultan Bajazit, despot Stefan Lazarević i „deca neba“, Pad Smedereva 1459. godine – poslednji dani srpske srednjovekovne države, Beograde, mali Carigrade, Mihajlo Mićo Ljubibratić – pero i sablja, Dva događaja iz balkanskih ratova – primeri kralja Petra I Karađorđevića i pesnika Milana Rakića, Karakterologija Srba ili povest o spomenicima Karađorđu, Njegošu i Franji Josifu, Ženidba kralja Petra II Karađorđevića, Tito i kralj Petar II – jedna istorijska paralela, Tito i jugoslovenska emigracija na Zapadu, Antun Augustinčić između Tita i Pavelića, Srpska posla ili sahrana kralja Petra II Karađorđevića.

Andreas Guski
DOSTOJEVSKI: BIOGRAFIJA
Laguna, Beograd

Prema rečima Tomasa Mana, Zločin i kazna je „najveći kriminalistički roman svih vremena“. Život samog autora, obeležen spoljnim i unutrašnjim dramama, bio je, međutim, gotovo jednako uzbudljiv kao i njegovi romani. Kad je s dvadeset sedam godina uhapšen iz političkih razloga, Dostojevski je u poslednjem trenutku izbegao izvršenje smrtne presude. Posle deset godina provedenih u Sibiru vraća se kao potpuno drugi čovek i stupa ponovo na književnu scenu. Kasnije će od poverilaca bežati u inostranstvo, a od materijalne oskudice u kockarsku strast. Obračuni sa svetom njegovog doba učinili su ga „prorokom XX veka“, kako ga naziva Alber Kami. U svojim delima osvetlio je najtajnije zakutke ljudske duše, koliko prefinjeno toliko i nemilosrdno. Slavista Andreas Guski prati političke preobražaje Dostojevskog od pobunjenika do reakcionara, njegove pokušaje da zaradi za život kao profesionalni književnik i njegovu borbu za čitaoce. O životu Dostojevskog Guski pripoveda tako da pred nama izranja opipljiv lik, čovek od krvi i mesa, a njegov grandiozni opus smešten je u kontekst vremena u kojem je živeo.

Momo Kapor
HALO, BEOGRAD
Dereta, Beograd

Završni deo trilogije zapisa o Beograđanima, o njihovom gradu i životu u njemu, koju sačinjavaju i ranije objavljene knjige 011 i Istok–Zapad. Tekstovi su štampani u popularnoj nedeljnoj rubrici „011“, koju je u listu Politika godinama vodio beogradski pisac i slikar Momo Kapor. Svoje delo autor je ilustrovao mnoštvom crno-belih crteža. Ova knjiga pomaže Beograđanima u tuđini da ne zaborave svoj grad. Ona je, takođe, i podsetnik na jedan Beograd koga više nema. Literarni telefonski imenik sastavljen od iščezlih lica, ličnosti, melodija, mesta i događaja – svega onog sa čime smo odrasli…

Darko Ristov Đogo
RUSЪ
Pravoslavni bogoslovski fakultet Svetog Vasilija Ostroškog, Foča

Monografija Rusъ. Rusko-ukrajinsko crkveno pitanje. Knjiga 1: od početka Rusi do 1670. predstavlja krupan događaj u srpskoj bogoslovskoj nauci, posebno u srpskoj crkvenoj istoriografiji. Reč je o prvoj sveobuhvatnoj i sistematskoj studiji jednog srpskog bogoslova posvećenoj ruskoj crkvenoj istoriji. Posle prevoda na srpski jezik Puteva ruskog bogoslovlja Georgija Florovskog pojavljuje se knjiga koja po rečima prof. dr Vladislava Puzovića srpskom čitaocu otkriva nove puteve – puteve ruske crkvene istorije. Ona ne predstavlja klasično delo crkvene istorije, ona nije ni klasična istorija Ruske crkve. Ona prati tokove, glavne linije istorijskog razvoja, neprestano markirajući prelomne tačke u kojima su se lomili stari i stvarali novi identiteti.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *