Belka i Strelka vraćaju život na Zemlju

Onaj ko prvi ima vakcinu, prvi će ući i preuzeti najveći deo tržišta koje se procenjuje na stotine milijardi dolara, zato zapadni konkurenti ne mogu da budu srećni zbog uspeha ruskog proizvoda

Kao što se pretpostavljalo još od aprila, nakon što je Rusija prva izolovala genom virusa korona, najveća zemlja sveta prva je i registrovala vakcinu protiv ove infekcije. To je 11. avgusta saopštio ruski predsednik Vladimir Putin, a ovih dana se očekuje i objavljivanje zvaničnih izveštaja kliničkih istraživanja. Kako se pokazalo, ruski stručnjaci od početka su bili „na pravom tragu“ i nisu propustili priliku da, u kritičnim okolnostima za čovečanstvo, demonstriraju najviše sposobnosti ruske nauke i medicine u 21. veku. Nakon Rusije, i Kina je prijavila da je registrovala vakcinu protiv kovida. Procenjuje se da naučnici danas u svetu istražuju čak 140 projekata vakcine. Osim Kine, istražuju SAD, Japan, Velika Britanija, Francuska i drugi. Rusi su, ipak, već prošli kroz cilj i novi preparat nazvali „Sputnjik 5“. To je, pre svega, analogija s prvim u svetu veštačkim zemljinim satelitom „Sputnjik 1“, lansiranim 4. oktobra 1957. godine, čime je Rusija, odnosno SSSR postala prva kosmička država.

[restrict]

I Bil Gejts skeptičan prema „Sputnjiku 5“

Direktor instituta „Gamalei“ Aleksandar Gincburg istakao je da će do kraja godine Rusija biti potpuno snabdevena vakcinom. Ruski stručnjak je objasnio i negativne reakcije drugih država na pojavu njihovog preparata. „Razmislite, ako zbog ruske vakcine konkretni ljudi, konkretne firme gube milijarde dolara, kakvu biste vi reakciju želeli da vidite? Meni se čini da je to potpuno normalna reakcija. To je kao štap koji ste gurnuli u mravinjak“, objasnio je Gincburg. Jedan od onih koji ne veruje u rusku vakcinu je i američki milijarder Bil Gejts, možda zato što je i sam uložio preko 350 miliona dolara u sopstveni projekat cepiva. „Prva vakcina neće biti idealna sa tačke gledišta efikasnosti protiv bolesti i prenosa zaraze. Ona ne može biti dugotrajna i najviše će se koristiti u bogatim zemljama kao privremena mera“, ocenio je osnivač „Majkrosofta“.

VELIKI PRODOR RUSKE MEDICINE Ako se pogleda pažljivije, mnogo je jasnija analogija s kosmičkim aparatom „Sputnjik 5“, lansiranim 19. avgusta 1960. godine – pre tačno šest decenija – a koji se bezbedno prizemljio na Zemlju sledećeg dana, 20. avgusta. Svi prethodni „Sputnjici“ ili su bili bez živih bića u sebi, ili su imali havarije, pa su psi i druge životinje unutar njih stradali. „Sputnjik 5“ bio je prvi koji je doneo – vratio – život nazad na Zemlju. Njegove putnice bile su čuveni psi kosmonauti Belka i Strelka, koje su provele 25 časova u svemiru i za to vreme 17 puta obletele planetu. Nekoliko meseci kasnije Strelka je donela na svet šestoro štenaca i jednog od njih je Nikita Hruščov poslao na poklon Kerolajn Kenedi, ćerci Džona Kenedija.
I ova vakcina trebalo bi da „vrati život“ Zemlji, imajući u vidu da su se srušile svetske ekonomije i da je život stao zbog pandemije. Na sličan način kao što je Moskva pre osam decenija oslobađala svet od pošasti nacizma i bila prva koja je osvojila Berlin, srce Hitlerove ratne mašine, tako je i sada Rusija prva koja može da oslobodi svet od bolesti koja drži u okovima čovečanstvo. To je rezultat rada ekspertskih timova Ministarstva odbrane RF i Naučnoistraživačkog centra eksperimentalne medicine „Gamalei“. Vest o velikom prodoru ruske medicine prvi je potvrdio predsednik Putin, na sastanku sa članovima vlade, a preparat se zvanično zove „Gam-kovid-vak“. „Treba da budemo zahvalni onima koji su napravili taj prvi korak, veoma važan za našu zemlju i uopšte za ceo svet“, naglasio je Putin. „Sputnjik 5“ prošao je provere i pokazalo se da efikasno deluje i stvara stabilan imunitet protiv kovida 19. Vakcinu Rusija već proizvodi na dva mesta: u samom institutu „Gamalei“ i u kompaniji „Binofarm“.
Prema rečima Vladimira Čirahova, predsednika ruske Akcionarske finansijske korporacije „Sistema“ u čijem sastavu posluje i „Binofarm“, u ovom trenutku proizvodni kapaciteti za novu vakcinu iznose oko milion i po doza godišnje. Kako se navodi, prve količine već su spremne za isporuku ruskim regionima, ali će prioritete u distribuciji odrediti država. Prvi će je dobiti medicinari, odnosno ljudi svakodnevno izloženi infekciji i pod najvećim rizikom. Masovna proizvodnja planirana je da otpočne do kraja 2020. godine. Vakcina će u Rusiji biti besplatna i neće biti obavezna. Vladimir Putin je rekao da je jedna od njegovih ćerki primila novu vakcinu, u dve doze. „Mislim da je u tom smislu ona učestvovala u eksperimentu. Posle prve vakcine imala je temperaturu 38, sledećeg dana 37 i nešto, i to je to. Posle druge vakcine takođe joj je porasla malo temperatura, ali je potom prošla. Oseća se dobro i ima visok nivo antitela“, naglasio je Putin.
Mnogi se pitaju, pa čak i sa skepsom posmatraju dostignuća ruske medicine, tvrdeći da, navodno, Moskva nije u stanju da proizvede tako napredan preparat. A ako i jeste, onda ne tako brzo – a kao dokaz ističu to što zapadnim farmaceutskim kompanijama to još nije pošlo za rukom. Oni prenebregavaju iskustva ruske vojne medicine, kao i centra „Gamalei“, gde je svojevremeno bila razvijena i vakcina protiv opasnog virusa ebole, koji je u to vreme kosio po Africi. Upravo ova iskustva omogućila su da se do vakcine protiv korone stigne pre drugih. Stotine vojnika, dobrovoljaca, pristali su da na njima bude testiran novi preparat i to je pomoglo da sve ide mnogo brže. Laički gledano, Moskva je iskoristila tehnologiju za vakcinu protiv ebole i samo je modifikovala preparat.

DOBITAK ZA ČOVEČANSTVO Svi testirani dobrovoljci stvorili su visok nivo antitela i ni kod koga nisu primećene ozbiljne komplikacije, saopštio je ministar zdravlja Mihail Muraško. Otkriveno je da će se vakcinacija sprovoditi u dve etape, najpre prvom komponentom, a nakon tri nedelje drugom. To su, zapravo, te dve vakcine koje je primila Putinova ćerka. S prvom dozom u telo se ubrizgava nukleinska kiselina koja sadrži gen, kodiranu belančevinu, koja određuje strukturu korone, čime počinje izrada antitela u organizmu. Posle tri nedelje unose se supstance za povećavanje količine antitela i razmnožavanje memorijskih ćelija koje moraju, čak i nakon godinu dana, da prepoznaju virus i veoma brzo proizvedu neophodnu količinu zaštitnih antitela.
Očekuje se da trajanje imuniteta vakcine bude dve godine, a početkom 2021. trebalo bi da bude široko dostupna za građanstvo. Za „Sputnjik 5“ zainteresovano je oko 20 država: zemlje ZND-a, Evrope, Bliskog istoka i Južne Amerike. Zatraženo je već više od milijardu doza. Cena dve doze vakcine na tržištu biće 10 dolara. To znači da su već obezbeđene narudžbine u iznosu preko deset milijardi dolara, što svedoči o kakvom biznisu je reč i zašto je toliko važno ko će prvi proizvesti cepivo. Ruski zvaničnici napominju da će najpre biti pokrivene domaće potrebe, dok će za inostrane kupce biti pokrenuti novi proizvodni kapaciteti kada prođu testiranja u tim zemljama. Treća faza ispitivanja počeće istovremeno u Rusiji, UAE, Saudijskoj Arabiji, Filipinima i, verovatno, u Brazilu, gde i Amerikanci masovno ispituju svoje projekte vakcine protiv kovida.
Iz Svetske zdravstvene organizacije poručuju da prate situaciju s ruskom vakcinom i u narednom periodu planiraju da izvrše procenu da li odgovara međunarodnim standardima. „SZO pozdravlja sva dostignuća u oblasti istraživanja i izrade vakcine protiv kovida 19 i poziva na brzi, pravedni i ravnopravni pristup svim takvim vakcinama u celom svetu“, navodi se u saopštenju svetske organizacije. Međunarodno „odsustvo entuzijazma“ za novi ruski proizvod može biti izazvano time što vakcina još nije ušla u masovno testiranje i proizvodnju, ali mnogi veruju da je reč o tome da onaj ko prvi ima vakcinu – moći će da ima i najveći deo tržišta ovog izuzetno važnog i traženog proizvoda. A reč je o kolaču „teškom“ desetine, pa i stotine milijardi dolara. Zato konkurenti, a oni su uglavnom sa Zapada, ne mogu da budu srećni zbog uspeha ruskog proizvoda. Za čovečanstvo u celini – to je nesumnjivo veliki dobitak.

Vakcina iz „Vektora“ spremna u novembru

Osim Ministarstva odbrane i centra „Gamalei“ koji prave „Sputnjik 5“, u Rusiji se radi i na još nekoliko drugih projekata vakcina protiv kovida u vodećim naučnim ustanovama, kao što su Državni naučni centar za virusologiju i biotehnologiju „Vektor“ iz Novosibirska i Naučnoistraživački institut za vakcine i serume iz Sankt Peterburga. Kako tvrde u Rusiji, ovi instituti takođe idu ispred zapadnih konkurenata. Centar „Vektor“ je, recimo, završio prvu fazu ispitivanja za čak tri vakcine protiv kovida, sada se pristupilo njihovom testiranju na ljudima i procenjuje se da će preparat biti spreman u novembru. To praktično znači da će Rusija, ako se ovi eksperimenti pokažu uspešnim, imati više proizvoda koji konkurišu zapadnim kompanijama. Ako je cena nafte u poslednje vreme pala, cene i potražnja za vakcinama vrtoglavo rastu.

[/restrict]

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *