Božidar Ferjančić
SRBIJA I VIZANTIJA
„Službeni glasnik“ i Vizantološki institut SANU, Beograd
Akademik Božidar Ferjančić (1929–1998) ostavio je iza sebe izuzetno vredno naučno delo, rasuto po različitim zbornicima i časopisima, koje do sada nije bilo dostupno široj čitalačkoj publici. Knjiga predstavlja izbor njegovih studija iz istorije srpsko-vizantijskih odnosa, od stvaranja srpske države pod Stefanom Nemanjom pa do pada Vizantije i Srbije pod tursku vlast. U studijama koje čine jedinstvenu celinu prikazan je kontinuitet tih odnosa kroz ratove i srpska osvajanja, opisani su pregovori koji su potvrđivani sa uspostavljanjem bračnih veza između dva dvora, ekonomija, crkveni i kulturni uticaji. Posebno izdvajamo poglavlja o brakovima: kralja Stefana Prvovenčanog sa Evdokijom i kralja Milutina sa Simonidom, zatim ona o srpskoj vlasti u Epiru, Tesaliji i Serskoj oblasti, kao i o autokefalnosti srpske crkve čijih osam vekova obeležavamo ove godine (1219–2019).
Marko Aleksić
SRPSKE ZEMLJE PRE NEMANJIĆA – OD 7. DO 10. VEKA
„Laguna“, Beograd
Naučno delo koje se čita kao istorijska lektira, jedinstven izvor znanja o vremenu koje prethodi slavi Nemanjića, knjiga koja uspostavlja nov pristup u traganju za otkrićima iz 13 vekova duge istorije Srba.
Razdoblje od 7. do 10. veka predstavlja najzamagljenija stoleća srpske prošlosti. U to vreme na ruševinama antičkog sveta izrastaju temelji Evrope kakvu danas poznajemo i prelamaju se ključni događaji za njenu istoriju, a na našim prostorima rađa se jedan sasvim nov svet. Slovenska plemena se šire i kreću ka jugoistoku Evrope, a među njima se vrlo rano izdvaja ime Srba. Naši preci otpočeli su epsko putovanje od reke Labe na istoku današnje Nemačke koje se posle više od 1.500 kilometara završilo u okolini Soluna, da bi se zatim trajno naselili na Balkanu.
Prvi put jedna knjiga jezikom istorijske i arheološke nauke studiozno i uzbudljivo pripoveda o tom putovanju. Koristeći arhivske pisane izvore, kao i nova arheološka istraživanja, ona govori o prvom po imenu poznatom srpskom knezu Dervanu i zemlji Bojki, nastanku titule župana, drevnim slovenskim naseljima sa ostacima paganskih hramova. Knjiga sadrži izuzetno važna otkrića poput postojanja vladarske palate na tlu Srbije iz 8. veka, koja predstavlja najraniju poznatu takvu građevinu u slovenskom svetu, ili više crkava znatno starijih od Raške episkopije, što pokazuje da su Srbi prihvatili hrišćanstvo ranije nego što se to do sada verovalo i da su se tu nalazili prvi poznati hrišćanski hramovi među Slovenima. Izdanje je obogaćeno istorijskim kartama i ilustracijama značajnih arheoloških nalaza, građevina, utvrđenja i naselja najstarije srpske države.