Izlog knjige

Helen Rapaport
TRKA ZA SPASENJE ROMANOVA
„Laguna“, Beograd

Istina o tajnim planovima da se spase ruska carska porodica. Zbog čega Romanovi nisu spaseni i ko je za to odgovoran? Sedamnaestog jula 1918. streljana je cela ruska carska porodica – bivši car Nikolaj, njegova supruga Aleksandra i njihova deca Olga, Tatjana, Marija, Anastasija i Aleksej. Ovaj tragični događaj bio je očekivan, a njihovi evropski kraljevski rođaci, savezničke vlade i ruski monarhisti ipak ih nisu spasli…
Ubistvo carske porodice i dalje privlači veliku pažnju, ali nikada nisu detaljno istraženi zakulisni planovi i zavere za spas Romanova. Istoričarka Helen Rapaport otkriva okolnosti i događaje zbog kojih nije sprečeno njihovo smaknuće. Pitanje azila za cara i njegovu porodicu bilo je izuzetno komplikovano i predstavljalo je ogromne političke, logističke i geografske izazove u vreme dok je Evropa još uvek bila u ratu. U ovoj neverovatnoj istorijskoj detektivskoj priči Helen Rapaport crpi nove i nikad ranije obelodanjene izvore iz arhiva u SAD, Rusiji, Španiji i Velikoj Britaniji. Kroz bezbroj preokreta, njena otkrića raskrinkavaju mnoge lažne tvrdnje i zavere, gorka rivalstva i razorne izdaje dok su Romanovi, zatvoreni, čekali svoju sudbinu.

Gerhard Gezeman
KULTURA JUŽNIH SLOVENA
„Akademska knjiga“, Novi Sad

Stare narodne osnove prilagođene balkanskom tlu, kulturne zone patrijarhalaca i Balkanaca, uglavnom su odredile današnji telesni i duhovni sklop SrboHrvata. Usled seoba je na kolonijalnom tlu došlo do mešanja ranijih etničkih zajednica, privrednih formi i kultura, te do mešanja katolika i pravoslavaca, što je onda dovelo do razbijanja jedinstva starijih dijalekatskih područja i stvaranja novih govornih zona; istovremeno, seobe su dovele do toga da su pored starog dinarskog i centralnog soja stvarani novi – kolonijalni tipovi, te se u tom sklopu stara patrijarhalna i balkanska kultura preobrazila u evropsku, u osnovi nacionalnu kulturu. Pojedine doseljeničke porodice su na novom tlu zadržale stara karakterna svojstva, ali su istovremeno razvile i nove osobine koje su išle naruku prevladavanju elemenata balkanstva, patrijarhalnosti i srednjeg veka i stvaranju nove osnove budućeg duhovnog jedinstva naroda.

Vitold Gombrovič
SUMANUTI
„Službeni glasnik“, Beograd

Jedan od najznačajnijih poljskih pisaca u trenutku besparice i želje za popularnošću, neposredno pred Drugi svetski rat, rešava „predati se igri s ljudima“ i pod pseudonimom, u nastavcima, za popularne večernje novine piše „roman za kuvarice“. „Sumanuti“ su konspirativno delo, otkrivano polako i u odlomcima. To je ljubavni roman, koji povezuje niz motiva koji se sreću u gotskim romanima: tajanstveni zamak, s duhovima, skandal u plemićkoj porodici, opsednutost duhovima, anatema – sve to začinjeno na savremen način, jer je gotskim motivima pisac dodao spiritizam, parapsihologiju, šokantne tajne varšavskog polusveta, ubistvo milionera, a uz to i sportske dogodovštine.

Edvard Snouden
TRAJNO ZABELEŽENO
„Vulkan izdavaštvo“, Beograd

Edvard Snouden je 2013. šokirao svet kada je čovečanstvu otkrio da Vlada Sjedinjenih Država u tajnosti prikuplja podatke o svakom telefonskom pozivu, tekstualnoj poruci i mejlu. Cilj je stvaranje do sada neviđenog sistema masovnog nadzora koji bi pružao uvid u privatni život svake osobe na Zemlji. Snouden posle šest godina prvi put otkriva kako je pomogao u stvaranju takvog sistema i zašto je odlučio da sve što zna obelodani.
Autor u delu „Trajno zabeleženo“ s jedne strane oslikava živopisno predgrađe Beltvej, u kome je odrastao, a s druge otkriva poverljive zadatke koje je obavljao u CIA i NSA. Knjiga predstavlja izuzetan opis mladog čoveka koji je odrastao na mreži, čoveka koji je bio špijun, uzbunjivač, a kao izgnanik postao savest interneta. Zadivljujuće je hrabra i predstavlja najznačajnije memoare digitalnog doba.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *