Izlog knjige

Ivana Mihić
Headhunters
„Laguna“, Beograd, 2015.

Headhunters je roman o specijalno „obučenim“ lovcima koji u džungli savremene civilizacije pronalaze najtraženiji korporacijski plen: vrhunske profesionalce koji kompanijama uvećavaju profit. Vrtoglavi zapleti koji prate tokove krupnog kapitala i šokantna otkrića o klijenteli headhuntersa i tranzicionim profiterima vode nas u samo središte visokog biznisa i otkrivaju mračne mehanizme na kojima počiva moć današnje elite.

Kosta Čavoški
Da li sudije štite izdaju?
„Catena Mundi“, Beograd, 2015.

Presuda akademiku Kosti Čavoškom tema je ove knjige, koja, kako stoji u njenom podnaslovu, predstvlja prilog istoriji srpskog pravosuđa. Knjiga nudi odgovore na pitanja zašto izdaja Srbije i prihvatanje okupacije Kosova i Metohije ne podležu pravnoj osudi, dok kritikovanje izdaje donosi kaznu, te da li u ovoj farsi ima udela političara i ko je u tome zastupljen.

Den Žung
Deng Sjaoping i Kulturna revolucija,
kćerkina sećanja na kritične godine
„Zavod za udžbenike“ i „Interkomerc“, Beograd, 2014.

Knjiga Deng Sjaoping i Kulturna revolucija beleška je ličnog iskustva kćerke glavnog inženjera politike reforme i otvaranja Kine. Kroz naraciju ovog autora čitalac je u mogućnosti da se dublje upozna sa Dengovim čvrstim uverenjima, njegovom filozofijom, plemenitošću i konačno spozna istorijsku pozadinu politike reforme i otvaranja Kine.

Anđelko Anušić
Epitafi za neznane
„Brankovo kolo“, Sremski Karlovci, 2015.

Rukopis Anđelka Anušića, stotinak pesama sabranih u zbirci Epitafi za neznane, posvećen postradalim i preživelim krajiškim Srbima u hrvatskim vojnim operacijama, nosi kao centralni motiv udes naciona i njegovo sagledavanje u istorijskom kontekstu. Iako su, kako u uvodnoj reči primećuje Đorđe Nešić, Anušićeve reči naslovljene i intonirane stradalnički, autor, razumevajući istorijski usud graničarskog naroda i živeći s njim, ima kritički pristup materiji koju poetski ovaploćuje.

Dragorad Dragićević
Inok i despot
„Evro Giunti“, Beograd 2014.

Inok i despot je uzbudljiva, gorka i očaravajuća priča o monasima prepisivačima i vladaru – pesniku despotu Stefanu Lazareviću, zasnovana na srednjovekovnom rukopisu, čuvanom u Rusiji do Oktobarske revolucije. Ovo je univerzalna drama o večnoj teskobi i večnom razmicanju zadatih granica umetnosti. Umetnički i civilizacijski testament najvoljenijeg vladara u srpskoj istoriji, izgubljen u tami vekova turske vlasti.

Velibor Lazarević
Lelek zvona
Narodna biblioteka „Jefimija“ Trstenik,
Izdavačko preduzeće „Prosvjeta“, Beograd

Roman Lelek zvona romaneskna je rekonstrukcija jednog od sudbonosnih događaja u istoriji srpskog naroda, Velike seobe Srba pod Arsenijem III Čarnojevićem. Kako u recenziji uočava Dimitrije Tasić, primetan istraživački rad – istoriografski, etnografski, kulturološki, ali i autorov literarni dar, dali su zanimljiv i vredan rezultat: jedan pravi srpski istorijski roman.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *