Ruska zima u Evropi

GASOVOD „JUŽNI TOK“ – Koje su posledice po Srbiju?

Predsednik Rusije Vladimir Putin ponovo je povukao potez koji niko nije očekivao. U ponedeljak je, tokom posete Turskoj, objavio da se projekat „Južni tok“ zaustavlja zbog odbijanja Bugarske da odobri početak radova na izgradnji gasovoda.

Za Srbiju je ova vest, van svake sumnje, loša; bez sopstvene krivice ostajemo i bez energetske sigurnosti koju bi nam „Južni tok“ doneo, i bez prihoda od tranzitnih taksi koji bi iznosili nekoliko stotina miliona evra godišnje, i bez političke stabilnosti koju bismo dobili kao država kroz koju prolazi magistralni evropski gasovod.

Opreznu nadu da, ipak, nije sve sasvim propalo izaziva izjava ruskog ambasadora pri EU Vladimira Čižova da je Rusija spremna da nastavi razgovore sa Austrijom, Mađarskom i Srbijom o načinima izlaska iz ove situacije. „Gasovod može da pođe u bilo kojem smeru iz čvorišta u Turskoj“, rekao je Čižov.

Krivac za propast „Južnog toka“ je Evropska komisija, koja već duže vreme, (zlo)upotrebljavajući retroaktivno Treći energetski paket, pokušava da minira ovaj projekat. Pod njenim pritiskom je Bugarska i odustala od radova.

Imajući u vidu da su Sjedinjene Američke Države, kako je otkrio „Vikiliks“, zapravo stajale iza ove opstrukcije EK (iz sopstvenog straha od širenja ruskog uticaja u Evropi) obustava „Južnog toka“ mogla bi da se protumači kao pobeda američkog interesa, u kojoj je Evropa očekivani gubitnik jer je ostala bez sigurnog snabdevanja gasom a zauzvrat nije dobila ništa.

Pobeda bi, međutim, Amerikancima mogla da se pokaže kao Pirova bude li, zbog posledica po Evropu, pojačala antiameričke sentimente i izazvala očekivani razdor unutar same Evropske unije, ionako već ozbiljno podeljene između evroatlantističkog i sopstvenog interesa.

Istovremeno, američki interesi već su doživeli ozbiljan udarac tokom Putinove posete Turskoj. Na duboko poremećene američko-turske odnose sada su se, naime, nadovezali i novi gasni i nuklearni aranžmani Rusije i Turske, kojima je ojačano njihovo partnerstvo, što bi pak moglo da unese i sasvim novu dinamiku u događanja na Bliskom istoku, nad kojim SAD imaju sve manje kontrole, dok se Rusija tamo, s bliskim odnosima sa Iranom, Sirijom a sada i sa Turskom, pojavljuje kao vrlo ozbiljan igrač.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *