Kako se menja kineska vojna moć?

Tokom poslednjih godina velika pažnja je bila poklonjena uspesima Kine u modernizaciji vojne industrije. Uspesi kineske inovacione politike do sada su se nalazili u senci. Mnogi zapadni stručnjaci i dalje smatraju da Kini ne polazi za rukom da se izjednači sa Zapadom u vojnom inovacijama. Da li je to tako?

U stvari vreme kada je trebalo obraćati osnovnu pažnju na kineske uspehe u sferi razvoja vojne tehnike već je prošlo. Kina i dalje u izvesnoj meri zaostaje za Zapadom u vojno-tehničkoj sferi po većini pravaca. Ipak, ocenjujući promene u karakteru naoružanja kineske armije, možemo primetiti da je Kina u poslednjih 15 godina postigla izuzetne uspehe. Za to vreme ona je učinila skok za najmanje dve generacije praktično u svim pravcima, oslanjajući se uglavnom na sopstvenu proizvodnju.

Krajem 90-ih godina svaki borbeni avion kineske proizvodnje (ne računajući sklopljene po ruskoj licenci Su-27) bio je potpuno beskoristan u lokalnom ratu protiv zapadnog protivnika. Avioni koje sada proizvodi kineska industrija, takvi kao J-11V ili J-10, mogu da budu lišeni nekih tehničkih novina koje postoje na poslednjim zapadnim lovcima. Ipak, oni pripadaju istoj genraciji kao i osnovne borbene letelice avijacije SAD i Japana. Njihova elektronska oprema, oružje i drugi sistemi dozvoljavaju da se stupa u boj sa uporedivim snagama Amerikanaca i Japanaca i da se odnese pobeda, moguće sa malo većim gubicima.

Isto se može reći za mnoge druge vidove naoružanja i vojne tehnike kineske armije. Pojedini vidovi kineskog taktičkog raketnog oružja za kopnene trupe nalaze se na naprednim pozicijama. Oni uspešno konkurišu na tržištima Bliskog Istoka produkciji zapadnih i ruskih proizvođača.

Čak u sferi proizvodnje motora za avione, koju često navode kao primer teškoće Kine u sferi inovacije, nije sve tako jednostavno. Kina serijski proizvodi i montira na borbene avione snažni turbomlazni motor za lovce četvrte generacije. Pri tome njegove karakteristike postepeno se poboljšavaju.

Naravno, treba da prođe vreme pre nego što on dostigne nivo pouzdanosti ruskih analoga, ali to je pre pitanje bezbednosti letova. Sa tačke gledišta tehničkih mogućnosti, Kina može sama da napravi relativno savremeni lovac sa kineskim motorom i kineskim osnovnim agregatima, da pošalje takav avion u borbu protiv savremenog zapadnog lovca i da pobedi. Pre 15 godina u nešto slično teško je bilo poverovati.

Kineska tehnika odgovara savremenom naprednom nivou ne u svih 100%, već samo u 80%. Ali to je već dovoljno da se postigne uspeh na račun pravilno odabrane taktike i lokalne brojne nadmoći u spoju sa odlučnošću i spremnošću da se ide na žrtve.

Kina i dalje mora da troši značajna sredstva za konačno prevladavanje svog zaostatka za Zapadom, ako želi da igra važnu ulogu u svetu. Ipak, očigledno je da su tehnika i tehnologije poslednjih godina prestale da budu glavni faktor koji određuje ograničene borbene mogućnosti kineske armije. Glavni ograničavajući faktor sada nije tehnika, već sposobnost kineske armije da se adaptira na gigantski tehnološki skok koji se dogodio. Upravo u toj sferi se danas nalazi najvažniji deo izgradnje kineske vojne moći. Kinezi izvode masovne reforme sistema bojeve pripreme, sistema upravljanja, organizacione strukture armije, intenzivno rade na usavršavanju svoje vojne veštine.

 http://serbian.ruvr.ru/2014_12_27/Kako-se-menja-kineska-vojna-moc-1798/

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *