Potpis koji je promenio svet

Objava rata Srbiji otišla je za Beč iz pošte u Bad Išlu (za koju inače kažu da je najlepša poštanska građevina u Austriji). Odatle je prosleđena u Bukurešt, a iz Bukurešta je upućena u Beograd redovnom telegrafskom vezom na francuskom jeziku. Iz Beograda je telegram poslat Nikoli Pašiću u Niš, koji je telegram, od kelnera, primio u kafani „Evropa“.

Tekst i fotografije Milan Timotić

Velike odluke koje su ispisale stranice istorije civilizacije u mnogim slučajevima donete su pod neobičnim okolnostima i na mestima koja nisu bila značajni politički, ekonomski i vojni centri. U luksuznim letnjikovcima, dvorcima, banjama, lovištima, ponekad i u verskim objektima odlučivalo se, geostrateški planiralo i prekrajalo, ali i udaralo u ratne bubnjeve… Iz mnogih mesta ,,rajske lepote“ često su poticale odluke koje su donosile razaranja i smrt velikog dela čovečanstva. Tačno pre jednog veka, 1914. godine, jedan potpis u austrougarskoj carskoj banji Bad Išl u blizini Salcburga potpalio je vatru Prvog svetskog rata.

Moćno Austrougarsko carstvo velika bogatstva trošilo je na velelepna državna i carska zdanja i palate, a habzburška dinastija imala je u svim delovima Crno-žute K und K monarhije letnje i zimske dvorce i vile. Poseban ponos carske porodice činila su i zdanja u okolini Salcburga. Upravo tu, u banji Bad Išl (Bad Ischl) u Carskoj vili (Kaiser Villa) 28. jula 1914. doneta je i potpisana po posledicama dalekosežna i po svet sudbonosna objava rata Kraljevini Srbiji. Nekoliko dana pre objave, Srbiji je uručen Ultimatum – kao neposredni odgovor na Sarajevski  atentat. Taj vešto sročeni i ponižavajući zahtev srpska vlada nije prihvatila. Potpisom cara Franca Jozefa i jurišom austrougarske soldateske na Srbiju otpočeo je Prvi svetski rat.

radna soba cara Franca Jozefa u kojoj je potpisana objava rata Srbiji, 28. jula 1914. na snimku iz jula 2014. godine

Pomenuti letnjikovac, Carska vila, koja se nalazi na uzvišenju od 470 metara iznad toplih banjskih bazena, i danas izgleda romantično i bajkovito, pa ga godišnje obiđe pedesetak hiljada turista. Ogroman park sa fontanom i prelepim zdanjem oslikava moć Habzburške monarhije. Reporter „Pečata“ imao je izuzetnu čast da mu domaćin u vili bude vlasnik, magistar Markus Salvator Habsburg-Lotringen, nadvojvoda od Austrije, princ od Toskane i praunuk austrijskog cara Franca Jozefa Prvog. Srdačan i ljubazan, obradovan što može da bude vodič reporteru „Pečata“ u obilasku  dvorca, pohvalio se da ima dobre prijatelje Srbe koji žive u Austriji i Americi, kao i da „posebno voli srpske kolače išlere“. Turistima je, dok obilaze prostorije vile, strogo zabranjeno snimanje i fotografisanje. Ova zabrana se posebno odnosi na radne sobe Franca Jozefa. Ipak, za srpskog reportera to pravilo nije važilo, tako da su snimljene fotografije ekskluzivne i jedinstvene. Habsburg je potvrdio da je ovo bilo „prvi put za 150 godina, od 1854. godine, kad je vila izgrađena, da je u njoj boravio i fotografisao neko iz srpskog novinarstva“. Radna prostorija u kojoj je kajzer Franc stavio potpis na objavu rata Srbiji, na papiru koji je svakako promenio svet, anj danas izgleda gotovo isto kao i pre 100 godina.

Srdačni Markus Salvator sa setom u glasu skromno se obratio reporteru „Pečata“:

„Mnogo čudnih stvari desilo se u prvoj polovini 1914. godine. Šta reći sad posle 100 godina? Moje mišljenje je – da je pradeda 28. jula 1914. otišao u lov, koji je inače voleo više od svega, ništa ne bi potpisao i možda bi sve bilo istorijski drugačije. Pradeda je napustio vilu nekoliko dana posle parafa objave rata i više se nikad nije vratio ovde, a umro je 1916. godine.“

Prvi put pred javnošću: Vojna karta koju je Oskar Poćorek, general austrougarske vojske, lično iscrtao prvog dana rata
29. 7. 1914.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *