Nariškin: Sprečiti nove sukobe na osnovu pouka iz istorije

Srpski i ruski narod su se više puta zajedno borili za slobodu i prava i naša saradnja nikada nije bila pod znakom pitanja, a sada je najvažnije da sačuvamo svet od novih sukoba oslanjajući se na istorijske pouke, poručio je danas u Beogradu predsednik ruske Državne dume Sergej Nariškin.

Otvarajući rusko-srpski okrugli sto “Istorija i pouke svetskih ratova”, Nariškin je rekao da je jedan od zadataka Ruskog istorijskog društva, koje je obnovljeno pre dve godine, proširivanje saradnje Srbije i Rusije kroz važan element istorije naših zemalja.

Nariškin, koji danas i sutra boravi u poseti Srbiji, izrazio je zahvalnost na “iskrenom razgovoru” članova ruske delegacije sa poslanicima i predsednicom Skupštine Srbije Majom Gojković o pitanjima međudržavne saradnje, kao i o uzrocima krize i situaciji u Ukrajini.
“Oni koji ne znaju lekcije svetskih ratova ne poštuju ni ljudska prava”, ukazao je predsednik ruske Dume.

Osvrnuvši se na situaciju u Ukrajini, on je rekao da je rusofono stanovništvo sada na meti radikalnih elemenata, koji iskrivljuju istoriju, ne poštuju ljudska prava, dižu spomenike nacistima…

Radikali su u Kijevu organizovali puč i sada prete stanovništvu na jugoistoku Ukrajine samo zbog toga što zna svoju istoriju i želi da govori svojim jezikom, rekao je Nariškin.

On je izrazio zahvalnost srpskoj javnosti što od početka deli stavove Rusa u vezi sa događajima i dubokom krizom u Ukrajini.

Podsetivši da se u ovoj godini obeležava 100-godišnjica izbijanja Prvog svetskog rata, Nariškin je konstatovao da se u Srbiji veoma neguje sećanje na taj rat, kako na nivou države, tako i u javnosti.
“Međutim, postoji tendencija da se odgovornost prenese sa agresora na žrtve”, ukazao je.

Prema njegovim rečima, Srbija i Rusija su u julu 1914. godine predlagale varijante mirnog rešenja tog sukoba, ali se to nije prihvatilo, a kasnije se i prećutalo, ali postoje dokumenta o tome koje će ruska delegacija, kako je rekao, predati srpskim arhivistima.

On je kazao i da Rusija 1914. nije mogla da postupi drugačije nego da stane na stranu Srbije.

Govoreći o agresiji NATO protiv Jugoslavije 1999. godine, Nariškin je rekao da je to potreslo ruski narod i da je to “istorijsko sećanje koje nikada neće biti zaboravljeno”.

Živadin Jovanović, predsednik Beogradskog foruma za svet ravnopravnih i bivši ministar spoljnih poslova SRJ, ocenio je da poseta ruske delegacije Srbiji produbljuje vekovno prijateljstvo, savezništvo i razumevanje dve zemlje.

On je ukazao da postoje pokušaji revizije svetskih ratova i da se to ne sme dozvoliti.
Jovanović je predložio da Rusko istorijsko društvo formira predstavništvo u Srbiji, sa čim se Nariškin složio.

Na rusko-srpskom okruglom stolu u Rektoratu Beogradskog univerziteta učestvovali su brojni predstavnici istorijske nauke, nevladinih organizacija, politikolozi i zvaničnici Rusije i Srbije, uz prisustvo velikog broja ruskih i srpskih medija.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *