Redovnim platišama popust, dužnicima pravo na rate

Reprogramirano je 8,5 milijardi dinara duga i otpuštena kamata od 1,5 milijardi dinara. Svega 14 odsto kupaca duguje velike sume za utrošenu električnu energiju

Dvomesečna akcija „Bez kamate, na rate“, sprovedena tokom marta i aprila, bila je idealna prilika da se dužnici reše godinama nagomilanih dugova za potrošenu, a neplaćenu električnu energiju. „Elektroprivreda Srbije“ je ponudila potpisivanje sporazuma za reprogram dugova uz plaćanje i do 48 mesečnih rata, zavisno od visine dugovanja, a izmirenje duga na rate potpisano je sa oko 20 odsto dužnika.

FER USLOVI
„Svim grupama kupaca, građanstvu, institucijama, organizacijama i preduzećima, bili su obezbeđeni fer uslovi tokom reprograma od 1. marta do 25. aprila.
Zaključeno je ukupno 115.000 sporazuma, a od toga 103.000 sa domaćinstvima i 12.000 sa kupcima iz kategorije privreda“, kaže Željko Marković, pomoćnik direktora Direkcije EPS-a za distribuciju električne energije.
„Time je“, kako navodi Marković, „ reprogramirano 8,5 milijardi dinara duga i otpuštena kamata od 1,5 milijardi dinara, ali privreda i domaćinstva i dalje duguju oko 85 milijardi dinara“.
Iako je bilo predviđeno da potpisivanje reprograma traje samo tokom marta, odlukom UO EPS-a ova akcija je produžena i u aprilu. Novina produžetka akcije je bila i da su kupci sa kojima se vodi sudski postupak zbog dugova mogli da reprogramiraju dug uz poravnanje i plaćanje sudskih troškova. I posle završetka akcije reprograma „Bez kamate, na rate“, svi dužnici mogu da potpišu sporazume o plaćanju duga na četiri rate, uz uslov plaćanja 50 odsto duga odmah, a ostatka duga na tri mesečne rate.
Posle akcije „Bez kamate, na rate“ usledilo je isključivanje dužnika i u svim distribucijama krenulo se od najvećih.

LISTA ISKLJUČENJA
EPS je usvojio operativni plan isključenja dužnika u kojem su svi kupci koji imaju dug za utrošenu, a neplaćenu električnu energiju.
„Na nivou EPS-a dogovoreno je da se plan primenjuje na sve kupce, i privredu i domaćinstva, i to neselektivno, a jedini kriterijum za redosled isključenja je visina duga kupca. Prvi na listi plana su najveći dužnici u svim kategorijama, a potom slede oni sa manjim dugom. Svaka distribucija ima spisak svojih dužnika od najvećeg ka najmanjem na svojoj teritoriji“, objasnio je Marković.
Naš sagovornik ističe da ako kupac, recimo duguje 25.000 dinara, a na teritoriji te distribucije ne postoji veći dužnik ili je veći dužnik potpisao reprogram, ili je već isključen, na red za isključenje dolazi dužnik sa dugom do 25.000 dinara, jer je on u toj distribuciji zapravo najveći dužnik.
Pomoćnik direktora Direkcije EPS-a za distribuciju električne energije ističe da čak 50 odsto kupaca iz kategorije domaćinstva plaća račune u roku dospeća i ostvaruje popust od pet odsto. Reč je o dva miliona kupaca i to EPS na godišnjem nivou u proseku košta dve milijarde dinara. Prema njegovim rečima, još oko 36 odsto kupaca plaća račune u mesecu dospeća fakture ili najkasnije u roku od tri meseca, dok svega 14 odsto kupaca ima veće dugove. U kategoriji privreda 90 odsto kupaca plaća na vreme ili duguje do tri mesečna računa, a 10 odsto kupaca duguje više od milion dinara.

BESPLATNI KILOVAT-SATI
Naš sagovornik je skrenuo pažnju da akcija isključenja velikih dužnika s početka maja neće ostati kratkoročna, već stalna. Od računa za električnu energiju utrošenu u aprilu počela je i primena Uredbe o energetski zaštićenom kupcu, koju je usvojila Vlada Srbije.
„To znači da će deo kupaca sa lošijim socijalnim položajem, što je određeno uslovima Uredbe, dobijati mesečno određenu količinu kilovat-sati besplatno. Prema spiskovima koje smo dobili od Ministarstva rada i socijalne politike i lokalnih samouprava status energetski zaštićenog kupca steklo je u aprilu 46.910 kupaca“, kaže Marković.
Početkom juna biće poznato koliko je još kupaca dobilo pravo na status energetski zaštićenog. Naš sagovornik ističe da su uslovi dobijanja statusa energetski zaštićenog kupca propisani uredbom i da se to pravo dobija u centrima za socijalni rad ili lokalnim samoupravama, te da kupci koji smatraju da imaju pravo na besplatne kilovat-sate ne mogu to da ostvare dolaskom u distribucije.
Kupci ne moraju distribuciji lično da dostavljaju uverenja o stečenom statusu energetski zaštićenog kupca, jer ova uverenja centri za socijalni rad dostavljaju nadležnim distribucijama preko resornog Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalne politike. U lokalne distribucije stižu isključivo spiskovi kupaca koji dobiju pravo na status energetski zaštićenog i svako od njih to pravo imaće iskazano već na prvom računu po dobijanju statusa.

Kontrola isključenih

EPS je dao naloge za kontrolu spiska isključenih kupaca u svim distribucijama i u najkraćem roku biće urađena analiza rada svih distribucija, i kako bi se utvrdilo da li je poštovan plan i da li su prvo isključivane neplatiše sa najvećim dugom. Kako ističe naš sagovornik, dužnici moraju biti svesni da su počela isključenja i da bi utrošena električna energija trebalo da se plati, kao i svaka druga roba.
Važne promene

U EPS-u ističu da je više nego jasna neophodnost sprovođenja korporativizacije „Elektroprivrede Srbije“, na koju je saglasnost dala Vlada Srbije u novembru 2012. godine, usvajanjem Polaznih osnova za reorganizaciju EPS-a. Neophodno je sprovesti korporativizaciju i uspostaviti jedinstven sistem organizacije i odgovornosti unutar „Elektroprivrede Srbije“.

HE „Bajina Bašta“
Ove godine proizveden milijarditi kilovat-sat

Milijarda kilovat-sati električne energije proizvedena je radom tri agregata hidroelektrane „Bajina Bašta“, jer je u toku revitalizacija četvrtog agregata
U hidroelektrani „Bajina Bašta“, 28. maja, oko 11 časova, proizveden je milijarditi kilovat-sat električne energije u ovoj godini. Od puštanja u rad hidroelektrane „Bajina Bašta“ ovo je prvo ostvarenje ovolike proizvodnje u periodu od januara do kraja maja.
Milijarda kilovat-sati električne energije proizvedena je radom tri agregata hidroelektrane „Bajina Bašta“, jer je u toku revitalizacija četvrtog agregata. Modernizacijom četvrtog agregata biće završena obnova ove hidroelektrane i, umesto instalisanih 368 megavata, hidroelektrana „Bajina Bašta“ imaće snagu od 420 megavata, a njen radni vek biće produžen za 30 do 40 godina. Godišnja proizvodnja električne energije biće povećana za 40 miliona kilovat-sati, odnosno za onoliko koliko bi ostvarila jedna nova hidroelektrana od 52 megavata.
U revitalizaciju HE „Bajina Bašta“ biće uloženo 77 miliona evra – 30 miliona evra je kredit nemačke „Razvojne KfW banke“, a 47 miliona evra su sredstva „Elektroprivrede Srbije“ iz sopstvenog prihoda od prodaje električne energije.