Mrkić: Kroz misije EU – do dubljih odnosa sa Unijom

BEOGRAD – Ministar spoljnih poslova Ivan Mrkić poručio je danas da je pozivom EU Srbiji da učestvuje u misiji Unije u Maliju otovreno novo poglavanje u odnosima Srbije i EU, koje podrazumeva produbljivanje dosadašnje saradnje i partnerskih odnosa.

Mrkić je u Skupštini, obrazlažući Predlog odluke o upotrebi i učešću pripadnika Vojske Srbije u Misiji EU za obuku vojnih i bezbednosnih snaga Malija, rekao da angažovanje pripadnika VS u multinacilolnilim operacijama doprinosi jačanju kapaciteta i nacionalne bezbednosti.
“Učešće Vojske Srbije u aktivnostima u okviru zajedničke bezbednosne i odbrambene politike EU jedan je od prioritetnih ciljeva Ministarstva odbrane, što smo pokazali angažovanjem srpskih vojnika u operaciji pomorskih snaga EU protiv pirata u Somalii i misiji EU za obuku snaga bezbednosti Somalije u Ugandi”, rekao je Mrkić.

Kada je reč o misiji u Maliju, predviđeno je angažovanje medicinskog osobolja i timove za obuku i to ukupno 13 pripadnika, a za to su predviđena finansijska sredstva od 75 miliona dinara, što je odobreno Zakonom o budžetu za 2013. godinu, razdelom koji se odnosi na Ministarstvo odbrane.

Ministar je precizirao da je visoka predstavnica EU Ketrin Ešton Srbiji uputila poziv za učešće u misiji Unije u Maliju.

On je rekao da je potrebno da se parlament izjasni o predloženoj odluci, budući da je poziv stigao pošto je već usvojen godišnji plan učešća VS u multinacionalnim operacijama, pa ova misija njime nije predviđena i pozvao poslanike da podrže odluku.

Skupština Srbije je u februaru usvojila odluke o godišnjem planu upotrebe VS i drugih snaga odbrane u 2013. kao i o učešću pripadnika VS u multinacionalnim operacijama, prema kojima pripadnici VS u 2013. učestvuju u devet operacija UN i EU, a MUP-a Srbije u četiri.

Pored te odluke poslanici u objedinjenoj raspravi debatuju i o izveštaju skupštinskog Odbora za kontrolu službi bezbednosti o izvršenom nadzoru nad radom službi bezbednosti.

Predsednca tog skupštinskog radnog tela Jadranka Joksimović je rekla da je sektor bezbednosti uvek “obavijen nekim velom tajni”, ali upravo zbog toga članovi Odbora treba da obavljaju kontrolnu funkciju, balansirajući između onoga što službe moraju da rade i sa druge strane civilne i demokratske vlasti.

Osvrćući se na odluku Odbora da njegove sednice budu zatvorene za javnosti i da samo izuzetno budu otvorene za javnost, Joksimović je rekla da to uopšte “nije gluva soba”.

Obzirom da je većina podataka klasifikovana kao državna tajna, Odbor je odlučio da sednice zatvori za javnost i to se svuda u svetu radi, objasnila je Joksimović, navodeći da se time ne izlaže riziku da se tajni podaci iznose u javnost i time ugrozi bezbednost.

Ona je rekla da su sednice tog Odbora konstruktivne i da je do sada održano pet sednica, a sednicama su prisustvovali i direktori i pripadnici službi bezbednosti i odgovarali na pitanja.

U zaključku predloženog izveštaja, Odbor je kao kvalitetne i sadržajne ocenio izveštaje o radu koje su sluzbe bezbednosti dostavile, a rad pripadnika službi bezbednosti na realizaciji zadataka je pozitivno ocenjen.

Kako se navodi, usled nedostatka normativnog okvira Odbor nije bio u mogućnosti da u potpunosti ostvari neposredni nadzor nad radom službi bezbednosti i zato je potrebno da se u narednom periodu donesu izmene i dopune zakonskih propisa kojima se uređuje rad Odbora, ali i da se krene u izradu posebnog zakona kojim će se urediti nadzor nad sluzbama bezbednosti.

Radi unapređenja rada službi bezbednosti u narednom periodu potrebno je razmotriti mogućnost za izmene Zakona o budžetskom sistemu i Zakona o Državnoj revizorskoj instituciji kako bi se obezbedila zaštita tajnih podataka koji se odnose na rad službi bezbednosti.

Takođe, neophodno je ubrzati donošenje podzakonskih akata za sprovođenje Zakona o elektronskim komunikacijama i njihovu primenu kako bi se službama omogućilo da u potpunosti i nesmetano realizuju težišne zadatke u obavljanju poslova zaštite Ustavom utvrđenog poretka i bezbednosti Srbije, suprostavljenje organizovanom kriminalu, korupciji i terorizmu.

Tanjug

Jedan komentar

  1. Ponovo se ponašamo udvorički prema EU i još za akcije koje nam se nude izdvajamo i novac građana a da ih se ništa ne pita.Vojske imamo toliko da brani jedan manji grad, a policije da brani državu od spoljnjeg i unutrašnjeg neprijatelja.Zaposlenima i penzionerima se skinulo 10% primanja, a izdvajamo novac za što nam ni u kom slučaju nije imperativ.Istina je nažalost da će narod živeti loše,slali mi vojsku ili ne na zadatke kojima se bavi EU.Nismo članica EU, a ponašamo se kao da jesmo.Koliko sutra desiće se da će naša vojska sa Hrvatima i Albancima biti rame uz rame na zadacima za koje naša država nema suvislo opravdanje.Politička elita ima samo korist a građani samo štetu.Na kraju, ko nam je kriv,takvu vlast smo izabrali na izborima.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *