Piše Miodrag Kreculj KOSMETSKO RAZMEĐE OTREŽNJENJA Srpsko bivstvovanje na Kosovu i Metohiji upokojenjm patrijarha Irineja i mitropolita Amfilohija izgubilo je duhovno uporište i najodlučnije protivnike kompromisnog defetizma Kompromis je u najboljem smislu reči ultima ratio …
VišeDVE BIOGRAFIJE – TRI SMRTI
Prilozi za biografiju Mila Đukanovića i Duška Markovića Piše Vučko Kićović Crnogorski dvojac Milo Đukanović i Duško Marković doveo je svoj način vladanja do savršenstva onako kako to Makijaveli uči – „Cilj opravdava sredstvo“. Oni …
VišeReagovanje na duel Dugin–Levi
Piše Pero Cerović / Toronto / U „Pečatu“ prenosite debatu Levija i Dugina. Teško je voditi objektivan razgovor s nekim ko manipuliše činjenicama i izvrće istorijske događaje, ili čak ide na ličnost (ad hominem) umesto …
VišePisma čitalaca – U kandžama duboke države?
GAŠENJE MUZEJA VAZDUHOPLOVSTVA Muzej vazduhoplovstva – Beograd već decenijama potresaju krize i afere, kojima kao da nema kraja i kojima izgleda nema ko da stane u kraj. U „Pečatu“ broj 349 najavljen je proces laganog …
VišeCena kompromisa
Piše Miodrag Kreculj Jednostrana, nekritička vezanost srpske politike za Evropsku uniju i popustljivost uslovljavanjima njena je najveća slabost i simptom nemoći da odlučnije deluje u zaštiti nacionalnih interesa na Kosmetu Svakodnevno zastrašivanje javnosti Albancima, ljudima …
VišeŠta može biti interesantno – nikome?
Odgovor autora romana Buldog mrav na književnu kritiku njegovog dela, objavljenu pod naslovom Tekst koji nikome ne pripada, iz pera Pečatovog kritičara Nikole Marinkovića (Pečat br. 508) Piše Zoran Krunić Meni je svaka kritika dobrodošla …
VišeNapad zapadnog kapitalizma na svet socijalizma
Reagovanje i komentar na intervju sa piscem Mirkom Magaraševićem objavljen u „Pečatu“ broj 510 Piše Milivoj Kolja Tanasković Razgovor vašeg novinara Dimitrijevića sa pesnikom Magaraševićem koji je objavljen u „Pečatu“ br. 510, pod naslovom „Traje …
VišeSAMO RANJENA ŠKOLJKA RAĐA BISER
Prilog za biografiju Marine Abramović Za razliku od mnogih mojih sugrađana, čak i umetnika, ja uvažavam lik i delo Marine Abramović. Mnogi od njih ne priznaju bodi-art kao umetnost. Istine radi, teško se danas može …
VišeTemelj trajnog prijateljstva Srba i Rusa je duboko u istoriji
Piše Mitar Radonjić Za zapadne političare i diplomate i NVO atlantskog opredeljenja nejasno je opredeljenje Srba prema Rusima i Rusiji. Njihov stav se svodi na sledeće: „Ne treba se ugledati na prošlost, treba gledati budućnost …
VišeRoditelji i njihova djeca
Piše Dr Blažo Zlopaša Dvadeseti vijek, u svojoj zlokobnoj protivrečnosti, doneo je velike ideje, genijalne izume i užasna zla. Čovek se ukazao kao biće koje je dotaklo nebesa i kao stvorenje sposobno za najstrašniji zločin …
VišeZašto (srpska) dijaspora ne glasa?
Piše Miodrag Kreculj (Minhen) Izbori su uvek više od kolokvijalne „građanske dužnosti“, političke računice i običnog biranja, to je prilika solidarisanja sa društvenim i tradicionalnim vrednostima, rehabilitacija posustalog zajedništva, iskazivanja simboličnog interesa i privrženosti državi …
VišeBezobzirno i do kraja!
Roditelji ne treba da vode decu u sportske klubove i na treninge da bi postali fudbaleri, treba da ih šalju u sudije jer tu ne treba ni znanje, ni moralni integritet, ni bilo kakva vrsta …
VišePošast „bele kuge“ i „odliva mozgova“
SUČELJAVANJE SA SRPSKOM STVARNOŠĆU: Pogled iz Minhena Demografska entropija slabo je primetna u prepunom Beogradu i u vrevi i pulsiranju svakodnevice, ali svest o njoj vrlo je prisutna u rasejanju (asimilacija), kao i u Vojvodini …
Više