Vučić: Mir neophodniji nego ikad, mi u Srbiji to dobro znamo

Premijer Aleksandar Vučić rekao je danas povodom ukrajinske krize da treba da učinimo sve da nađemo način i to svim sredstvima da se uspostavi mir, “to je preduslov, a posle možemo da krenemo sa razgovorima”.

Na panelu “Ukrajina i nerešeni konflikti u Evropi” u okviru Minhenske bezbednosne konferencije Vučić je naglasio da moramo sačuvati žive ljude na sve strane, a da će Srbija kao predsedavajući OEBS učiniti najbolje s partnerima Švajcarskom i Nemačkom da se to i ostvari.

Naglasio je da u Srbiji najbolje znamo šta znači izgubiti živote i šta znače ratovi.
“Ne sanjam o dobijanju Nobelove nagrade rešavanjem problema koji nisu rešeni godinama. Imam dobre ideje, koristiću nešto što liči na šalu, ali je istina – mi Srbi smo jedan od šampiona po broju ratova koje smo vodili od 19. veka do nedavno. Iskusili smo najteže situacije, patili puno, izgubili pola muškog stanovništva, učinili smo dosta loših stvari drugim ljudima i našli smo danas nešto što je od najvećeg značaja po našu zemlju, a to je mir i stabilnost”, istakao je premijer.

On je dodao da način na koji će se postići mir i stabilnost nije važan, i da ne treba uvek tražiti ispravno i loše.

Takođe, dodao je “ne možete vratiti život nekom, ali možete puno učiniti očuvanjem života, to je od najvišeg prioriteta”.

Navodeći da su se u današnjim diskusijama čule oštre reči, Vučić je rekao da smo mi mala zemlja i ne možemo koristiti takve reči, ali možemo jasno reći da “smatramo da je mir neophodniji nego ikada, u suoprotnom bi se išlo u katastrofu, koju svi želimo da izbegnemo”.
“Mi ćemo biti objektivni kao mala zemlja, koja ima puno iskustva, i možemo biti od koristi da se nađe rešenje”, zaključio je Vučić.

Odgovarajući na pitanja moderatora panela predsednika Slovenije Boruta Pahora Vučić je ponovio da je Srbija na putu ka Uniji, tda je to njen strateški cilj.
“Mi smo to rekli i Putinu i mnogim drugima. Isto tako smo tradiconalno dobri prijatelji s Rusijom, ali i sa Ukrajinom, čiji teritorijalni integritet podržavamo, jer smo podržavali teritorijalni integritet Sbrije i svih zemalja članica UN. Mi ćemo nastaviti s takvom politikom i insistirati na međunarodnom pravu i u budućnosti”, naveo je premijer.

Mi kao Sloveni želeli bismo da vidimo miroljubivo rešenje, dodao je i ponovio da će Srbija pomoći i učiniti sve da se životi spase.

Srpski premijer je u drugom delu diskusije, nakon što je na kratko morao da napusti salu zbog drugih obaveza, ponovio da zemlje zapadnog Balkana čine najbolje da prevaziđu probleme i fokusiraju se na budućnost, a ne prošlost.

S tim u vezi je kazao da se znalo da će presuda Međunarodnog suda pravde biti jedna vrsta kompromisa, konstatovao da ni Srbi ni Hrvati nisu zadovoljni, ali dodao da se zajedno moraju baviti svakodnevnim problemima i odnosima dve zemlje.
“Učinićemo sve da poboljšamo naše odnose, rešimo otvorena pitanja kao što su nestala lica, izbeglice i njihova imovina u Hrvatskoj”, poručio je on.

Šefica je hrvatske diplomatije Vesna Pusić ocenila da su Srbija i Hrvatska su prešle dug put u prevazilaženju konflikata prošlosti, što dokazuje da su reakcije na presudu Međunarodnog suda pravde trajale svega dva dana.
“Da je ranije usledila ova presuda zasigurno bi bilo više štete i efekta vraćanja u prošlost. Srećom smo prešli dug put u procesu preuzimanja odgovornosti za nas same i našu budućnost”, kazala je ona dodajući da su i razočarani ljudi svesni da je ovo deo prošlosti, a ne budućnosti.

Premijer Vučić je ukazao da Srbija čini sve kako bi pobojšala odnose sa susedim, navodeći primer Albanije, podsećajući da Tirana i Beograd u Briselu zajedno lobiraju za zajedničke projekte, da je nakon sedam decenija usledila prva poseta albanskog premijera Beograd, i da postoji razmena posete na ministarskom nivou.
“Imamo različite stavove i sa kosovskim Albancima, ali to rešavamo u dijalogu. Dijalog Beograda i Prištine se nastavlja u ponedeljak i obe strane su svesne da je potrebno razgovarati o otvorenim pitanjima”, kazao je Vučić.

Borut Pahor, koji je vodio kroz diskusiju o zamrznutim konfliktima, ocenio je da bi zapadni Balkan možda mogao da bude primer za pristup soluciji konflikata.

2 komentara

  1. SVAKO VOLI MIR ALI GA NEMA TO NIJE DOSTA OD TEBE JEDNOG PREMIJRERA STO VODIS DRZAVU

  2. Sledeći moj komentar odnosi se na održavanje mira i stabilnosti u društvu.

    Država koja želi da gradi STABILNO i prosperitetno društvo, treba da ima zakonski čistu, jasnu i stabilnu bazu – radničku klasu, koja na svojim leđima uglavnom, nosi najveći teret društva i njegovog napretka i razvoja.

    Radničku klasu države, čine SVI RADNO SPOSOBNI građani, bez obzira na nacionalnu, versku i političku pripadnost.

    Nastojanja pojedinih stranaka, udruženja, verskih, političkih organizacija, kao i predstavnika vlasti, da jednom delu građana države, koji poštuju ustavnost i zakonitost te države, da oduzmu ili uskrate osnovna ljudska prava, a to su pravo na rad, obrazovanje i napredovanje u struci, prema postignutim rezultatima rada, zdravstveno osiguranje, minuli rad i slično, za jednu državu, predstavlja kočenje napretka kako privrednih, tako i ostalih delatnosti u društvu.

    Država u kojoj političari pojedinih stranaka i predstavnici službi i vlasti, govore o stanju u privredi i stanju u ostalim ne privrednim delatnostima, bez davanja mogućnosti javne reči bazi – radničkoj – seljačkoj klasi, jasno nam govori, da rukovodstvo takvog društva, ne želi da se javno suoči sa osnovnim problemima privrede, koje treba rešavati.

    Za tako uređeno društvo, kažemo da je isključilo radničku klasu – bazu privrednog razvoja, iz javnog procesa rešavanja nagomilanih problema u privredi i ukazivanja na iste.

    Da bi jedna država zdravo poslovala, neophodno je da se čuje glas radničko – seljačke klase – baze društva, bez čega nema nadgradnje tog društva a sve drugo predstavlja samo delimično rešavanje nagomilanih problema.

    Zataškavanje i sakrivanje postojećih problema, vodi u sve teže stanje preduzeća i privrede u celini.

    Svaka država koja želi da se gradi na zdravim osnovama, treba da bude organizovana tako, da se čuje i glas baze, odnosno da osim doma političkog veća – političkih stranaka, organizuje i dom privrednog veća – glas radničko – seljačkog naroda.

    Kako izgleda društvo u kome najodgovorniji u državi i pojedini predstavnici vlasti, građane svoje države – bazu, nazivaju RULJOM i koji žele deliti radničku klasu prema verskim, stranačkim i partijskim ideologijama?

    Osim gore navedenog, iznela bi i svoja razmišljanja o pravosuđu jedne države.

    Prema svemu viđenome, smatram, da se građani države trebaju odlučiti, hoće li da sudovi donose odluke u “ime naroda ” ili u ” ime zakona”?

    Danas učesnici u vlasti, koriste oba principa, što je u praksi ne održivo i isključuje jedno drugo.

    Ako se sudske presude donose u ime naroda, meni to govori da se odgovornost sudija u pojedinim procesima, prenose na narod, koji treba da pokrije svu njihovu odgovornost, brljotine i izbegavanje pravde i zakona, odnosno nastoji se delom suspendovati sudstvo i njihove obaveze utvrđene Ustavom i zakonodavstvom države.

    Narodski rečeno, niti jedna država ne može zdravo i zakonski funkcionisati, ako policija i sudstvo rade po nalogu stranaka, moćnih predstavnika službi i moćnih predstavnika vlasti a ne štiti pravdu i odgovornost, koje proizlazi iz ustavnosti.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *