Pečat – List slobodne Srbije Politički nedeljnik, aktuelna politička dešavanja, društvo, svet, kultura.
Referendum o ćirilici u Hrvatskoj neće biti održan zato što je predloženo referendumsko pitanje protivustavno, odlučio je Ustavni sud Hrvatske.
Ustavni sud takvu odluku doneo je na jučerašnjoj sednici, a ocenu ustavnosti referendumskog pitanja tražio je Sabor.
Istovremeno, Zakon o upotrebi jezika i pisma nacionalnih manjina neće se sprovoditi “na silu” u Vukovaru dok vlada Hrvatske, u roku od godinu dana, ne usvoji odgovarajuće izmene koje će omogućiti njegovu primenu prikladnim pravnim mehanizmom, navodi se u odluci Suda.
Ustavni sud naložio je Gradskom veću Grada Vukovara da u roku od godinu dana u Statutu Grada propiše i uredi individualna prava pripadnika nacionalnih manjina na službenu upotrebu svog jezika i pisma.
Napominju da pritom treba voditi računa o životnim činjenicama i faktičkim okolnostima u Vukovaru, uvažavati potrebe većinskog hrvatskog naroda i potrebu pravednog i pravilnog tretmana srpske nacionalne manjine na području Grada, navodi se u Odluci koju je danas objavio Jutarnji list.
Ustavni sud zadužio je Vladu Hrvatske da u roku od jedne godine uputi u parlamentarnu proceduru izmene i dopune Zakona o službenoj upotrebi jezika i pisma nacionalnih manjina u kojima će urediti prikladan pravni mehanizam za slučajeve kad predstavnička tela jedinica lokalne samouprave ne sprovode obaveze iz Zakona o službenoj upotrebi jezika i pisma nacionalnih manjina, odnosno opstruišu njegovo sprovođenje.
Do donošenja tih izmena, nadležna državna tela neće sprovoditi ovaj Zakon na području Vukovara upotrebom prisilnih mera, odredio je Ustavni sud.
Kako podsećaju hrvatski mediji, građanska inicijativa koja sebe naziva Štab za odbranu hrvatskog Vukovara, prikupila je oko 650.000 potpisa za referendum kojim su iz Vukovara i drugih gradova nameravali da izbace dvojezične table sa zgrada državnih institucija.
Ova inicijativa je predlagala da manjine pravo na ravnopravnu službenu upotrebu svog jezika ostvaruju samo u sredinama u kojima čine više od 50 odsto stanovnika.
Prema sadašnjim odredbama zakona, dvojezičnost se primenjuje u sredinama u kojima nacionalna manjina čini trećinu stanovništva.
Štab je bio i organizator protesta na kojima su skidane i uništavane dvojezične table.
Na vukovarskom Opštinskom sudu protiv 22 ratna veterana podignuti su optužni predlozi zbog učestvovanja u nasilnom skidanju dvojezičnih ploča sa ćiriličnim natpisima, prošle jeseni sa državnih institucija u Vukovaru, saopšteno je danas.
Vukovar je nedavno dobio i novog gradonačelnika, na prevremenim izborima, kandidata HDZ Ivana Penavu, koji je odmah izjavio da su dvojezične table u Vukovaru postavljene protivzakonito i na silu.
Političke stranke u Hrvatskoj poručile su danas da se mora poštovati odluka Ustavnog suda, prema kojoj referendumsko pitanje o ćirilici nije u skladu s Ustavom.
“Odluka Ustavnog suda za nas je očekivana jer proizlazi iz Ustava i Ustavnog zakona kao i međunarodno preuzetih obaveza Hrvatske”, kazao je Milorad Pupovac iz Samostalne demokratske srpske stranke.
On je rekao da je šteta što ta odluka nije došla i ranije jer bi Hrvatska bila pošteđena dramatičnih političkih kampanja koje su vođene tokom proteklih više od godinu dana i koje su unazadile političke i međuetničke odnose ne samo u Vukovaru, nego i u celoj Hrvatskoj.
Pupovac se nada da će odluka Ustavnog suda biti jasna poruka svima koji su odgovorni za to što je ta kampanja do sada vođena i da će biti dovoljno jasna onima koji nisu svesni posledica koje je imala za hrvatske političke i međuetničke odnose.
“Ustavni sud je Ustavni sud i njihove se odluke moraju poštovati”,rekla je za agenciju Hina Ruža Tomašić, predsednica Hrvatske stranke prava Ante Starčević.
Mišljenja je, međutim, da Štab za odbranu hrvatskog Vukovara, koji je tražio referendum o podizanju cenzusa za upotrebu ćirilice, možda i nije najspretnije formulisao referendumsko pitanje.
Pitanje je, prema njenom mišljenju, možda trebalo da glasi “Jeste li za to da se u Vukovar ne uvodi ćirilica dok se ne reše svi problemi vezani za nestale i povratak imovine” ili pak “Jeste li za to da se Vukovar proglasi mestom posebnog pijeteta”?
Predsednice Hrvatskih laburista Nansi Tireli smatra da se ovom odlukom samo nastavlja agonija.
“Plašim se da će ova odluka Ustavnog suda doneti još većinemir nego da se održao referendum, jer će neki protumačiti da seopstruira održavanje referenduma. Ipak se za održavanje referendumaizjasnilo 530.000 ljudi, koji će sada biti razočarani”, smatra Tireli.
Za Dragana Zelića iz nevladine organizacije GONG, odluka Ustavnog suda je i dobra i očekivana. “Smatrali smo, kao i neki drugi, da referendumsko pitanje nije u skladu s Ustavom, da ograničava pravopripadnika nacionalnih manjina i da se kosi s osnovnim vrednstima i narušava nacionalnu ravnopravnost”, kazao je Zelić.
Iz odluke se, rekao je on, vidi i određeni kompromisni ton koji je Ustavni sud dao po pitanju sprovođenja upotrebe ćirilice, manjinskog pisma na području grada Vukovara.
U Štabu za odbranu hrvatskog Vukovara, organizaciji koja se bori protiv ćirilice i inicirala je referendum na tu temu, kažu da nisu zadovoljni zbog odluke Ustavnog suda da referendumsko pitanje o ćirilici nije u skladu s Ustavom jer svoju ideju neće moći da realizuju na nivou cele Hrvatske.
Napominju, međutim, da mogu biti i zadovoljni jer je Ustavni sud potvrdio neke njihove stavove. “Ne bih odluku Ustavnog suda shvatao previše tragično i mislim da njome možemo biti i zadovoljni i nezadovoljni”, izjavio je Hini poverenik za pravna pitanja te organizacije Vlado Iljkić.
“I dalje smatramo da je hrvatskim građanima trebalo prepustiti da odluče o tom pitanju, ali sada Ustavni sud, ukoliko sam dobro razumeo, celu stvar `spušta` na nivo Gradskog veća Vukovara”, rekao je on.
On je zadovoljan, kako kaže, činjenicom da je Ustavni sud ovom odlukom potvrdio neke stavove Štaba da pitanje dvojezičnosti nije osnovno ljudsko nego prvenstveno političko pitanje.
Podsetio je da je Štab u decembru 2013. prikupio 526.549 pravovaljanih potpisa birača za raspisivanje referenduma na kojem bi birači odgovarali na pitanje da li žele li da se Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina propiše da pravo na ravnopravnu službenu upotrebu svog jezika i pisma manjine ostvaruju u sredinama u kojima čine više od polovine, umesto sadašnje trećine ukupnog stanovništva.
