Uskoro ugovor

Precizirana druga faza kineskog aranžmana u PD „TE-KO Kostolac“

UPD „Termoelektrane i kopovi Kostolac“ i „Elektroprivredi Srbije“ 20. avgusta okončane su aktivnosti na preciziranju druge faze ugovora sa kineskom kompanijom „CMEC“.

NA BAZI MEĐUDRŽAVNOG SPORAZUMA Druga faza ugovora odnosi se na realizaciju izgradnje novog bloka B3 u TE „Kostolac B“ i proširenja Površinskog kopa „Drmno“.

„Projekat sa kineskim partnerima ima dve faze, a zaključen je na bazi međudržavnog sporazuma Srbije i Narodne Republike Kine. Pre tri godine potpisan je Okvirni ugovorni sporazum, posle čega je usledilo zaključivanje i pojedinačnog ugovora za prvu fazu, čija je realizacija u toku“, rekao je Dragan Jovanović, direktor PD „TE-KO Kostolac“.

Potom su započete organizacija i priprema druge faze, i svi elementi ugovora za drugu fazu su usaglašeni i parafirani. Na ovim poslovima radio je stručni tim „Elektroprivrede Srbije“, odnosno „TE-KO Kostolac“ i usvojeni su svi tehnički zahtevi koje je EPS, odnosno „Kostolac“, imao za novi blok B3. Obuhvaćeni su i novi zahtevi koji se odnose na novousvojenu evropsku regulativu, koji se tiču smanjenja emisije gasova, a svi standardi su usklađeni sa važećim propisima Republike Srbije.

Ukupna neto cena druge faze je 715,6 miliona dolara i cena je ostala na nivou iz 2010. godine, kako je i definisano Okvirnim ugovornim sporazumom. Ovo je dobar rezultat, jer u cenu nisu ušla moguća povećanja definisana godišnjim stopama inflacije. Cena novog bloka B3 je 613 miliona dolara, dok je cena opreme za proširenje rudnika 97,6 miliona dolara.

DOGOVOR SA KINESKIM PARTNERIMA Po konačnom završetku studije izvodljivosti u septembru i završetku Studije o proceni uticaja na životnu sredinu, stiču se uslovi za konačno potpisivanje ugovora za drugu fazu, za koju postoji garancija države data kroz projekciju budžeta za Republiku Srbiju za 2013. godinu.

„Posebno mi je drago da je sve urađeno isključivo sopstvenim snagama, jer je posao uradio tim EPS-a i PD ‘TE-KO Kostolac’. Nismo angažovali dodatne konsultante i druga savetodavna tela. Ugovor je vrlo složen i zahvaljujem se svim članovima tima koji su učestvovali u objektivno teškom poslu“, istakao je Jovanović.

Nebojša Mišić, zamenik rukovodioca tima u pregovorima sa kineskim partnerima, kaže da je okvirnim ugovornim sporazumom definisano da će blok B3 biti od 350 megavata sa natkritičnim parametrima. To će biti prvi blok u Srbiji koji će imati te parametre, a reč je o tehnologiji koja je široko rasprostranjena u Evropi i svetu. Sa kineskim partnerima postignut je dogovor da će oprema, koja će biti nabavljana uglavnom iz Kine, biti najkvalitetnija sa poreklom iz sveta i Evrope. Rok realizacije za izgradnju bloka B3 je 58 meseci.

Za snabdevanje novog bloka B3 potrebno je oko tri miliona tona uglja godišnje i zato je bilo važno uraditi Studiju opravdanosti proširenja kopa, koja je pokazala da je neophodan jedan BTO sistem, kao i izgradnja nove trafo-stanice.

I. Milovanović

S. Srećković

Novi BTO sistem
„Deo kredita koji se odnosi na opremu za proširenje rudnika biće usmeren na izgradnju jednog novog BTO sistema, koji će po svom kapacitetu i karakteristikama biti sličan petom BTO sistemu, koji je pušten u rad pre četiri godine na Površinskom kopu ‘Drmno’“, rekao je Miroslav Ivković, član pregovaračkog tima.
Novi BTO sistem biće savremen i proizvešće ga evropski proizvođači rudarske opreme. Po ugovoru, period za izgradnju rudarske opreme za proširenje je 42 meseca, odnosno oko godinu i šest meseci pre aktiviranja bloka B3. To će biti dovoljno vremena za otkrivanje novih količina uglja za ovaj blok.

RB „Kolubara“

Pripreme za otvaranje novog Polja „G“

Godinu dana posle početka zemljanih radova na izmeštanju dela korita reke Kolubare, na delu katastarske Opštine Vreoci, nedavno je završeno iskopavanje prve i druge deonice u ukupnoj dužini od 1,2 kilometra.

Ovi poslovi deo su projekta velikih građevinskih radova u okviru premeštanja infrastrukturnih objekata, kao što su deo korita reke Kolubare u dužini od 2,6 kilometara, deo korita reke Peštan, mostova, dela Ibarske magistrale u dužini od 7,2 kilometra, kao i postrojenja za vodosnabdevanje.

Realizacija ovog projekta predstavlja i jedan od preduslova za otvaranje novog površinskog kopa Polja „G“, što je izuzetno značajno za dugoročnu stabilnost kontinuiteta proizvodnje uglja na kolubarskim kopovima. Prema predviđenoj dinamici radova, poslednja faza poslova na novom koritu reke Kolubare planirana je do kraja 2014. godine, kada se očekuje da će reka Kolubara poteći novim delom korita.

U Rudarskom basenu „Kolubara“ aktivno se radi na ovom obimnom i složenom projektu. Prema rečima Gorana Markovića, rukovodioca Odeljenja za nadzor površinskih kopova RB „Kolubara“, stručne službe beogradskog Instituta „Jaroslav Černi“ i Građevinskog fakulteta iz Beograda, završile su reviziju Glavnog projekta izmeštanja korita reke Kolubare u drugoj fazi sa pritokom Peštan i Glavnog projekta sistema za vodosnabdevanje Ogranka „Prerada“. Ovi dokumenti su predati RB „Kolubara“. U toku je prikupljanje tenderske dokumentacije za raspisivanje javnih nabavki za izmeštanje tih infrastrukturnih objekata.

HE „Đerdap 1“

Proizvodnja – četiri milijarde kWh

Tokom ove godine hidroelektrana „Đerdap 1“ proizvela je četiri milijarde kilovat-sati i ova proizvodnja je dostignuta 21. avgusta. To čini 75 odsto godišnjeg plana proizvodnje za 2013. godinu

Reč je o značajnom proizvodnom uspehu energetičara „Đerdapa“, iako je ostvarena proizvodnja na nivou tzv. dinamičkog plana za osam meseci. Ovogodišnja proizvodnja veća je za 18 odsto, odnosno 570 miliona kilovat-sati u odnosu na isti period prošle godine. Ovaj proizvodni uspeh u Dispečerskoj službi objašnjavaju racionalnim iskorišćenjem hidroenergetskog potencijala Dunava.

„Zabeležen je prosečan protok od čak 7.300 kubnih metara vode u sekundi. To je jedan od najvećih prosečnih proticaja velike reke, a ujedno idealan protok za proizvodnju obe dunavske hidroelektrane“, ističe Nebojša Paunović, hidrolog HE „Đerdap“ i dodaje da je nažalost reč o proseku, jer je Dunav ove godine zabeležio i maksimalne i minimalne protoke.

„Proletos zbog velike vode, tačnije protoka većih od 10.000 kubika u sekundi, morali smo da umanjimo proizvodne mogućnosti. A ovog leta zabeleženi su i ekstremno mali dotoci, niži i od 2.500 kubika u sekundi“, napominje Paunović.