Osećaj gospođice Smile za globalizam

Piše Nataša Anđelković

Književni fenomen Petera Hega – prevođenje romana „Osećaj gospođice Smile za sneg“ na dvadesetak svetskih jezika, snimanje holivudskog filma sa superzvezdom Džulijom Ormond – krije se u velikom spisateljskom daru i sposobnosti da društveno angažovane teme pretoči u jezik književnosti

 

Ne događa se često da danski pisac probije okvire nacionalne književnosti i postane rado čitan širom sveta. Stupivši na književnu scenu početkom devedesetih godina, Peter Heg (1957) je uneo osveženje i novine pokrećući dotad gotovo tabuirane teme o sudaru različitih kultura, zloupotrebama dominantnih, zapadnih društava nad malim, zatvorenim, getoiziranim zajednicama, eksploataciji prirode i ljudi. Književni fenomen Petera Hega – prevođenje romana „Osećaj gospođice Smile za sneg“ na dvadesetak svetskih jezika, snimanje holivudskog filma sa superzvezdom Džulijom Ormond – krije se u velikom spisateljskom daru i sposobnosti da društveno angažovane teme pretoči u jezik književnosti, vodeći radnju na liniji avanturističkog romana i psihološkog i političkog trilera.
Već i sam krajolik, odnosno predeo u kojem se odigrava radnja romana je vrlo egzotičan i netipičan za akcione romane. Iz Kopenhagena, radnja se premešta na Severni ledeni okean, a potom i na Grenland, u neka od preostalih staništa Eskima. Junakinja, Dankinja Smila Jaspersen, po majci Eskimka, upušta se u samostalnu istragu o smrti malog komšije Eskima, dečaka od šest godina, mimo volje i znanja policije. Ono što zvanična policijska i lekarska istraga određuje kao tragični pad s krova, Smila prepoznaje kao zataškavanje istine, jer, budući Eskimka, zna da prepozna u dečakovim tragovima u snegu nevolju i opasnost, s kobnim završetkom. Snaga Hegove imaginacije i globalne političke kritike dolazi do izražaja upravo sa grananjem romana u čvornovat krimi zaplet, ali i opasnu, egzotičnu avanturu kroz koju prolazi junakinja.
Istina o zloupotrebama eskimskog stanovništva radi vršenja naučnih eksperimenata u pogledu rasnih predispozicija, deluje šokantno i alarmantno. Krimi žanr naoko ublažuje Hegovu oštricu upućenu političkim moćnicima, tajnim službama i naučnom kriminalu. Finim stapanjem književnih slika, koje su na granici sa fantastičnim, Heg umetnički uobličava goruće teme o eksploataciji morskih i podzemnih bogatstava u severnom Atlantiku, zloupotrebama u glaceologiji, medicini, biologiji, kao i u danskom i evropskom zakonodavstvu. Istovremeno, on slika prirodu u svojoj veličanstvenosti kojoj je suprotstavljena „napredna“ evropska civilizacija koja neprestano preti da je uništi.
Priča o Smilinoj istrazi je ujedno i priča o njoj samoj, a ona je opet simbol ili slika susreta dva različita sveta koja se nikada ne mogu razumeti između sebe. Danska i eskimska kultura sukobe se u njoj. Nijednoj ne pripada do kraja, a za obe je vezana. Ledene sante koje plutaju između Grenlanda i Danske slikovita su predstava jaza koji postoji između ova dva sveta. Led među ljudima i led u ljudima je osnovna metafora „Gospođice Smile“. onlaйn zaйm bez otkaza s plohoй kreditnoй istorieйonlaйn zaйm s plohoй istorieйzaйm rostov

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *