Milomir Đukanović
MANASTIR
„Laguna“, Beograd
Izuzetno i autentično književno delo u kojem se pisac neprekidno poigrava s pričom i njenom formom, meša književne žanrove, ukršta ironiju i grotesku, i žestoko kritikuje društvo.
Devedesetih godina prošlog veka Anastas Jovanović, ratni fotograf strane novinske agencije, istovremeno traga za zarobljenim bratom na hrvatskom ratištu i mladalačkom ljubavlju koju nije preboleo. Da bi dobio neophodne informacije, mora da pretraži Beograd uzduž i popreko, pa je prinuđen da se susreće s domaćim i stranim kriminalcima, agentima obaveštajnih službi, korumpiranim policajcima, pokvarenim političarima… Sve dok iznenada u jednoj novobeogradskoj kafani ne sazna za mračnu tajnu nastalu davno pri izgradnji Narodne skupštine. On ne sluti da će razotkrivanje te tajne rešiti sudbine svih junaka ovog romana.
|
E. T. Dicki
STVARNO I NESTVARNO
POSTAJE JEDNO TELO. 111 PESAMA
„Arete“, Beograd
Pesme su organizovane hronološki, ali i po najintimnijim temama, i prate život E. T. Dickog koji se izjednačava s lirskim subjektom zbirke u bolnom grču protiv života i smrti. Svojim bogatim jezikom, izmaštanim rečima i kovanicama, pesnik nas uvodi u svet ništavila i podsmeha ironijski preispitujući samoga sebe, ali i vrednosti koje je stvorio ili koje su mu nametnute. Život i smrt, pojmovi dovedeni do svojih krajnjih konsekvenci, dobijaju svoj puni oblik u naizgled narodnom jeziku kojim se pesnik vešto poigrava. U izuzetno pažljivom i razigranom prevodu Milice Markić, domaća publika ima priliku da se upozna s jednim od najvećih živih poljskih pesnika, s njegovim beskompromisnim stihovima i začudnim svetom koji nam je upravo zbog svoje neobičnosti i iskrenosti blizak.
Filip Rot
AMERIČKA PASTORALA
„Laguna“, Beograd
Svid Levov živi američki san. Vrhunski sportista u srednjoj školi odrasta u posleratnim godinama sve većeg prosperiteta, ubrzo se ženi bivšom mis Nju Džersija, nasleđuje očevu fabriku rukavica i seli se u veliku kuću na farmi u bogatom Old Rimroku. A onda, jednoga dana 1968, Svida napušta američka sreća. Njegova obožavana ćerka Meri se od ljupkog i promućurnog devojčurka pretvara u fanatičnu tinejdžerku, sposobnu za brutalan čin političkog terorizma. Porodica Levov će preko noći biti uvučena u politička previranja Amerike šezdesetih i Svidu preostaje samo da posmatra sistematsko urušavanje nekadašnje idile.
„Puno oštroumnih uvida, ironičnih obrta, humora i mudrosti o američkom idealizmu… Duboko promišljanje promena u američkoj psihi tokom druge polovine dvadesetog veka“, Fajnenšel tajms.
Filip Rot (1933, Njuark, Nju Džersi – 2018, Njujork) za svoju prvu knjigu Zbogom, Kolumbo dobio je Nacionalnu nagradu za književnost 1960, što ga je odmah, kao pisca izrazite duhovitosti, dubokog uvida i saosećanja čak i za najnedopadljivije književne junake, uzdiglo među korifeje „jevrejske američke proze“. Svetsku slavu doživeo je zahvaljujući romanu Portnojeva boljka (1969). Pulicerovu nagradu za književnost dobio je 1997. za Američku pastoralu, a Bukerova nagrada za životno delo dodeljena mu je 2011.
|
Olga Tukarčuk
BEGUNI
„Službeni glasnik“ i „Paideia“, Beograd
Roman Beguni predstavlja književnu monografiju pojave dinamičnosti, pokreta, putničkog nemira. Svet savremenih Beguna svet je permanentnih putnika koji imaju svoje proizvode, putničku kozmetiku, sopstveni jezik: prost, funkcionalizovani engleski, pa i svoju, putničku psihologiju. Isprekidan i ustreptali savremeni svet reanimirao je u čoveku atavistički, nomadski poriv koji se utažuje u putovanjima – kretanje, premeštanje, otkrivanje novih prostora omogućavaju svojevrsno zavirivanje pod postavu sveta, odškrinuti rub zastora nepoznatog i neizrecivog.
Olga Tokarčuk je dvostruka dobitnica nagrade „Nike“, najvećeg priznanje koje se dodeljuje poljskim piscima: 2008. za roman Beguni i 2015. za svoje monumentalno delo Knjige Jakovljeve. Vrhunac njene književne karijere predstavljaju Bukerova nagrada 2018. za roman Beguni, i Nobelova nagrada za 2018 (koja joj se uručuje naknadno 2019, iz razloga vanknjiževne prirode).
Osvald Zebris
U SENCI PETLOVOG BRDA
„Arete“, Beograd
Osvalds Zebris u romanu U senci Petlovog brda kroji dinamičan i uzbudljiv svet revolucionarne Carske Rusije. Godina je 1905. i junaci su smešteni u jedan od najbitnijih istorijskih trenutaka koji će odrediti, i koji određuje, njihove živote. Briljantnim predstavljanjem njihovih unutarnjih stanja, autor likove snažno motiviše pridodajući im novu, gotovo meditativnu dimenziju. Ovaj uzbudljiv roman povešće vas svojim visprenim jezikom i živopisnim sudbinama u presudan trenutak u istoriji u kome i najmanja greška može biti kobna!
Zebris pripoveda priču bitnog istorijskog trenutka za litvanski narod, momenat formiranja njihove suverene istorije, nikada ne zaboravljajući običnog čoveka. Ova veličanstvena knjiga pruža istorijski upliv u situaciju u Rigi, ali možda i bitnije ‒ u stanje svesti njenih naseljenika.
Osvald Zebris je litvanski pisac i novinar koji je već svojom prvom zbirkom pripovedaka osvojio Litvansku književnu nagradu za najbolju debitantsku knjigu 2010. godine. Za roman U senci Petlovog brda nagrađen je Evropskom nagradom za književnost i time postao jedan od najznačajnijih modernih litvanskih, ali i evropskih pripovedača.
|