Igre bez hleba

Piše Uglješa Mrdić

Nova poskupljenja životnih namirnica su ogroman udarac na tanak džep prosečnog potrošača u Srbiji. Zvanična potrošačka korpa vredela je 55.000 dinara, pokrivalo ju je 1,5 prosečne plate

Svakako jedan od najboljih pokazatelja ekonomske situacije svake porodice u Srbiji je potrošačka korpa. Najava novih poskupljenja govori da će građani biti u još težoj finansijskoj situaciji i da će polako morati da se odriču velikog broja osnovnih životnih namirnica ili da smanje obroke.
Naime, tokom ovog meseca mleko i mlečni proizvodi u svim trgovinama u Srbiji poskupeće od dva do 10 procenata, dok će cene nekih mesnih prerađevina biti veće od pet do 10 odsto. Kompanije koje su se odlučile da povećaju cene svojih proizvoda, to pravdaju poskupljenjem sirovina i nestabilnim kursom dinara.

NOVA POSKUPLJENJA

[restrictedarea]

Tokom juna već su poskupele cene mesa i neke vrste mesnih prerađevina, ulja, bezalkoholnih pića, sokova, mleka i mlečnih proizvoda nekih prerađivača, testenina, kućne hemije, kozmetike… Nova poskupljenja životnih namirnica je ogroman udarac na ionako tanak džep prosečnog potrošača u Srbiji.
Zvanična potrošačka korpa vredela je 55.000 dinara, pokrivalo ju je 1,5 prosečne plate. Udruženja potrošača, međutim, tvrde da je to daleko od pristojnog života. Prema sadašnjim cenama hrane, pića, komunalnih i svih drugih računa, potrošačka korpa vredi minimum 62.000 dinara, što je 7.000 više nego u septembru prošle godine.
Potrošačka korpa je očigledno sve siromašnija. Podsetimo da je pre četiri godine prosečna neto zarada gotovo u celosti pokrivala prosečnu potrošačku korpu od 33.061 dinara u tom mesecu, pokazuju podaci Zavoda za statistiku.
Inače, skoro svaka treća porodica u Srbiji koja ima decu, ne može da se izdržava od sopstvenih prihoda. Čak 202.795 domaćinstava raspolaže sa manje od 7.149 dinara mesečno po članu porodice.
Prema poslednjoj anketi o potrošnji u domaćinstvu, koju je objavio Republički zavod za statistiku, prosečna tročlana porodica mesečno troši 48.619 dinara, ali čak 20.376 ode samo na hranu. S druge strane, ako bi kupovali sve što čini standardizovanu potrošačku korpu, domaćinstvu bi bilo potrebno najmanje 55.657 dinara. A samo za osnovne namirnice izdvajali bi minimum 22.437 dinara, odnosno 7.497 dinara po osobi. Računica tako dokazuje da broj porodica kojima manjka novca za osnovne namirnice nipošto nije zanemarljiv.

(NE)POMOĆ DRŽAVE
Država daje pomoć svakoj porodici sa decom koja živi ispod propisanog egzistencijalnog minimuma. Pomoć se daje ako se dokaže da, raspoređivanjem svih prihoda od zarada, penzija, zakupnina, naknada sa biroa, svaki član dobije manje od 7.149 dinara, odnosno 8.579 dinara kada je reč o samohranom roditelju ili detetu sa smetnjama u razvoju.
U Ministarstvu rada i socijalne politike kažu da je dečji dodatak jedna od najzastupljenijih pomoći koje država dodeljuje i on od 1. maja iznosi 2.280 dinara po svakom detetu, odnosno 2.965 dinara ukoliko je priznat uvećani iznos koji se dodeljuje maloletnicima sa zdravstvenim problemima ili onima koji žive samo sa majkom ili ocem.
U ovom času, čak 382.595 dece prima te čekove.
Za osnovne potrebe četvoročlanoj porodici u Srbiji potrebno je više od dve prosečne plate. Dve trećine zaposlenih zaradom pokriva samo minimalnu potrošačku korpu.
Procene sindikata kažu da najviše deset odsto ljudi u našoj zemlji živi pristojno. Svega jedan do dva procenta je ekstrabogatih, a svi ostali žive na ivici siromaštva. Grube računice pokazuju da je za iole pristojan život četvoročlane porodice potrebno više od 1.000 evra mesečno.
Prosečna dnevna kupovina je pre četiri godine vredela 410 dinara, a lane 356 dinara. Za 410 dinara 2008. godine dnevna korpa je mogla i da se popuni, dok je prošle godine 356 dinara bilo dovoljno za hleb, dve litre mleka i jogurt. U svakodnevnom pazaru, 18 najvažnijih namirnica 2008. godine učestvovalo je sa 59 odsto, a lane sa čak 72 odsto, što znači da građani kupuju samo osnovno za život.
Građani koji su do stana došli kreditom takođe izdvajaju minimum 200 evra. Mnogima nekoliko hiljada dinara svaki mesec pojedu minus ili kreditne kartice u banci. Na prevoz ode najmanje 5.000 dinara, a toliko se mesečno potroši i na kućnu hemiju.
Podaci pokazuju da 41,3 odsto raspoloživih sredstava domaćinstvo kanališe ka zadovoljavanju elementarnih potreba za hranom. U razvijenim zemljama EU taj procenat iznosi do 18 odsto.
Uz to, 16 odsto raspoloživih finansijskih sredstava odlazi na podmirenje troškova stanovanja, vode, struje, gasa i drugih goriva, što znači da samo za najnužnije egzistencijalne potrebe prosečno domaćinstvo u Srbiji izdvaja čak nešto više od 57 odsto raspoloživih sredstava.

RUB SIROMAŠTVA
Posebno velik udarac su komunalni računi. Troškovi za gas, struju, ali i prevoz porasli su minimum 10 odsto. U pojedinim gradovima Srbije grejanje je poskupelo i do 25 odsto. Ekonomisti tvrde da čak dve trećine zaposlenih u Srbiji platom može da pokrije samo minimalnu potrošačku korpu, iz kase prosečne porodice samo na hranu i piće mesečno odlazi 44 odsto ukupnih primanja. U Evropi na namirnice i piće odlazi maksimalno 20 odsto porodičnog budžeta.
Zvanična potrošačka korpa koja je prošle godine čak i obogaćena sa 26 novih artikala, potvrđuje koliko je siromašna srpska porodica. Tako se računa da tročlana porodica mesečno potroši tri kilograma sira ili 300 grama dnevno, a svaki član može da računa na samo 50 grama paradajza tokom dana, ali ne i na čašu jogurta, jer sme da popije samo 0,7 decilitara. Mesečno na raspolaganju imaju kilogram čajne kobasice, što znači 11 grama po članu dnevno.
Prema količinama u potrošačkoj korpi porodica mesečno može da kupi najviše 200 grama čokolade, po članu za 30 dana predviđeno je 66 grama. Porodica ima pravo na 63 jaja mesečno, dnevno svaki član može da pojede 0,7 jaja. Gorivo je tokom protekle godine stalno bilo na uzbrdici i cene su stalno rasle, u odnosu na pre četiri godine skuplje je za preko 90 odsto. Za sredstva za ličnu higijenu i higijenu domaćinstva izdvaja se skoro 50 odsto više nego ranije.
Sve poskupljuje iz meseca u mesec… Narod je sve nezadovoljniji… Tačnije na rubu siromaštva.

[/restrictedarea]

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *