Претрага по кључној речи

Слепац води слепца

Пише Александар Ђаја Стекли су се услови да се Споменик захвалности Француској на Калемегдану преименује – у Споменик захвалности Ангели Меркел! Својевремено, током НАТО бомбардовања Србије 1999. године, огорчени што у бомбардовању учествују и наши …

Више

Нови хладни рат

Пише Богдан Ђуровић Председник Дмитриј Медведев је објавио седам контрамера против ширења НАТО-а и америчког ПРО у Европи, док из Вашингтона поручују да настављају са опкољавањем Русије Фамозно „рестартовање“ односа Русије и САД-а је завршено. …

Више

ДУШАН ПРОРОКОВИЋ Срби са Косова су понизили НАТО

Разговарао Угљеша Мрдић Ретке су биле ситуације у историји када су нам се интереси у оволикој мери поклапали са руским. Уколико се Београд покаже несолидним партнером, Москва ће се везивати за друге играче у региону. …

Више

СЛОБОДАН ВЛАДУШИЋ Патриотизам није ствар послушности, него слободе

Разговарао Александар Дунђерин „Они који би жртвовали слободу за материјалну сигурност не заслужују да имају ни једно, ни друго“, рекао је Бенџамин Френклин. Када са слободом почнете да тргујете можете очекивати само презир са друге …

Више

Битка за централну Азију

Пише Богдан Ђуровић Док Москва крупним корацима обнавља некадашњу државу и враћа под своје окриље Казахстан, Киргизију и Узбекистан, Америка жели Авганистан да претвори у полигон за дестабилизацију Евроазије Велика евроазијска игра, у којој потезе …

Више

Иран: Штимовање за нови рат

Пише Дејан Лукић Израелци тврде да Иран у овом тренутку већ поседује количину обогаћеног уранијума довољну за израду између две и четири атомске главе. И убеђују Вашингтон да крене у нови ратни поход. Сасвим могуће …

Више

Косовска Митровица Велеград српског бунта

Пише Миодраг Зарковић „Печат“ је у више наврата боравио протеклих месеци на северу Косова и Метохије, а нарочито у Митровици, о чему сте могли да читате неколико репортажа разних аутора. Због мноштва актуелних догађаја, неминовно …

Више

Жалосне перспективе фамозног „европског избора“

Пише Михаил Леонтјев Неизбежна и отужна перспектива европских интеграција неограничено шири могућности и форме евроазијских интеграција. То што је Русија први пут у постсовјетском периоду отворено изјавила да је то њен основни приоритет, има и …

Више

ГАДАФИ Пикасо афричке политике

Пише Зоран Милошевић Живот је дао, али нафту није. То ће морати да уради неки домаћи издајник и страни плаћеник. Зато аналитичари, укључујући и западне, када пишу о будућности и „могућности демократије“ у постгадафијевој окупираној …

Више

Пуковнику има ко да пише

Пише Александар Ђаја Неће проћи много времена док Либијци који су се борили против Гадафија не схвате да су ископали сопствене гробове, а да је Либија, после Ирака, постала још једна америчка колонија у северној …

Више

Борисова косовска клетва

Пише Никола Врзић Пошто ће „Србија у једном тренутку морати да призна Косово, ако хоће у ЕУ“, како нам је то ове среде отворено саопштио Жан Аселборн, министар спољних послова Луксембурга, а Борис Тадић у …

Више

Уздарја демократског европовања

Пише Селимир Радуловић Србија је данас духовна пустиња. Нови, духовно поспали, интелектуалнo-несавесни нараштаји успавани су дијаболичком пропагандом наше европејске и НАТО деце која сипа рушилачки и смртоносни отров Живимо у свету у којем је много …

Више

Модерна „Страдија“ и њена армија

Пише Драгомир Анђелковић Чему служи српска војска ако ће мирно посматрати злостављање, па и могуће масакрирање српског народа на северу Косова, те и после тога покорно наставити да иде путем евроатлантских интеграција? Према званичном сајту …

Више

Libijski gambit Zapada

Piše Dejan Lukić U završnim sekvencama vojne kampanje na režim Moamera el Gadafija u Libiji, britanska scena, politička i medijska, pokazuje znake šizofrenog stanja u kojem se miksaju osećanja gorke pobede i strahovi od novog …

Више

LIBIJA Mrežni rat

Piše Biljana Đorović Analizom nedavnih događaja – pobune u Londonu, uzdrmavanja imperije Mardok, rata u Libiji, novog zahuktavanja svetske ekonomske krize, i krize na severu Kosmeta – mogli bi zaključiti da se radi o ofanzivama …

Више

Drugi opijumski rat

Piše Zoran Milošević Šta govori preporuka „Globalne komisije OUN“, da je potrebno potpuno dekriminalizovati upotrebu lakih droga, a legalizovati davanje teških – na lekarski recept? Nova politika „borbe“ sa narkoticima ili nova podvala – pitaju …

Више

Kvo vadis, Evropo

Piše Dejan Lukić „Grčka tragedija“ u pet činova Observirana sa Temze aktuelna „grčka tragedija“, sa potresom koji je izazvala u evrozoni i u samom temelju „evropske ideje“, komforno pristaje uz satirični stih Ogdena Neša: „Teško …

Више

Evropa na leđima suludog bika

Veza između otmičara i kidnapovane devojke, koja je u jednoj drugoj verziji majka ujka-Sama, duga je i zamršena i mi, Balkanci, u njoj igramo pasivnu, posmatračku ulogu. Zevs, gospodar neba i zemlje, šalje kišu, pušta gromove i oluje, pa mu se poneki uragan otme ispod kontrole i lupi ga po nosu, što se ovih dana na jugu SAD događa. Povest Evrope nama je bliža i važnija. Ona je za nas nezaobilazno kulturno žarište, duhovna vertikala dignuta na temeljima judeohrišćanske civilizacije, naslednica grčke genijalne intuicije i latinske hladne pameti, čime se mogu objasniti neke protivrečnosti njenog karaktera: kolevka visokih dometa nauke i umetnosti, ona je, istovremeno, glavni štab inkvizicije i kolonijalnih osvajanja, arhitekta Aušvica i Dahaua, otelotvorena strast saznavanja i kritičkog rasuđivanja, poprište dugih verskih i građanskih ratova, sve u istom zamahu i o istom trošku. Zevs, tj. ujka-Sam, mnoga je znanja od nje preuzeo, da ih, pragmatičan, grubo pojednostavi i izopači. Uprkos visoke uvežbanosti u raščlanjavanju, klasifikovanju i imenovanju pojava, Evropa se danas davi u osrednjosti, guši se od straha da će je opljačkati oni koje je ona nekada pljačkala. Trenutno ogrezla u sterilnost i dvoličnost, ona poseduje tako široko i nadahnjujuće istorijsko iskustvo da za nju uvek ima nade, više nego za silnika koji joj nadgleda poslove i gura je u svakojake pustolovine. Božanstvo zapadne civilizacije je Razum; na lestvici naših vrednosti on ne zauzima tako visoko i nezamenljivo mesto. Angažovanost Razuma u nalaženju praktičnih rešenja i olakšica u svakodnevnom životu je zadivljujuća, i tu bismo od Evrope imali šta da naučimo. Šteta je što s učenjem nismo počeli ranije, dobrovoljno, iz koristoljublja, i što smo skloni da istočnjačku zapuštenost izjednačavamo sa duševnošću, i da nemar uzdižemo na visinu metafizičkog izbora. Mi se danas modernizujemo navrat-nanos, pod prinudom, prema tuđoj računici, onako kako to čine loši đaci koji se laćaju knjige nekoliko dana pred polaganje ispita. Uvažavanje nesumnjivih dostignuća evropskog Zapada kod nas prati provincijalna inferiornost i nerazumevanje suštine onoga čemu se divimo. Naša malograđanština i njena politička elita u Evropi pre svega vide mamutske prodavnice robe široke potrošnje, luksuz i obilje, umišljajući, bogzna s kojim pravom, da bi to i njoj moralo pripadati. Ona bi da se prikrade bogatstvu, da sa strane nešto štrpne, a ne da slične vrednosti kod kuće gradi i potvrđuje. Hoće odmah, i u gotovom, bez alternative, a zauzvrat nudi samopoštovanje i nacionalno dostojanstvo – ono do čega joj nije stalo. Tu, još jednom, dolazi do izražaja konfuzija u koju mali narodi lako upadaju: precenjujemo ono što želimo, potcenjujemo ono što imamo. Naše uvreženo shvatanje ljudskih prava i sloboda ne zaostaje za idejama zapisanim u poveljama velikog sveta, ali je ta težnja kod nas nedovoljno razrađena i slabije formulisana. Dušanov zakonik je imao više obzira prema sebrima, nego onovremeno zakonodavstvo Zapada; naši ustavi iz 19. veka pisani su prema evropskim predlošcima. Demokratski impuls našeg čoveka dublji je i prirodniji nego kod građana u nekim politički visoko razvijenim zemljama, koji su prošli kroz viševekovno klasno dresiranje. Naše je opterećenje rajetinski sindrom; domaće izrabljivače smo kasno dobili i nismo stigli da ih obogotvorimo. Te, i druge povoljne predispozicije i dalje su u prirodnom stanju, u neozakonjenom obliku; Razum hoće uobličenje. Mnogo je formalnih dostignuća u državnom uređenju Zapada, u školstvu, sudstvu, zdravstvu, policiji, saobraćaju, u zaštiti dece, žena i ugroženih, najzad, u borbi za očuvanje prirode, koji zaslužuju poštovanje i ugledanje. Imamo šta da naučimo, ali učenje podrazumeva prilagođavanje iskustava sopstvenim potrebama i mogućnostima, a ne kopiranje. Politički, Evropa je skup rogova u vreći koje sjedinjuje veliki kapital. Mi nemamo iluzija o prirodi kapitala, a opet mu širom otvaramo vrata, u nadi da ćemo, dok nas bude eksploatisao, i mi od njega videti koristi. Politički, Evropa ne odlučuje sama o svojoj sudbini, pa ne možemo očekivati da će biti uviđavna prema našoj. Bik koji je nosi na leđima uvlači je u ratove iz kojih ne može izići čista lica. Maločas, za ručkom, čuh preko televizije kako je u Tripoliju ubijen Gadafijev sin i njegovo troje unučadi. Vest saopštena ravnim glasom, bez emocija, onako kako se daje prognoza vremena ili izveštaj lutrije. Takva, razbojnička Evropa uteruje strah u kosti. Njeni vojnici trenutno vojuju na pet-šest ratišta. Pravo na mešanje u unutrašnje poslove suverenih zemalja upisano je u državnopravni kôd kolonijalnih osvajača i porobljivača. Ratoborni Zevs već pola veka zasipa planetu bombama i gromovitim pretnjama. Njegova polja časti su : Kuba 1959-1960; Gvatemala 1960; Belgijski Kongo 1964; Gvatemala(ponovo) 1964; Dominikanska republika 1965-1966; Peru 1965; Laos 1964-1973; Vijetnam 1961-1973; Kambodža 1969-1970; Gvatemala (po treći put) 1967-1969; Liban 1982-1984: Granada 1983-1984; Panama 1989-1990; Irak od 1991. godine do danas; Kuvajt 1991; Somalija 1992-1994; Bosna 1995; Iran 1998; Sudan 1998; Avganistan 1998; Srbija 1999; Avganistan od 2001. godine do danas; Libija 2011. godine. Koliko sutra, neman bi mogla da udari na Siriju, Evropinu postojbinu, da vrati feničansku lepoticu u njen kraljevski dvor i zagorča život Bašaru el Asadu. Nema kraja bici za ljudska prava, za blagostanje, slobodu i demokratiju... Pitam se, ponekad, da li su naši evrofili i mondijalisti svesni s kim se hvataju u kolo i kuda ih igra može odvesti. Političku i materijalnu podršku sa Zapada oni primaju bez rezerve i bez griže savesti, ne sumnjajući u plemenite namere darodavaca, valjda sa uverenjem da rade na modernizaciji zemlje. Nacionalni identitet bi, po njima, trebalo da ustukne pred univerzalizmom; došlo je vreme da se lečimo on nazadne i zaglupljujuće prošlosti, po receptu najjačih zemalja sveta. Propovednici anacionalnog univerzalizma u toj igri ništa ne rizikuju, a dobijaju ono do čega im je jedino stalo – nova tržišta, izvore prirodnih i energetskih materija, slobodan protok robe i novca preko kontinenata. Univerzalizam i anacionalizam danas imaju nacionalno zaštićeno poreklo. To je roba za izvoz u nerazvijene i pokorene zemlje. Kod kuće se pevaju sasvim druge pesme. Gore, na Olimpu, pod oblacima, gaje se usijana patriotska osećanja, na koja smrtnici po dalekim provincijama Imperije nemaju pravo.

Више

Regrutovati papu Vojtilu

Piše Milica Ostojić O nameri američke administracije Džordža Buša da „regrutuje“ papu Karola Vojtilu, tražeći tako blagoslov za „pravedne ratove“ ili makar za „pozitivnu neutralnost“ kako se ne bi kompromitovao američki ratni plan na Kosovu …

Више

Putinov paket Beogradu

Piše Bogdan Đurović Kako ističu moskovski analitičari, Beograd može uskoro da postane jedan od krupnijih kupaca ruskog naoružanja. Međutim, postavlja se pitanje kako bi na to reagovali Brisel i Vašington Poseta Vladimira Putina Beogradu nije …

Више

Odisejevo praskozorje

Piše Aleksandar Pavić Događaji u Libiji potvrđuju da je reč o dokumentovanoj, unapred planiranoj agresiji na suverenu članicu UN, sprovedenoj od strane nadnacionalnih krugova koji su putem „prevrata“ preuzeli vlast u jedinoj svetskoj supersili, čije …

Више

EU i NATO skepticizam

Piše Boško Obradović Svedoci smo ozbiljne i organizovane sumnje u EU i NATO vrednosti. Na sreću, postoji alternativa, u trenutku po srpske nacionalne interese pogubnih integrac Uskoro će u Srbiji, suprotno vladajućem duhu čitave Evrope, …

Више

Ko ukida policiju RS?

Piše Anja Vujević Prema izveštaju Stejt departmenta, razlog za navodni islamski terorizam u BiH, koji ugrožava bezbednost čitave Evrope, leži u postojanju policijskih snaga Republike Srpske?! Iako iz Banja Luke već tri godine stižu uveravanja …

Више

Ofanziva Turske na NATO

Piše Zoran Milošević O ulozi NATO-a u formiranju regionalne politike Turske na Balkanu Sredinom jula ove godine na mesto zamenika generalnog sekretara NATO-a, za pitanja odbrambene politike, postavljen je bivši savetnik predsednika Turske (spoljna politika), …

Више

Jesen na farmi

U uslovima kada je vladajućoj političko-ekonomsko-kulturnoj eliti Evropska unija i evroatlantski vojni savez domovina, podsećanje na otadžbinu Srbiju i nacionalnu odgovornost uzaludno je, čak i deplasirano. Novi patriotizam, koji se već deset godina zvanično i …

Више

Sarajevska kapitulacija

Piše Anja Vujević Učešćem na ministarskoj konferenciji „EU-Zapadni Balkan“ Beograd je priznao nezavisnost južne srpske pokrajine, jer je Kosovo u Sarajevu imalo jednak tretman sa ostalim državama učesnicama Sarajevska konferencija „EU – zapadni Balkan“, čiji …

Више