Jasno je da Tužilaštvo BiH ovu odluku, zbog nepoštovanja rešenja Kristijana Šmita nije donelo samostalno nego, kako reče predsednik RS, „uz asistenciju američkog ambasadora u BiH Majkla Marfija“
Tužilaštvo BiH je saopštilo da je podiglo optužnicu protiv predsednika Republike Srpske Milorada Dodika i direktora Službenog glasnika RS Miloša Lukića zbog „nepoštovanja odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita,“ odnosno „objavljivanja ukaza u službenom glasniku manjeg entiteta“. Objavljivanje optužnice protiv „glavnog problema Bosne“” je bilo očekivano, a već duže vreme su ga, sa neskrivenim zadovoljstvom, najavljivali dobro obavešteni sarajevski mediji.Nema sumnje da je ovaj potez Tužilaštva BiH – koje, treba i to naglasiti , nije izvorna dejtonska institucija već naknadno nametnuti organ Bosne i Hercegovine – najozbiljniji atak na prvu srpsku državu zapadno od Drine u poslednjih nekoliko godine i to ne samo zbog funkcije koju trenutno obavlja Milorad Dodik, već i zbog nesumnjivog ogromnog uticaja koji on ima, kako u RS, tako i u celoj nekadašnjoj centralnoj jugoslovenskoj republici.
ATAK NA RS „ Jasno je da Tužilaštvo BiH nije samostalno donelo odluku o podizanju optužnice koja očigledno nije zasnovana na pravnom osnovu, već političkim interesima njenih nalogodavaca. Verovatno je, kako optuženi tvrdi, optužnica pisana „danima uz asistenciju američkog ambasadora u BiH Majkla Marfija,“ ali to ne mora da znači da je diplomatski predstavnik Vašingtona u „bosanskom vilajetu“ doneo presudnu odluku o pokretanju postupka protiv nekadašnje nade zapadnog dela takozvane međunarodne zajednice. Logičnije je da je stvar „presekao“ neko na daleko višem nivou, najverovatnije u glavnom gradu uzdrmane imperije, a nije isključeno da se tom prilikom konsultovao sa istomišljenicima iz Londona i Berlina koji, bez obzira na vazalni odnos prema prekookeanskim „gazdama“, ne zaostaje za Amerikancima u antisrpskoj politici.
Tvorci optužnice, ne samo da žele da planiranim procesom odstrane sa vlasti nepodobnog državnika iz Laktaša, već i udaraju i na same institucije Republike Srpske. Sa namerom da zaplaše ili sa političke scene eliminišu njegove saradnike, a zatim transformišu manji entitet u „praznu ljušturu“ bez suštinskih ustavnih ingerencija. U prvom planu je otimanje imovine RS ali to nije krajnji cilj onog što se želi postići uspešnom realizacijom Šmitovih „dekreta“. Svima je jasno da Dodik i Narodna skupština RS svojim postupcima i usvojenim zakonima štite još uvek zvanično važeći dejtonski ustav Bosne i Hercegovine, kao i da „gaulajteru“ iz Bavarske nedostaje „zeleno svetlo“ Saveta bezbednosti UN da bi uživao status legitimnog visokog predstavnika u Sarajevu.
Nevolja je, međutim, u tome što evroatlantski „partneri“, a naročito njihov predvodnik nastoje da pokažu kako je moć njihovog neokolonijalnog pristupa „problemima Bosne“ relevantnija od slova dejtonskog ustava i zakona Republike Srpske. Zapad želi, uzdizanjem “padobranca” Šmita u glavnog nadustavnog političkog faktora u BiH, da pokaže kako je još neprikosnoveni „gazda“ na prostorima koje smatra svojom interesnom sferom, a istovremeno pošalje obeshrabrujuće poruke, kako Banjaluci, Beogradu i Moskvi, tako i probuđenim narodima Afrike, Azije i Latinske Amerike.
DODIK NEPOKOLEBLJIV – Procesuiranje, a zatim i eventualno zatvorsko kažnjavanje „neposlušnog“ Dodika trebalo bi da „obezglavi“ Republiku Srpsku ali i zaustavi širenje opasnog „virusa“ preko granice manjeg dela bivšeg Bosanskog pašaluka. Eliminisanje prvog čoveka RS bi, prema računicama „ scenarista“, trebalo da obeshrabri ne samo njegove saradnike, već i ljude iz nižih ešelona vladajuće koalicije ali i pokaže ogromnoj većini patriotski opredeljenih građana RS da je njihova podrška očuvanju dejtonske autonomije manjeg entiteta uzaludna.
Milorad Dodik je najavio da će, „bez obzira na optužnicu, nastaviti da ide dosadašnjim putem.“ Radio sam posao predsednika i to ću činiti u svakom narednom slučaju kad RS i njena Narodna skupština donese bilo koji zakon. Pokušaj da se ovde napravi podanička struktura vodi se iz američke ambasade da bi se doveli Srbi koji bi ispunjavali samo njihove zahteve. Ni ja, kao ni mnogi drugi u istoriji koji su se borili za prava srpskog naroda u Republici Srpskoj, ne mogu računati na svoje komoditete. „Ni Karadžić ni Mladić nisu računali na svoje komoditete, da jesu pitanje je kako bi bilo“ – naglasio je predsednik RS.
Milanović kritikovao Tužilaštvo i Šmita
Za razliku od američke ambasade u BiH i kancelarije OHR koje su pozdravile odluku Tužilaštva BiH, hrvatski predsednik Zoran Milanović bio je vrlo oštar kritičar ovakvog postupka sprovodioca volje zapadnih centara moći. On je naglasio da je „Šmita neko instalirao za kolonijalnog upravnika koji nema mandat Saveta bezbednosti,“ te dodao da iza njegovih poteza „stoji američka ambasada u BiH,a možda i još neko.“ Milanović je pozvao sve narode u BiH „da razgovaraju bez kolonijalnog upravnika“. |
Dodik je saopštio da će podneti tužbu protiv tužioca zbog zloupotrebe službenog položaja, konstatujući da „Tužilaštvo BiH nema ustavni osnov da se bavi ovim pitanjima. “ Sramno je da imamo ovakve tužioce, zapravo niske poltrone. Određeno je troje tužilaca da rade na mom predmetu, od čega su dvoje otkazali. „Taj zakon ne postoji, Kristijan Šmit nije visoki predstavnik, a samim tim i njegova kancelarija ne postoji. I da je legalan, visoki predstavnik ne može ovako da radi,“ naglasio je Dodik.
On je, međutim, izrazio spremnost da se odazove pozivima Suda BiH, ocenivši „da je podizanje optužnice za njega politički korisno.“ „Ovo je za mene dar. Kao politički čovek obavestiću Srbe šta im se sprema i izvršiti homogenizaciju naroda i RS do maksimuma. Ne znam šta će uraditi Sud BiH, ako odluči da potvrdi optužnicu, radi se o harangi i to bi bio deo srbofobije. Republika Srpska neće ostati imuna na ovo“, poručio je prvi političar RS.