Uoči 5. Konferencije „Srpski dani osiguranja“
Piše Duško Jovanović, generalni sekretar Udruženja osiguravača Srbije
Osnovni cilj „Srpskih dana osiguranja“ je edukacija. I to edukacija građana, kojima osiguranje treba predstaviti kao saveznika u nevolji, ali i zaposlenih u sektoru, kojima treba omogućiti praćenje i prilagođavanje modernim trendovima. Kada smo organizovali prvu Konferenciju, nije bilo mnogo onih koji su verovali da će skup postati tradicionalan. Čak ni mi u Udruženju nismo znali da li će i koliko skup ispuniti očekivanja, ali se ispostavilo da su „Srpski dani osiguranja“ postali jedan od najvećih stručnih skupova u regionu koji je u celini posvećen osiguranju. Unapređenje tržišta i razvoj i afirmacija struke su naši glavni ciljevi, jer smatramo da je to najbolji način da podstaknemo rešavanje otvorenih pitanja iz osiguranja i da razmenom znanja i iskustva doprinesemo bržem razvoju tržišta u interesu svih, najviše građana. Želimo da dođemo do nivoa na kojem nećemo postavljati pitanje da li da se osiguramo, već ko nudi najbolje uslove.Uticaj „Srpskih dana osiguranja“ porastao je u prethodne četiri godine i to je evidentno. Primera radi, na konferencijama smo dosta pričali o osiguranju poljoprivrede. Verovatno delom i pod uticajem tih stavova, država je pre dve godine povećala subvenciju za osiguranje poljoprivrede u pet regiona sa 40% na 70%, što je stimulativno delovalo na rast broja osiguranih. To je korak u pravom smeru, jer poljoprivreda treba da bude oslonac ekonomije, a iz našeg ugla je osiguranje te oblasti na ivici rentabilnosti.
Ove godine veći deo „Srpskih dana osiguranja“ biće posvećen pandemiji uzrokovane kovidom 19. Na jednom okruglom stolu govorićemo o tome da li smo i šta naučili iz ove krize i da li smo spremni za neku novu sličnu krizu. Saznaćemo i da li zdravstveno osiguranje, u ovakvim krizama, može da bude snaga i partner države. Predstavnici države i državnog fonda i predstavnici privatne prakse i osiguravača probaće da odgovore na pitanje da li i kako možemo da pomognemo državnom zdravstvenom sistemu. Biće reči i o budućnosti životnog osiguranja, kao i o ulozi i značaju zaštitnika građana, u pandemijskim uslovima. Obradićemo i druge teme, poput sajber rizika, direktive Solvency II, prevencije šteta.
Od panelista izdvojio bih guvernera NBS Jorgovanku Tabaković, bez čije podrške, kao prve osobe regulatornog tela, uspesi koje je sektor osiguranja postigao ne bi bili ovako dobri. Naglasiću samo da je sektor, na početku pandemije gotovo preko noći primenio preporuke NBS i guvernera Jorgovanke Tabaković i da je to omogućilo da kroz pandemijsku krizu prolazimo gotovo bez posledica. Zahvaljujući tome raste i poverenje građana u osiguranje, a za razliku od drugih tržišta, na našem se ne osećaju posledice krize. Osiguranje u Srbiji je u plusu, a tehničke rezerve koje služe za isplatu šteta iznose skoro 220 milijardi dinara, što je više nego dovoljno da interesi građana ne budu ugroženi ni u jednom trenutku. Vladu Srbije predstavljaće ministri Aleksandar Vulin i Darija Kisić Tepavčević i pomoćnik ministra finansija Ognjen Popović. Izdvojiću i predavanja direktora Pošte Srbije Zorana Đorđevića, zaštitnika građana Zorana Pašalića, kao i predstavnika Svetske banke i Insurance Europe. Spremamo i goste iznenađenja.
Zašto smo se odlučili da moto ovogodišnje konferencije bude stara latinska izreka Tempora mutantur – vremena se menjaju. Jednostavno, u prethodne dve pandemijske godine sve oko nas se promenilo, uključujući i nas same. Dobili smo nove polise, neke izmenili i približili se klijentima putem interneta. Postali smo svesniji rizika koji nas okružuju, po zdravlje, sopstvenu i bezbednost porodice. Dosta toga što je uvedeno kao novina ostaće u primeni i posle krize.