Dušan Babac i Čedomir Vasić
U SLUŽBI KRUNE
„Evro Book“, BeogradOsnivane od najranijih vremena da bi obezbeđivale vladara, gardijske jedinice su osnovni stub odbrane vlasti i vladajućeg poretka. Tokom vekova lična, telesna straža vladaoca uvek predstavlja najodaniji deo i poslednju zaštitu suverena. Pripadnici garde uvek se vrlo pažljivo biraju jer se od njih očekuje da budu kadri da izvršavaju najodgovornije zadatke i suočavaju se s najvećim opasnostima. Posle „upisnih pandura“ iz 1825. godine i „soldata“ iz 1827, koje je predstavljao kao policijske snage za održavanje unutrašnjeg reda, knez Miloš Obrenović dolazi na ideju da oformi posebne vojne jedinice po ugledu na rusku gardu. Ovo je bogato ilustrovana priča o njihovom nastanku.
|
Peter Handke
MORAVSKA NOĆ
„Laguna“, Beograd
Porodin, centralna Srbija, nešto pre ponoći. Sedam osoba približava se obali reke na kojoj je usidren brod Moravska noć. U svoj plutajući dom pozvao ih je pisac koji je odlučio da se povuče sa književne scene. Sedmorica prijatelja ne znaju zašto su pozvani tako iznenada: neke je probudio telefon, neke kucanje glasnika na vrata ili kamenčić bačen na prozor. Još veće iznenađenje čeka ih na brodu, gde ih ovaj ozloglašeni ženomrzac dočekuje u društvu jedne žene. Ko je ta žena? Njegova ljubavnica? Prostitutka? Ili možda asistentkinja? Pitanja naviru, ali pisac ne želi još ništa da govori, čitava noć je pred njim. Duga noć u kojoj će pričati o svom „kružnom putovanju“ od Balkana do Španije, Nemačke i Austrije, o putu koji je prevalio u potrazi za sopstvenim korenima, ali i bežeći od žene koja ga progoni da bi mu došla glave. A možda je to baš ova žena koja zajedno s njima dočekuje svitanje?
Moćna, živopisna, ispovedna, ali istovremeno i satirična, Moravska noć istražuje svest i sećanja pisca na zalasku karijere, idući tragom njegovih strahova, besova i zadovoljstava, koji su neodvojivi od novije istorije Srednje Evrope.
„Čuveni austrijski pisac osvrće se u ovoj elegičnoj pripovesti na svoje delo i na užasno stoleće. Moravska noć je delom duboko promišljanje istorije, a delom naprosto predivno napisana priča… Veličanstveno!“ Kirkus Reviews
„Najbolje Handkeovo delo. Veličanstveni autobiografski roman koji definiše ulogu pisca.“ Der Spiegel
Milan Gajić
Idila se u snu snila„Idila se u snu snila“ je zbirka pesama koja prebiva u iskrenoj potrebi da emocije budu izražene bez zadrške i pitanja da li je ono što je izrečeno upravo ono što autor oseća i kroz šta prolazi.
Zbirka najavljuje nesebično davanje i poziva na pomirenje, uskraćuje loše misli i nagoni na otkrivanje suštine bitisanja.
Idila je otkriće svakodnevne radosti i ispunjenost sitnicama koje prevazilaze svaku prepotentnu pretpostavku da je život ono što prolazi mimo nas.
Ova zbirka ukazuje na to da je život momenat ispunjen ljubavlju. Momenat samospoznaje i zagrljaj stihom produbljen koji otklanja strah i daje okvire večnosti.
Idila je svedočanstvo neprolazne borbe za ljubav kroz stihove, jer je ljubav jedina tekovina koju autor želi da ostavi iza sebe.
“E baš želim da nadglasamo sve nesuglasice, da se volimo i kad nam ne ide.Voli me ovakvog:
Iznurenog od propadanja!
Izmučenog od nadanja!
I ludog od ljubavi!
U inat svemu i svima.
Možeš ti to, svetleća vilo…” |
Jere Marinov
TRAG ZVERI
„Prometej“, Novi Sad
U romanu Trag zveri, prema rečima Borisa Milivojevića, Marinov nam razotkriva čitav niz do sada nedostupnih istina, uzročno-posledičnih događaja, važnih dokumenata, snimljenih razgovora i svedoka, iz čega se jasno vidi šta je to samozvane „gospodare sveta“ potpuno izbacilo iz ravnoteže, te ih je nateralo da pokažu svoje pravo lice – lice zveri. Marinov se kao nijedan naš pisac dosad, hrabro uhvatio ukoštac sa činjenicama koje se danas pogrešno tumače, ublažavaju, negiraju ili jednostavno brišu iz brojnih dokumenata, kako bi se sakrila prava istina, a time i odgovornost za počinjene zločine, koji kad-tad moraju da se do kraja rasvetle tokom objektivnih i pravednih sudskih procesa, a bez diktata i pritisaka moćnih NATO članica kao okrivljene strane.
Časopis
VOJNO DELO 8/2019.
Univerzitet odbrane u Beogradu
Ministarstvo odbrane Republike SrbijeTematski broj časopisa Vojno delo (8/2019) posvećen je do sada u našoj nauci nedovoljno poznatom fenomenu strateške kulture. Institut za strategijska istraživanja Ministarstva odbrane odvažio se da ga fokusira sa različitih stanovišta, te je pokrenuo naučni projekat pod naslovom „Strateška kultura kao determinanta nacionalne bezbednosti u funkciji podrške konceptu vojne neutralnosti“. Radovi u ovom broju časopisa su prvi rezultati multidisciplinarnog proučavanja do kojih su došli autori različitog profila – pravnici, politikolozi, ekonomisti, kulturolozi, geografi, stručnjaci za vojna pitanja i drugi. Budući da se radi o preliminarnim istraživanjima, najpre je pažnja orijentisana na pitanja koncepta strateške kulture, odnosa (vojne) strategije i kulture, te promena shvatanja i definisanja pojma. Potom su detaljno razmatrani njeni brojni činioci, među kojima su apostrofirani politički, demografski, verski, tradicijski, geopolitički i geoekonomski. U završnom bloku strateška kultura stavljena je u kontekst deklarisane vojne neutralnosti Srbije i detaljno analizirana shodno potencijalnim ustavnim rešenjima, spoljnopolitičkim opredeljenjima, iskustvima stalne neutralnosti nekih zapadnoevropskih zemalja, konkretnim potkulturnim modelima, nacionalnom karakteru i konceptu totalne odbrane. Svi priloženi radovi doprinose shvatanju značaja strateške kulture u srpskom sučeljavanju sa dolazećim bezbednosnim izazovima i dobru osnovu za buduća istraživanja, a možda i impuls za pokretanja studija strateške kulture. |