Ciprasova dilema

Za „Pečat“ iz Soluna Katarina Verikios
Hoće li Grčka popustiti pred nemilosrdnim zahtevima svojih međunarodnih kreditora, ili će raspisati referendum, ili će se okrenuti Rusiji i BRIKS-u?

Na zasedanju Evrogrupe minulog ponedeljka, koje je trajalo tri sata i na dnevnom redu imalo sedamnaest tačaka, grčko pitanje razmatralo se svega petnaest minuta. Za tako kratko vreme koje je grčka strana imala da iznese svoj izveštaj o nekolicini preduzetih ekonomskih mera u cilju zahtevanih reformi, predsedavajući Evrogrupe Jerun Dajselblum i ministar finansija Nemačke Volfgang Šojble uspeli su da iskristališu svoje zaključke. Ti zaključci, koji se smatraju i zvaničnim zaključcima svih ministara zemalja evrozone veoma su lakonski i kažu samo da se smatra da postoji napredak, ali da Grčka pred sobom ima još dug i trnovit put koji treba da pređe u veoma kratkom roku ako ne želi da se nađe na vratima Hada, odnosno „slučajnog“ bankrota.

 

PORUKA VARUFAKISU Poruka koja je bila indirektno upućena grčkom ministru finansija Janisu Varufakisu bila je jasna ništa niste uradili, više nemate vremena, pređite preko svojih „crvenih linija“ predizbornih obećanja ili ništa od gotovine koju grčko tržište čeka kao hleb nasušni. Rečju, Grčka je dužna da ispuni sve zahteve Evrogrupe na koje se obavezala prethodna vlada Antonisa Samarasa ili ništa od tranši ekonomske pomoći, mada je sama država ostala prazne kase. Minulog utorka Grčka je MMF-u platila ratu od 750 miliona evra, što je i poslednji raspoloživi novac iz državne kase jer je reč o parama koje su Grci, da bi MMF-u platili dug, povukli iz svog udela u MMF-u.

Nekoliko dana pred zasedanje Evrogrupe premijer Aleksis Cipras izjavio je da je bolje da se grčka vlada odluči, u ovom kriznom trenutku po budućnost zemlje, za referendum nego za neki ponižavajući ugovor. Otvorena tema referenduma je ministrima Evrogrupe dala krila da, sa jedne strane, nipodaštavaju sposobnost vlade „Sirize“ i „Nezavisnih Grka“ da sama odlučuje o svojim potezima, a sa druge strane, da je izlože uceni izjavljujući kako, ako će već biti referenduma, nema nikakvih ugovora pre njegovog ishoda.

[restrictedarea]

Dan nakon mučnog zasedanja Evrogrupe zasedao je i ministarski savet grčke vlade. Zasedanje je trajalo pet sati i raspravljalo se o tome koliko je vlada spremna da prekrši svoja predizborna obećanja i da prihvati zahteve EU u pogledu još većeg smanjenja penzija, ugovora o radu, otpuštanju velikog broja radnika, reformi penzionog sistema zemlje i povećanju PDV-a. O referendumu nije bilo ni reči slučajno ili namerno. U stvari, ni sama vlada nije sigurna koje bi to pitanje bilo postavljeno građanima na referendumu. Da li da Grčka ostane u evrozoni? Da li da se prihvate ponižavajuće mere Evrogrupe, koje su, u stvari, nastavak prethodnih oštrih mera štednje, da bi se preživelo?

Inače, čitav teret pregovora sa Evropom na svoja leđa preuzeo je premijer Aleksis Cipras. Evrocentrici i evrokrate evrozone su na veoma loš način pokazali na prethodnom sastanku Evrogrupe u Rigi da je grčki car finansija Varufakis persona non grata među (tobože) jednakima. Čak se indirektno tražilo od premijera Grčke da ga smeni da bi nesmetano moglo da se nastavi s pregovorima između zemalja evrozone i njihovog siromašnog i nepoželjnog rođaka sa juga. Ova činjenica je svakako šokantna jer se njom direktno demonstriraju sila i volja pojedinih „vodećih“ država male „složne“ evropske porodice da upravljaju „nesposobnima“.

 

RUSKA PONUDA Jutro pre zasedanja Evrogrupe, vlada je zaposlila godinu dana ranije nepravedno, zbog surovih mera štednje otpuštene čistačice Ministarstva finansija. Ove žene, koje su bukvalno logorovale 365 dana ispred zgrade Ministarstva, postale su simbol Ciprasove borbe za socijalni spas države i prvi tračak nade da će vlada spasa izvesti Grčku iz robovskog položaja. Za narednu nedelju predviđa se da se ponovo zaposle otpušteni radnici Radio-televizije Grčke. Zid reformi u koji udara vlada trenutno su pitanja privatizacije elektrodistribucije, PDV, smanjenje penzija, i nažalost, zadržavanje vanrednog poreza na nekretnine koji je bukvalno uništio grčka domaćinstva.

Aleksis Cipras je početkom prošle sedmice dobio ponudu Razvojne banke zemalja BRIKS-a da postane njen član, na šta se on sa oduševljenjem zahvalio i najavio da će sa saradnicima razmotriti ovu divnu ponudu. Inače, BRIKS je razvojna banka, nešto kao antiteza MMF-u, čiji su članovi Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika. Zamenik ministra finansija Rusije je uz to predložio grčkoj vladi da se u trgovini, kao i za turističke usluge dveju zemalja međusobno mogu koristiti ruske rublje. Ovakav predlog i program Rusija je u prošlosti ostvarila sa Egiptom i pokazao se kao veoma isplativ za obe države. Čeka se odgovor zvanične Atine. Ili će prihvatiti rusku ponudu, ili će biti primorana da sprintom, kako i sama kaže, stigne do nekog časnog i neponižavajućeg ugovora sa EU, Evropskom centralnom bankom i MMF-om preko pregovora unutar Evrogrupe. Vremena je, u svakom slučaju, sve manje.

[/restrictedarea]

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *