Sakupljanje potpisa za „antizemanovske akcije“, polaganjâ „zakletve“, kao i podsticanje na to, dolaze, pre svega, od elektronskih medija, društvenih mreža i nevladinog sektora. Ključni momenat „antizemanovskih akcija“ je „uručivanje crvenog kartona“ predsedniku države, tj. njegova smena. Razlog − proruska orijentacija
Češka štampa do usijanja razmatra temu američke politike „odvraćanja centralne Evrope od Rusije“, navodeći da se ovih dana odvija borba za Prag. Glavni cilj je predsednik Češke Miloš Zeman, tvrdi list „Čeh fri pres“, analizirajući iznenadni dolazak i rad većeg broja aktivista „inostranih idejno-diverzantskih centara“. Neki tamošnji listovi navode da je to bilo očekivano, s obzirom na sve šta je izjavljivao i radio. No, Amerikancima i njihovim idejno-diverzantskim centrima nije lako. Češka se bukvalno podelila na proamerički i proruski deo, što je najvidljivije u prestonici, gde linija razdvajanja, uslovno rečeno, ide rekom Vltavom (zapadna obala je za Amerikance, a istočna za Ruse). Ipak, „prethodnica“ revolucionara, njih oko 2500 već je zauzelo položaje pred predsedničkom palatom mašući crvenim kartonima i obasipajući zgradu jajima.
ZEMANOV RUSKI GREH Na stranu SAD stale su brojne javne ličnosti, ali u prvom planu se (slučajno?) nalaze Viktor Fajnberg, jedan od osam predvodnika protesta protiv okupacije Čehoslovačke 25. avgusta 1968. godine, i Jaroslav Gorbanevski, sin disidentkinje Natalije Gorbanevske, jedne od gorepomenutih vođa. Oni su otvorili polemiku, tačnije započeli monolog sa predsednikom Češke, preko „Radio Praga“, a potom se prešlo na video-brifinge. Skrenuli su pažnju Zemanu na to da u Rusiji, navodno, ima političkih zatvorenika i ljudi stavljenih u logore, te da se za njih zauzme kod ruskog rukovodstva. Predsednik Češke nije reagovao preko medija, već je poslao klasično pismo u kojem je izneo svoj stav o ovom pitanju, ali ono za sada nije dostupno javnosti. Mediji spekulišu da je u tom pismu među vatrenim borcima za navodne političke zatvorenike u Rusiji spomenuo Vojislava Šešelja, s tim da on nije sedeo 12 godina u Rusiji, već u Evropskoj uniji.
„Gospodin predsednik je to postao zahvaljujući našim glasovima, ali on svoje obaveze ne ispunjava kako mi mislimo da treba“ – izjavio je jedan od organizatora protesta u Pragu za smenu Miloša Zemana. Sakupljanje potpisa za „antizemanovske akcije“, polaganjâ „zakletve“, kao i podsticanje na to, dolaze, pre svega, od elektronskih medija, društvenih mreža i nevladinog sektora. Ključni momenat „antizemanovskih akcija“ je „uručivanje crvenog kartona“ predsedniku države, tj. njegova smena. Razlog − proruska orijentacija. Sve je dodatno podgrejano njegovom nedavnom kritikom ponašanja Zapada u vezi sa pitanjem Ukrajine, zatim demistifikovanjem navodne pank grupe „Pusi rajot“ i javnim izgovaranjem, tokom gostovanja na državnom radiju, značenja tog imena na češkom jeziku. Kruna svega je nedavna poseta Miloša Zemana Kini, što je Vašingtonu prelilo čašu i ponestalo im je strpljenja. No, na spisak valja dodati i istupe na nedavnom Samitu NATO u engleskom Velsu, gde se razmatrala strategija prema Rusiji. Češki predsednik je ostrašćenim zagovornicima rata sa Rusijom objašnjavao da je ona nastala u Kijevu, da je u Ukrajini (Malorusiji) rođena – krštena i da ima pravo na svoje rodno mesto, da je tu kodifikovan ruski književni jezik i da su sankcije kontraproduktivne. Zeman je u Velsu, prema Radiju „Frikvens 1“, rekao i sledeće: „Prirodno, to se može shvatiti kao ruski upad, ali trenutno, prema podacima, to je građanski rat svih grupacija ukrajinskih građana. Do sada nije dokazano da je Rusija upala u Ukrajinu. Ja smatram istinom reči Sergeja Lavrova da tamo nema ruskih vojnika.“
[restrictedarea]Martin Fendrih za portal Aktualne.cz kaže da je spoljna politika mnogo važnija od unutrašnje, te da se Zeman razlikuje od svog prethodnika, predsednika Klausa, po odnosu prema Evropskoj uniji. Ako se govori i na osnovu stavova medija, stiče se zaključak da je Zeman Uniju podržavao, dok joj se Klaus rugao. No, to je pogrešno, površno mišljenje, smatra Fendrih. Danas se vidi da je Zemanova pozicija slična pozicijama njegovog prethodnika. Klaus je verovao Rusima, Zeman im takođe veruje. Klaus je bio protiv sankcija Rusiji, Zeman takođe. Klaus je verovao Rusima da je konflikt u Ukrajini isprovocirao Zapad, Zeman isto. Obojica su uveravanja Sergeja Lavrova, ministra spoljnih poslova Rusije, smatrala čvrstim i istinitim, a premijera Češke Sobotke i šefa NATO Rasmusena neistinitim. Razlikuju se se samo po direktnosti, što u principu ne menja suštinu. Klaus je govorio: „Sankcije su besmislene“, a Zeman: „Sankcije – da, ali samo ako se dokaže ruska agresija!“ Razlika između Klausa i Zemana je, prema Fendrihu, samo u tome što je prvi bio u boljoj fizičkoj formi.
Čitalac lista „Čeh fri pres “ (18. novembra 2014.) potpisan kao Jan, navodi da se šetao Pragom i naišao na demonstrante, kojih je bilo nekoliko hiljada. Jedna grupa je delila crvene kartone (za predsednika). Čuo je dve žene kako govore na engleskom i pitao ih da li su one organizatori. Nisu odgovorile. Tada ih je zamolio da mu kažu kojoj dostojnoj poverenja nevladinoj organizaciji pripadaju i nije dobio odgovor. Potom ih je pitao da li rade za kakvu stranu ambasadu i pokušao da ih fotografiše mobilnim telefonom, ali su se tada pojavila dva ogromna momka koja su ga odgurala na trotoar, govoreći: „Ti si provokator. Ti si prokleti komunista!“ „Kada sam počeo da se udaljavam da izbegnem konflikt, oni su me i dalje sledili sve dok se nisam ‚dovoljno udaljio‘.“
Demonstranti ispred zgrade Predsedništva Češke nosili su ukrajinske i tibetanske zastave, plakate „Pusi rajot“, mnoštvo transparenata na temu odnosa Rusije i Zapada, a videla se i jedna crno-crvena zastava banderovaca (ukrajinskih fašista). Janu se činilo da ovako nešto mogu da organizuju samo Amerikanci kako bi zbacili predsednika, te kao u Kijevu, postavili bilo koga ko će sprovoditi američku politiku. Na ovakvo razmišljanje Jana je navela i upravo tog dana (19. novembra 2014. godine) data izjava predsednika Ukrajine Porošenka da je „Ukrajina spremna na totalni rat sa Rusijom“.
Jevgenij Šestakov (blog autora) 19. novembra 2014. godine analizirao je zbivanja u Češkoj i tom prilikom sa čitaocima podelio sledeće razmišljanje. Na izborima Miloš Zeman je dobio 2.717.405 glasova, a danas u prestonici za njegovu smenu demonstrira 2 500 ljudi. To znači da, juče u Kijevu, a danas u Pragu, agresivna manjina diktira politički izbor.
AGENT ILI PSIHOPATA? Događaji u Pragu još jednom su pokazali da „politički performansi“ nekoliko hiljada ljudi predstavljaju pokušaj nametanja njihovih političkih stavova milionima Čeha. Ti politički stavovi manjine se, potom, namerno preuveličavaju putem medija. Tako se „politički performans“ pretvara u „televizijsku revoluciju“. Danas su u rukama Zemanovih protivnika bila jaja, ali šta će sledeći put imati kao revolucionarni dokaz svog političkog prava? Buldožere? Oružje?
Istine radi, treba napomenuti da su prozapadni mediji, na primer popularni portal iHNed.cz, u Češkoj, odmah po završenim izborima (januar 2013. godine) izašli sa člancima koje su potpisale redakcije da Miloš Zeman znači „povratak u devedesete godine prošlog veka“. On je bio član Komunističke partije 1968. godine i nije se bunio protiv dolaska sovjetske armije. Petr Honzej je čak povukao paralelu šta znače za Češku Havel, Klaus i Zeman. Havel je značio slobodu, Klaus dolazak kapitalizma, a Zeman buđenje levice.
Zeman je po političkom ubeđenju tradicionalista, konzervativac, evrofederalista. Ipak, kao premijer Češke završio je pregovore sa Briselom o stupanju u Uniju, a njegov naslednik je na tom osnovu 2003. godine potpisao Ugovor o pristupanju EU. No, posle iskustva sa Briselom, Zeman je svoje političke stavove revidirao i postao evrofederalista, zagovornik većih sloboda za nacionalne države.
Sledeće pitanje koje su analizirali češki mediji jeste zašto njihov predsednik podržava Rusiju (Parlamentnilisty.cz). Politikolog Jozef Mlejnek smatra da je to zato što ljudi iz Zemanovog okruženja imaju tesne trgovačke veze i velike poslove sa Rusima. Oni su finansirali njegovu predizbornu kampanju, što znači da su predsedniku Češke interesi tih ljudi važniji od interesa nacije i države. Drugi (naivno?) misle da je to zato što nemaju prave informacije o zbivanjima u Ukrajini.
Jan Mahaček za češki portal Respekt analizira Zemana, pri čemu problem svodi na trijadu: ruski agent, političar ili čovek koji strada od psihičkih poremećaja? Na kraju, ovaj analitičar kaže da nema pouzdan odgovor, ali najtačniji je da Zeman menja svoje stavove i ponašanje da bi prikrio da je ruski agent.
Izvlačenje pogrešnih zaključaka nije svojstvo samo čeških „analitičara“. Naime, umesto da izbor Miloša Zemana tumače kao nezadovoljstvo savremenih Čeha Havelovom „slobodom“ i Klausovim kapitalizmom, oni su počeli da izražavaju žaljenje zbog toga. Time su, očevidno, stavili do znanja da ih narodne muke ne interesuju.
[/restrictedarea]U jeku antiruske medijske histerije u Češkoj, poznati političar Irži Vivadil, navodi ruski vladin list „Rosijskaja gazeta“, stvorio je na društvenim mrežama grupu „Prijatelji Rusije u Češkoj“. Inače, Vivadil je bio poslanik, senator i zamenik ministra pravde. Da po zapadnjake u Češkoj sve bude gore, on je to objavio u popularnoj TV emisiji jedne domaće televizije, a prilikom ispitivanja antiruske novinarke. Odmah posle emisije u grupu se učlanilo tri hiljade građana Češke. Neki Česi su njegov potez ocenjivali kao ekstravagantan, dok su mediji prećutkivali ovu temu. Međutim, broj članova „Prijatelja Rusije“ nastavio je da raste. Značajan broj čeških političara podržao je grupu, pružio otpor sankcijama Rusiji, dok ideja uvećanja vojnog budžeta u vezi sa događajima u Ukrajini, takođe, nije prošla. Protivnici Rusije su potom organizovali na internetu grupu „Neprijatelji Rusije“, ali je ona privukla mnogo manje pristalica.