Evropska komisija, grobar slovenačkog „Elana“

Za „Pečat“ iz Ljubljane Svetlana Vasović-Mekina

Ono što Slovenija nema hrabrosti da traži od velikih EU država, Evropska komisija diktira službenoj Ljubljani kako bi strani kupci mogli jeftino da kupe „paradnog konja“ slovenačke i nekadašnje jugoslovenske industrije

Elanu je suđeno da − bankrotira! To je suština zahteva koji je na adresu slovenačke vlade stigao ovih dana iz sedišta Evropske komisije. Brisel je u Ljubljanu poslao neuobičajeno oštar ultimatum − Sloveniji je dato svega 20 dana da odgovori na zahtev. Bio je to još jedan hladan tuš za slovenačke snove da će ulazak u Evropsku uniju doprineti da u državi počnu da teku med i mleko, te da će „ujedinjenje“ sa „starim“ EU državama obezbediti neslućeni prosperitet slovenačkoj privredi. Prošlo je 10 godina od ulaska u EU, a od napretka nema ni traga ni glasa, baš naprotiv; kako sada stvari stoje, ne samo da EU neće pomoći nekadašnjem „paradnom konju“ slovenačke industrije nego će bez zazora potopiti fabriku koja je još u doba SFRJ proizvodila skije i skijašku opremu, jedan od najpoznatijih brendova sa ovih prostora. Brisel ne zanima stara slava.

SUBVENCIJE I BANKROT „Elan“ je, podsetimo, zaslužan za mnoge inovacije u skijaškom sportu, a između ostalih, njegova zasluga je i pronalazak popularnih karving skija. Nije tajna da je „Elanov“ davni doprinos procvatu slovenačke ekonomije zaslužan što su se sve vlade trudile da pomognu fabrici koja se od 1991. naovamo bori sa posledicama nestanka jugoslovenskog tržišta, ali i ljutom konkurencijom sličnih, u svetu ništa manje renomiranih proizvođača sportske opreme. A upravo ta nesebična pomoć slovenačke vlade će, sva je prilika, sad „Elanu“ doći glave. Jer, otkako je Slovenija ušla u EU, državno subvencionisanje „gubitaša“ više nije u skladu sa tzv. „evropskim pravilima“. U EU je takva državna pomoć nekoj firmi − zabranjena. Stoga Evropska komisija traži od slovenačke vlade da u roku od 20 dana pokrene postupak koji će „Elan“ odvesti − u bankrot.

Brisel ne mari što će likvidirati jednu od najprepoznatljivijih i najjačih slovenačkih robnih marki, već brine kako da povrati 10 miliona evra „nedozvoljene (finansijske) pomoći“ koju je Slovenija bila dužna da od „Elana“ potražuje/istera još početkom ove godine. Dodatni problem predstavlja činjenica da tih 10 miliona evra ne treba vraćati direktno u državnu kasu, već slovenačkim paradržavnim fondovima, to su Kad (Kapitalni fond) i fond „Triglav naložbe“ (u prevodu: Triglav investicije). Evropska komisija (EK) je još 2012. godine usvojila zaključak da je Slovenija u prošlosti previše pomagala „Elanu“, a taj višak državne pomoći procenila je na 10 miliona evra. Još tada joj je zapoveđeno da taj novac „izvuče“ iz „Elana“ u roku od četiri meseca, ali to se nije dogodilo ni 20 meseci posle toga. Razlog? „Elan“ je − švorc. Spas vidi u pronalaženju nekog novog (stranog!) investitora, čemu se ne bi protivila ni Evropska komisija, ali takvog dobrotvora nema na vidiku. Što su uočili i u Briselu, pa su zatražili ekspresno vraćanje para, pod izgovorom da je očito došlo do (trajnog) „zastoja u privatizaciji“. Brisel je ovakav potez povukao u najgorem mogućem trenutku − ne samo da je ekonomska situacija u Sloveniji gora nego ikad nego je sve došlo „na naplatu“ u vreme kada stara vlada (premijerke Alenke Bratušek) odlazi, a nova vlada mandatara Mira Cerara još nije ni preuzela kormilo zemlje.

[restrictedarea]

Da rašomonijada bude kompletna, dosadašnja premijerka Alenka Bratušek se u međuvremenu sama, uprkos zgražavanju javnosti i protivljenju novog premijera (Cerara) kandidovala za unosno mesto komesarke EU i sva je prilika da će uskoro otići na superplaćenu poziciju u Evropskoj komisiji (prema izveštavanju ogorčenih slovenačkih medija: plata 20 hiljada evra mesečno, bez dodataka, u Sloveniji neoporezovana). Bratušekova, dakle, odlazi u organ EU koji je Sloveniji nametnuo ultimatum kojim će uništiti „Elan“! Cerarovoj vladi predstoji „misija nemoguće“ − ukoliko od „Elana“ proba da istera novce, oteraće fabriku pod led, a ako i „Elanove“ dugove (kao sve ostale tajkunske) proba da svali na pleća tzv. „loše banke“, odnosno da sve to podmetne novoosnovanoj „Kompaniji za upravljanje bankarskih potraživanja“ (slovenačka skraćenica: DUTB) onda bi Brisel u tom manevru ponovo mogao da prepozna „nedozvoljenu državnu pomoć“. I dok svi domaći mediji bruje od nezadovoljstva zbog diktata iz Brisela, iz seoceta Begunje, gde se nalazi „Elanovo“ sedište, stiže vest da će u slučaju da Evropska komisija ne odustane od svog nauma, pravni tim ove fabrike „iskoristiti sva sredstva koja ima na raspolaganju“. Istini za volju, takvih „pravnih sredstava“ baš i nema.

NEMAČKA UJDURMA Cela stvar možda i ne bi dogurala tako daleko da se nemački proizvođač skija „Marker folkl internacional“ nije žalio zbog protekcije koju je kod kuće uživao „Elan“, jer ga je 2007. i 2008. slovenačka vlada dva puta dokapitalizovala, pošto je grcao u problemima. Nemački konkurent je to shvatio kao atak; protestovao je jer slovenačka vlada tako, selektivno, protežira domaći „Elan“ nauštrb drugih unutar EU, a time „utiče na trgovinu među članicama“. Slovenija je odluku Evropske komisije probala da obori tako što je podnela žalbu Evropskom sudu u Luksemburgu; zvanična Ljubljana je od luksemburških sudija tražila da zamrznu odluke EK u periodu do donošenja pravosnažne presude, a to je potkrepila tvrdnjom da bi u suprotnom nastale „nepopravljive posledice“ jer bi bankrot „Elana“ izazvao agoniju više stotina porodica, pošto bi njihovi bližnji ostali bez radnih mesta.

Sve to je izazvalo crv sumnje u stvarne namere Evropske komisije. Da je objektivnost EK opravdano pod znakom pitanja, pokazala su otkrića domaćih medijskih poslenika koji su uočili da Brisel unutar Unije koristi duple aršine. Dok Evropska komisija izražava sumnju da je „Elan“ sposoban da preživi na tržištu, slovenački eksperti upozoravaju da je Slovenija u vezi sa usudom „Elana“ ponovo gurnuta u položaj „pokusnog kunića“. I podsećaju da EK naprasno zahteva od države da se pokori i ispuni uslov kakav do sada nije postavila mnogo većim kršiocima zabrane davanja državne pomoći. Razlika je samo u tome što pomenuti veći kršioci potiču iz većih i uticajnijih država, poput Nemačke. Analitičari upozoravaju da je cela ujdurma koju je zakuvala EK uistinu posledica pritisaka i snažnog lobiranja od strane austrijsko-švajcarske grupacije „Cameva“ koja je bila jedna od dva zainteresovana strana ulagača u nedavnom pokušaju preuzimanja „Elana“. U slučaju da „Elan“ sad bude gurnut u stečaj, rečena korporacija bi došla u posed onoga što bi ostalo na ruševinama begunjske fabrike gotovo badava, a svakako mnogo jeftinije nego u procesu kupovine od koje je − naprasno odustala.

Vodeći „Elanovi“ ljudi apeluju na slovenačku vladu da pruži zaštitu fabrici, uz napomenu da su njihovi proizvodi „odavno prešli domaće i evropske granice“. Najveća slovenačka komercijalna televizija POP TV ocenjuje mere Evropske komisije uperene protiv „Elana“ kao još jedan dokaz da su odluke EK „više štetne nego korisne“. U Sloveniji je ovakvo zamešateljstvo EK produbilo i strahovanja da lideri Unije vežbaju strogoću na malim i marginalnim državama EU, za interese onih velikih, bogatih i snažnijih.

Istina je da je zahtev EK neobičan i zato što je „Elan“ na spisku 15 preduzeća namenjenih prodaji; o planu slovenačke vlade da prodajom „porodičnih bisera“ izvuče državu iz bule − EK je bila redovno i više puta obaveštena. I ne samo to − EK je podsticala Sloveniju da prodajom preostale državne imovine (i „Elana“, između ostalih) pokuša da spasi državu od „grčkog scenarija“. Komisija je nameru slovenačke vlade uvažila i Sloveniji uslovno odobrila odlaganje vraćanja nedozvoljene državne pomoći (date „Elanu“) sve do privatizacije tog preduzeća. A onda se EK, iznenada, predomislila. Najnovije traženje stečaja „Elana“ naprečac, iako je jasno da je Slovenija time dva puta na gubitku (em će morati da vrati Briselu pare − onih 10 miliona evra – em neće inkasirati ništa jer ode šansa da „Elan“ kako-tako u dogledno vreme proda) Ljubljana proglašava nefer potezom Evropske komisije. To, međutim, nije jedini takav primer − Slovenija se, recimo, zbog politike Brisela i zahteva da ukine proizvodnju navodno „neracionalne“ šećerne repe, u prošlosti već odrekla svojih šećerana. Kasnije se pokazalo da je uništavanje te prehrambene industrijske grane bila velika greška, jer je skočila cena šećera na svetskom tržištu. Ali ni tu nije kraj evropskom „toplom zecu“. Sloveniju ista taktika EK očekuje i u vezi sa nacionalnim avio-prevoznikom „Adrija ervejz“. Nekadašnji JAT-ov rival na jugoslovenskom nebu, za razliku od srpskog pandana, još uvek nije pronašao uspešnog strateškog partnera (to jest stranog investitora) pa već godinama kuburi sa gubicima, a kap je prelila čašu kad je početkom ove godine izbio skandal zbog avio-karata koje je kompanija nekim viđenijim političarima i državnim funkcionerima prodavala ispod cene.

Evropska komisija je i povodom „Adrije“ (na sličan način kao u slučaju „Elana“) pokrenula istragu kojom osporava četiri dokapitalizacije sprovedene u periodu od 2007. do 2011. godine, teške 85,5 miliona evra. Iako u „Adriji“ tvrde da to nema veze sa državnom pomoći, izvesno je da Brisel na to gleda radikalno drugačije. Nije čudo što je jedan od domaćih satiričara ovakvo natezanje na relaciji Brisel − Ljubljana povodom sudbine „Elana“, a koje će se, izvesno, završiti loše po „domaće“, sveo na frazu: „Adrija ervejz“ − da se spremi!

[/restrictedarea] mikrozaйmы onlaйn zaйm na kartu na polgodamalenьkiй zaйm na kartuzaйm na 60000

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *