IPAK VEĆA ŠTETA OD KORISTI

Miloš Obradović

Srbija ovih dana ulazi u četvrtu godinu primene prelaznog trgovinskog sporazuma u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom, ali i dalje traje rasprava da li je jednostrana primena ovog sporazuma s naše strane donela dobro ili loše srpskoj ekonomiji. Poslednja iskra je sevnula u okršaju između predsednika Demokratske stranke Srbije Vojislava Koštunice i ambasadora Nemačke u Srbiji Volframa Masa. Koštunica je izjavio da je šteta za privredu Srbije zbog SSP premašila 500 miliona evra u protekle tri godine.

Obmanjivanje javnosti

“Da bi se sakrila i ova istina i ova šteta, na delu je najgrublje obmanjivanje javnosti, tako što se preferencijali i olakšice koje je Srbija od EU dobila još 2000. godine, krivotvorenjem prikazuju kao da je reč o dobiti od SSP. Istina je da je EU ove preferencijale i olakšice dala velikom broju država koje nisu i nikada neće biti članice EU”, saopštio je predsednik DSS-a.

Odgovor je bio iznenađujuće oštar za jednog stranog diplomatu nazvavši Koštunicu “lažovom”.

“Ko to tvrdi ili je neznalica ili je jednostavno lažov. Prema podacima Vlade Srbije, za tri godine primene sporazuma Srbija je izgubila manje od 500 miliona evra carinskih prihoda, ali su srpski izvoznici od izvoza u EU dobili milijardu i po evra. Jasno je da je Srbija dobila”, rekao je Mas.

Čini se da se oko iznosa koji je državni budžet direktno izgubio zbog sporazumom izazvanog smanjenja carina na uvoz iz EU i nema prevelikog razmimoilaženja između dveju strana. Koštunica govori o 500 miliona evra, dok je pre oko mesec dana vladina Kancelarija za evropske integracije objavila izveštaj da se radi o 423 miliona evra ukupne koristi evropskih firmi od izvoza na srpsko tržište. Taj gubitak se poklapa i sa smanjenjem budžetskih prihoda od carina koji su 2008. godine iznosili 64,7 milijardi dinara, a za 2012. planirani su na polovini te sume 34 milijarde dinara. Kada se uračuna promena kursa evra, razlika je još i veća. Prihodi po ovom osnovu će nastaviti da se snižavaju jer će u 2012. godini prosečna carina na uvoz robe iz EU iznositi 1,8 odsto, dok će prosečna carina na uvoz iz ostalih zemalja sa kojima nisu zaključeni povlašćeni sporazumi iznositi 6,2 odsto.

Nejasna računica o koristi

Drugi deo izveštaja, na koji se izgleda poziva i Mas, ističe da tri puta puta veću korist imaju srpske kompanije – i to od februara 2009, kada je Srbija započela primenu sporazuma, do novembra 2011 – od čak 1,395 milijardi evra, odnosno do kraja prošle godine 1,488 milijardi evra.

U izveštaju nije precizirano kako se došlo do ovog iznosa i koje su to tačno koristi za srpske izvoznike od sporazuma koji primenjuje samo Srbija, pošto još uvek parlamenti svih zemalja EU nisu ratifikovali SSP sa Srbijom.

Ekonomista Goran Nikolić ističe da su koristi koje su ostvarile nemačke kompanije izvozom u Srbiju, u skladu sa predviđenim sniženjem carinskih stopa, dok je računica o koristi za srpske kompanije prilično nategnuta.

“Pretpostavljam da su računali koliku bi carinu morale da plate srpske kompanije da se radi o nekoj trećoj zemlji koja nema povlašćen status niti ikakve trgovinske olakšice. Po tom proračunu i pri visini srpskog izvoza u EU, trebalo bi da carine za srpsku robu budu oko 11 do 12 odsto, što je stvarno nategnuto. Na stranu, to što bi izvoz bio verovatno manji da su više carine”, ističe Nikolić.

Recimo da su prema podacima Svetskog ekonomskog foruma prosečne ponderisne carinske stope za zemlje Evropske unije u 2010. godini bile 0,8 odsto.

Nesumnjiva šteta

“Nema sumnje da je Srbija pretrpela štetu zbog jednostrane primene SSP-a zbog rapidnog samnjenja carina na uvoz iz EU smatra Ljubodrag Savić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, ali ističe i mnogo veću štetu od ovog sporazuma, a to je zatvaranje domaćih preduzeća koja su postala nekonkurentna u trci sa evropskim kompanijama. On podseća da je EU Srbiji dala asimitrečne trgovinske povlastice 2000. godine ali i da sada, pošto je uvoz u Srbiju iz EU skoro dva puta veći nego izvoz iz Srbije, od SSP-a dvostruko veću korist imaju evropska preduzeća od srpskih.

“Srbija je očigledno izgubila neke direktne prihode od nižih carina, ali indirektne štete su daleko veće. EU kompanije su mnogo konkurentnije od domaćih, a posledica otvaranja granica prema njima je – zatvaranje domaćih preduzeća. To je teško izračunati, ali šteta nije mala. To nas je zadesilo u tranziciji od 2000. godine da na niskom nivou razvoja otvorimo granice za kompanije iz razvijenih zemalja i prostor za kupovinu jeftinih i nekvalitetnih proizvoda sa istoka. To je uništilo domaću industriju”, objašnjava profesor Savić.

Iako treba biti pošten i setiti se da je nama EU ukinula carine još 2000. godine, treba reći i da princip slobodne trgovine koji zastupa Svetska trgovinska organizacija i razvijene zemlje ide upravo njima u korist.

“Ideja STO je da se otvori svetsko tržište, da se ukinu carine i da se svi takmiče sa svima. Samo što nisu svi u istoj poziciji, pa onda to izgleda kao trka “fiće” i “mercedesa”. Uostalom pravila STO bogate zemlje koriste za ekspanziju u dobra vremena, a kada dođe kriza onda ih suspenduju. Tako SAD nacionalizuju svoju autoindustriju, a Nemačka subvencioniše svoje auto kompanije. To ne samo da nije u skladu sa principima STO, već ni u skladu sa politikom Evropske unije, ali niko ništa ne sme da kaže Nemcima”, ističe Savić.

Druga strana medalje o slobodnoj trgovini sa EU su ogromne vancarinske barijere u vidu rigoroznih standarda kvaliteta, sigurnosti, pakovanja, porekla robe… koje malo kompanija iz manje razvijenih zemalja može da ispuni. Često bi preduzećima iz Srbije jeftinije bilo da plate carinu nego da dokažu kumulativno poreklo robe.

Ekonomista Mlađen Kovačević napominje da nema sporazuma tamo gde samo jedna strana primenjuje taj sporazum i da se radi o pravnom apsurdu.

“Mi jesmo 2000. godine dobili trgovinske olakšice od EU, ali ta ista EU nanela je ogromnu štetu privredi Srbije sankcijama i bombardovanjem, da je to mala kompenzacija”, ocenio je Kovačević.

Izvoz Srbije u EU zemlje 2011. godine iznosio je 4,87 milijardi evra, 2010. godine 4,2 milijarde, a 2009. 3,2 milijarde evra. Uvoz iz EU, koji čini oko 57 odsto ukupnog uvoza Srbije, u prošloj godini iznosio je nešto preko osam milijardi evra, u 2010. godini sedam milijardi, a u 2009 – 6,1 milijardu evra.

 

Tabela:

Prihodi republičkog budžeta od carina

 

Godina              Prihod (u mlrd. dinara)

2007.                       57,38

2008.                       64,78

2009.                       48

2010.                       44,28

2011.                       35,2

2012.                       34*

Izvor: Ministarstvo finansija

*- predviđeni carinski prihodi budžetom za 2012.

Извор: http://www.balkanmagazin.net/kolumna/novosti_i_politika/ipak_veca_steta_od_koristi.xhtml

3 коментара

  1. ima li u ovoj zemlji, prepunoj raznog praznoslovlja, nekoga ko ce ciframa da iskaze tu “korist” od “evropskog puta” ( ali, onako – po nemackim standardima) ?! Kao nestrucan – odavno tvrdim , da se to – ne isplati ( vece steta od koristi za narod) ?!

  2. Gos, Nebitan! Ima Srbija veoma bitnih stručnih i patriotski
    svesnih stručnjaka za sve oblasti života jedne države. Ovu koji
    vladaju nedaju istinu da narod zna u kom je stanju opšti život
    u državi Srbiji svi problemi su vladarskoj oligarhiji. Samo
    promena vlast može i mora izvesti Srbiju iz ovog propalog stanja.

  3. Šta mislite, zašto je instalirana ova vlast? zato da radi baš ovako kako radi. Na štetu sopstvenoj zemlji. Pogledajte poslednji intervju S.Miloševiće pa ćete videti da je,nažalost,bio u pravu.Sve se događa kako je predvideo.Zbog toga je i ovako upakovana vlast ,posle poslednjih izbora.Umesto tri stranke u koalicionoj vladi,upakovali su 17. Svaka u odlučujućem momentu ima posebni zahtev koji se u poslednjem času ispuni (plati) i eto novog evropskog zakona.Trenutno je na čekanju izbor pomoćnika javnih tužilaca.Čeka se ispunjenje zahteva V.Draškovića,”nacionalnog evropejca”.Eto na šta nas je dovela ova “demokrtska”vlast.Demokratska, samo ako je na štetu sopstvenog naroda.U suprotnom je ako se bori za dobrobit.
    Zato narode,pamet u glavu, na sledećim izborima.Ne daj se prevariti,opet,slatkorečivim obećanjima onih koji su već jednom nekoga prevarili ili prekršili datu reč ili zakletvu.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *