Povratak na kombajn

Piše Danijel Cvjetićanin, Univerzitet Singidunum

Pred izbore potrebno je posejati seme optimizma. Najbolje je početi od žetve. Ima li ubedljivije slike prosperiteta i blagostanja od kombajna koji grabi preko žitnih polja?

Ne razumem šta je loše u tome što je predsednik Boris Tadić pomogao porodici Milovanović iz sela Kušiljeva u žetvi pšenice? Zašto je zbog toga postao predmet sprdnje u opozicionoj štampi? Zašto ga posle toga, čak i pripadnici druge Srbije (inače Beograđani po profesiji), prate podsmešljivim pogledima dok se šepuri sa svojim „djevuškama partijkama“ po beogradskim kafanama? Možda zato što su „drugu Srbiju“ nekada omiljeni idoli osvajali pesmicama –parodijama na sličnu temu? Ili zato što je „druga Srbija“ svoje građansko vaspitanje oslanjala na ismejavanje sovjetskog propagandnog filma u kojem, u gluvo doba noći, Staljin na Crvenom trgu pomaže trudbeniku da popravi traktor?

ŽETVA PRE SETVE
Predsednik je imao dobru nameru da pokaže koliko je žetva važna za Srbiju. I nije žalio truda, ni znoja (a bio je vruć letnji dan) da tu svoju nameru transparentno pokaže. Mislite li da bi bilo bolje da je umesto na žitna polja otišao u Prištinu da se izvinjava Hašimu Tačiju zbog pokušaja nekih „elemenata“ iz Srbije, u prošlosti, da spreče secesiju Južne pokrajine? Moje mišljenje je da ne bi bilo bolje! A to, uostalom, nije u agendi predsednika za ovo leto.
Pred izbore potrebno je posejati seme optimizma. Najbolje je početi od žetve. Ima li ubedljivije slike prosperiteta i blagostanja od kombajna koji grabi preko žitnih polja? Obilje  hlebnog zrna odagnaće strah od gladi, gubitka posla i poskupljenja, pa i paniku koju najavljuju ekonomisti kao „drugi talas svetske krize“ koja polazi iz SAD i Italije. Naši političari, ovaj put, krizu dočekuju sa već pripremljenim govorima, ali bez ozbiljnijeg plana štednje i racionalizacije. Kao ni plana za  ublažavanje jaza socijalnih razlika koje kriza nosi. A oni koji su razumeli da u kriznom periodu mogu da se formiraju grandiozna bogatstva, zahvaljujući brojnim „kriznim“ državnim intervencijama (šifra – otimačina), zadovoljno trljaju ruke.

DOK JEDNIMA NE SMRKNE…
Primetili ste već da je kod nas svaka kriza –  majka novih (impresivnih) kapitala, što je prirodna posledica rasprostranjenog uverenja da (odabranoj) manjini može da svane tek kad većini smrkne. I da se najveći kapitali stvaraju isključivo preraspodelom postojećeg bogatstva – što je suprotno načelima ekonomske teorije (i iskustvima ekonomske istorije razvijenijih zemalja).
Maštoviti političari (prepuni novih ideja)  ne kriju zadovoljstvo i optimizam zbog nadolazeće krize. U razdoblju ekonomskog sumraka – biće plena za sve koji se domognu vlasti ili njene blizine. Prilike su brojne, a političari će pozivajući se na „solidarnost u teškoj situaciji“ u svojim rukama koncentrisati veliki deo društvenog bogatstva. Oni znaju kako će ga raspodeliti. Pravedno – po evroatlantskom i stranačkom ključu.

RADOST KRIZE
Drugom talasu krize raduju se čimbenici vlasti, ali i njihovi kritičari. Jednima će kriza poslužiti kao dobar izgovor za sva nedela protiv privrede i naroda, a drugi veruju da će zaoštravanje socijalnih napetosti dovesti do konačnog kraja mrskog neoliberalnog modela. I jedni i drugi kreću u izbornu trku sa torbama punim interventnih mera i obećanja, za koje ni kasa kraljice Viktorije ne bi bila dovoljna. Svi imaju zajednički problem – kako obmanuti birače?
Zato će u narednih desetak meseci rasti akcije narodnih spasilaca i usrećitelja. Izborni štabovi već biraju slogane. A pošto će težište (i ovaj put) biti na ekonomskim pitanjima, na ceni su eksperti koji mogu da smisle nove interventne mere. Nove državne investicione planove, nove fondove solidarnosti, nove besplatne podele, nove subvencije i povoljne kredite (po mogućnosti bespovratne), nove socijalne dogovore i ugovore sa narodom. Dodajte tome državne dodatke za talente, trudnice, sportiste, invalide, zaslužne radnike i proverene pronalazače (ne zaboravite ni zapostavljene manjinske grupe, NVO, posebno nadarene za razvoj ili ometene u razvoju – svima je potrebna pomoć!)

SPISAK PRIORITETA
Obratite pažnju na investicije – investicije su osnov prosperiteta. Mislite na podsticanje ulaganja u nove tehnologije, nove infrastrukturne projekte (na lokalu, a naročito – u globalu), projekte koji zapošljavaju nove radnike (posebno one što obezbeđuju uštede u radnoj snazi),  kapacitete namenjene proizvodnji za izvoz, kao i pogone koji će obezbediti supstituciju uvoza. Setite se subvencija za preduzetnike početnike, kao i pomoć za gubitnike u prvom poslu. Ne zanemarujte fondove za stipendije i podsticanje mladih naučnih radnika, ali i onih starijih kojima (u nedemokratskom režimu) nisu pružene prave prilike.
Primetili ste da nije pomenuta kultura, prosveta, sport… (njihovo se valjda zna). Ali svakako ne smete zaboraviti formiranje fonda za obeštećenje nekadašnjih (eksproprisanih) vlasnika! Njima je potrebno dati pravednu naknadu. A ne bi bilo loše obezbediti sredstva za fond iz kojeg će u budućnosti biti obeštećeni savremeni tranzicioni dobitnici, koje zahuktale stranačke mašine danas efikasno lišavaju stečenog kapitala.

3 коментара

  1. Данас, на жалост, немамо једног Змаја да нас спаси од (српско-)хрватске латинице и енглеског!!! :(((

    http://www.cirilica-beograd.rs/Отворена-Писма/100905_52/

    Ода при погледу немачких фирми на српским дућанима
    усред Новог Сада

    Људи у животу неке ствари мењају, али менталитет остаје непроменљив. Појаве у људском менталитету које су жигосали још Стерија и чика Јова Змај постоје и данас, само су француски и немачки језик уступили место енглеском. Ова песма Јована Јовановића Змаја није постојала ни у једној његовој збирци. Неки „чувар Југославије“ је желео да она не дође пред читаоце. Чика Јова је био „дечији песник“, и његове поруке одраслима нису смеле да „узнемиравају јавност“. Фема је свој статус „доказивала“ изразима „микофо“ и „комифо“, а данашње Феме у ту сврху користе „бекстејџ“ и „фешн вик“. Погледајте данашње натписе на фирмама наших „бизмисмена“. Ето зашто људи своје ћирилично писмо избегавају: деловало би им као – издајник у њиховом лажном представљању! Комифо!

  2. Da ljudi uspeo sam da ovrsem, samo se pitam cime cu platiti vrsu. Jednostavno drzava me je tolko ovrla da mi nije ostala ni slama. Psenica jevtinija od jecma i kukuruza.Za litar nafte treba mi sedam do osam kila psenice.Samo na PDV-e ode kilo i po psenice.A taj sto primi predsednika u njivu mora da mu je decu zaposlio u opstinu jer samo tamo ova vlast moze da napravi nova radna mesta.Prosto ovrsi narod stvori dodatnu vrednost pa daj platu svojoj glasackoj masini. A ako tu nema dovoljno jednostavno se zaduzi sve ce to ovaj jadni narod da plati.Domacinski nema sta.Predlazem predsedniku sledeci put da ode kod nekog seljaka kad rastura stajnjak.

  3. Šta bi se dogodilo kada bi Srbija odlučila da se preorjentiše sa EU na prosperitetne zemlje BRIK-a, pre svega Rusiju?

    Šta bi se dogodilo kada bi Srbija uvela zaštitne carine za proizvode za čiju proizvodnju ima komparativne prednosti i zakonski za naredn, recimo 10 g. smanjivala carine za po 10% goišnje, što bi dovelo do konačnog ukidanja carina?

    Ako je tačno da Srbija proizvede poljoprivrednih proizvoda za godinu dana, što Moskva potroši za nedelju dana (tu informaciju sam pročitao u nekim novinama) onda je vezivanje Srbije za neki provincijski grad ili oblast spasonosno rešenje. Imate sigurno tržište i nama ostaje samo da organizujemo proizvonju, da je stalno unapređujemo i sukcesuvno proširujemo tržište.

    Uspostavljanjem carine iskoristili bismo domaću tražnju za unapređenje sopstvene proizvodnje. Domaćom proizvodnjom supstituisali bismo uvoz, a time i odliv deviza, koje bismo koristili za uvoz opreme u prehrambenoj industriji i time povećavali proizvodnju,veći stepen prerade ,time , veće zapošljavanje. Većim zapošljavanjem i većom proizvodnjom brže bi se punio budžet i lakše bi se servisirale zdravstvo,školstvo itd.

    Štra mislite, da li bi nam to dozvolili i pompgli nas naši PRIJATELJI iz EU?

    S poštovanjem.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *