Medvedevu ponuđen predizborni program

Piše Bogdan Đurović

Predsednik i premijer Rusije su okupili timove koji im razrađuju predizborne platforme, a KPRF je objavio spot u kojem najavljuje „kraj sveta“ za 2012. godinu, kroz obračun Dmitrija Medvedeva i Vladimira Putina

Da li će 2012. godina označiti kraj sveta, kako neki čitaju „nezavršeni“ kalendar Maja, pitanje je koje već dugo zabavlja čitaoce raznoraznih internet sajtova. U Rusiji se, međutim, ovih dana pojavilo jedno krajnje originalno tumačenje „kraja sveta“, kao političke borbe na život i smrt Vladimira Putina i Dmitrija Medvedeva na predsedničkim izborima u martu naredne, 2012. godine.

PUTIN. KORUPCIJA
U video klipu (http://www.youtube.com/watch?v=o-6iJqGzCrY), potpisan imenom Komunističke partije RF Genadija Zjuganova i osvanuo na zvaničnom sajtu ove političke stranke (pa ubrzo nestao), vešto i efektno su izmontirani kadrovi iz holivudskog filma „2012. Apokalipsa“ sa snimcima Medvedeva i Putina prilikom njihovih zvaničnih nastupa. Kulminacija nastupa kada obojica dohvataju oružje. Putin uzima samostrel i mašinsku pušku i leti avionom, dok Medvedev puca po njemu iz krupnokalibarskog mitraljeza. Sve se završava atomskim bombama.
Tako je to prikazano imaginacijom umetnika. Međutim, protekla nedelja obilovala je realnim signalima koji mogu da ukazuju na predstojeću konfrontaciju. Ili bar tako izgleda sa strane. Kao kruna svega, pojavili su se i predizborni programi Medvedeva i Putina…
Najpre je Medvedev održao sastanak Komisije za modernizaciju u gradu Magnitogorsk. I odatle direktno poslao poruku Putinovom kabinetu da je „investiciona klima u zemlji veoma loša“. „Korupcija ostaje faktor koji utiče na opštu ekonomsku situaciju. Stisak korupcije ne slabi, on steže za grlo celu ekonomiju. Rezultat je očigledan – novac beži iz naše privrede. Mi sa time ne možemo da se pomirimo. Ni ja, ni Vlada RF“, poručio je predsednik Rusije.
Da bi se još bolje shvatio kontekst Medvedevljevog pominjanja korupcije i Putinove vlade, valja znati da je tog istog dana širom Rusije deljen opozicioni pamflet pod nazivom „Putin. Korupcija“. Autori pamfleta, među kojima su Boris Njemcov i Vladimir Milov, samo su malo preradili svoje ranije delo „Putin. 10 godina“, o kojem je „Pečat“ ranije pisao. Zapravo, novi pamflet ne sadrži ništa novo u odnosu na prethodni, osim što je malo drugačije priređen.
I u njemu se poziva na izveštaj „Transparensi internešenela“, po kojem je Rusija u prošloj godini po indeksu korupcije zauzimala 154 mesto u svetu, od 178 zemalja. Prema mišljenju Njemcova i Milova – takve korupcije nije bilo ni u Jeljcinovo vreme.
Međutim, Jelena Pamfilova, generalna direktorka ruskog centra „Transparensi internešenela“, sipa autorima so na ranu. „Autori izveštaja sakupili su na jednom mestu sve što se ikada moglo čuti i nije bilo demantovano. To je neki skup informacija o kojima mogu da raspravljaju babe na ulici, ali koji ne može da pretenduje na potpunu objektivnost“, tvrdi Pamfilova. Na sličan način pamflet je okarakterisala i većina drugih eksperata za borbu protiv korupcije. Posebno im se zamerio šef druge opozicione liberalne grupacije Jabloko, Sergej Mitrohin. Njega, kaže, više zanima kada će Njemcov da napiše knjigu o sopstvenoj prošlosti i ulozi u kriminalnoj privatizaciji devedesetih godina, zajedno sa omraženim Anatolijem Čubajsom, kao i tadašnjoj „reformi“ energetskog sektora, kada je, podseća Mitrohin, Njemcov postao dolarski milioner. Njemcov na to odgovara da on „već 13 godina ne radi u vladi i bavi se privatnim biznisom“…

PRONALAŽENJE BUDUĆNOSTI
U ovom svetlu, zanimljivo je da istovremeno sa Njemcovom i Medvedev iz Magnitogorska akcentira korupciju i odapinje strelice ka Putinovoj vladi. Ali, ni to nije sve. Medvedev ultimativno traži da Putinovi ministri napuste mesta u upravnim odborima velikih javnih sistema koji posluju u uslovima konkurencije. Medvedev, zapravo, traži da ključni ljudi iz vlade napuste upravljačke pozicije u državnim gigantima poput „Gazproma“, „Transnjefta“, „Svjazinvesta“ ili „Aeroflota“. Time bi, kako ocenjuju analitičari, bila presečena „Putinova vertikala vlasti“ uoči predsedničkih izbora.
Sa druge strane, Institut savremenog razvoja (INSOR) koji radi pod pokroviteljstvom Medvedeva samo koji dan ranije objavio je predlog programa predsedničkog kandidata pod naslovom „Pronalaženje budućnosti. Strategija 2012. Nacrt“. Prema rečima direktora INSOR-a Igora Jurgensa, to je predizborni program namenjen Medvedevu. Ovde bi trebalo podsetiti na ranije predloge Jurgensa i INSOR-a, posebno one koji se tiču odnosa Rusije i NATO-a, gde se ovaj „trust mozgova“ zalaže za najtešnje veze sa alijansom i stupanjem u njeno članstvo.
Sada Jurgens ima ne manje radikalne ideje, kojima naoružava Medvedeva kao onim mitraljezom iz spota KPRF-a. INSOR predlaže da se izmene ili čak zakonski zabrane svi ključni elementi političkog sistema koji je stvarao Putin kao predsednik. Šta zapravo Jurgens nudi, najbolje se vidi iz njegovog predloga da se ukine Federalna služba bezbednosti (FSB) i da se zameni „Službom za zaštitu Ustava“, ona bi se borila „protiv ekstremizma, a ne protiv opozicije“. Dokle seže ova utopija, pokazuje i njegov stav da bi Rusija trebalo da se zbližava sa Zapadom, pa će joj strukture sile sve manje biti potrebne. Jurgens samo nije podsetio da su se na ovaj način ponašali Gorbačov i Jeljcin i svi znaju kako se njihovo „zbližavanje“ završilo. A jedini koji se složio sa svih 120 koraka koje Jurgens predlaže Medvedevu – jeste Boris Njemcov!
Opet, i Putin ima svoju „Strategiju 2020“ koju razrađuje ekspertski tim sastavljen od 21 radne grupe. Mada se konačna verzija očekuje tek krajem godine, a konkretni nacrti ne pre avgusta, Putin je ovih dana na sastanku sa stručnjacima zatražio da mu se već sada predaju završeni delovi platforme, kako bi vlada mogla odmah da počne sa njihovom primenom.
Sve nabrojano nije čitav spisak „zanimljivih kretanja“ poslednjih dana na ruskoj političkoj sceni, posebno aktivizirana posle javne polemike predsednika i premijera povodom Libije („Pečat“, br. 158). Recimo, poslednjih dana marta, u Permu i Čeljabinsku održani su protesti građana (800 i 400 ljudi), gde su demonstranti zahtevali od Medvedeva da smeni Putina sa mesta premijera. Do sada su uvek zahtevali da sam podnese ostavku.

MEDVEDEV. VAŠINGTON
Zanimljiv je i tajming kada se pojavila „strategija“ INSOR-a – odmah posle lokalnih izbora u Rusiji. Na njima je Putinova Jedinstvena Rusija prvi put pokazala određene znake slabosti, na primer u Kirovskoj oblasti gde je osvojila „samo“ 36,7 odsto glasova. Kao da su autori strategije procenili da je sad pravi trenutak da se izvrši dodatni pritisak na Putina.
I još jedan detalj, možda i najsimptomatičniji – Centralna izborna komisija RF, ključna prilikom brojanja glasova na predsedničkim izborima, ovih dana dobila je novog člana. I to ne bilo kog člana, već bivšeg predsednika republike Karačajevo-Čerkesije Borisa Ebzjejeva. I odmah se postavlja pitanje: da li je on tu „slučajno“ zalutao ili sa ambicijom da zameni dosadašnjeg predsednika CIK-a Vladimira Čurova? Čurova, koji je bio Putinov zamenik još u Gradskom komitetu Sankt Petersburga 90-ih godina. Jer, kako su primetili pedantni analitičari, bivši predsednici federalnih republika do sada još nikad nisu postajali članovi CIK-a. Ko će u martu brojati glasove – Čurov ili Ebzjejev?
Pred Medvedevom, ako želi u novi mandat, sada je težak zadatak. Ostaje mu veoma malo vremena da se jasno distancira od popularnijeg Putina i da pokuša da ubedi glasače da je njegov put ispravan. Put koji je popločao INSOR i čiji su putokazi usmereni ka liberalnom kapitalizmu, zapadnoj „demokratiji“, NATO-u i Vašingtonu. Da li Medvedev zaista veruje u to? I koliko je onih koji su spremni da ga na tom putu slede?
Otuda, ostaje još jedna mogućnost, koju pominju britanski „Bi-Bi-Si“ i nemački „Špigl“, da je čitava polemika Medvedeva i Putina zapravo inscenirana i da njih dvojica samo igraju svoje uloge u zajedničkom komadu. Ali, u tom slučaju Vašington bi morao da prizna da nisu urodili plodom napori PINE-a („Ojačano partnerstvo u severnoj Evropi“), koje je nedavno obznanio Vikiliks. Kako se tvrdi, ova grupa osnovana od strane Stejt departmenta (u nju ulaze SAD, Danska, Estonija, Finska, Letonija, Litvanija, Island, Norveška i Švedska), još 2008. godine razmatrala je inicijativu Stokholma da se između Putina i Medvedeva „zabije klin“ i da se javno podrži mlađi član tandema.
Ili je ovo ipak demonstracija njihovog uspeha? Ako je suditi prema dosadašnjim naznakama, u narednih mesec dana i to će biti mnogo jasnije.

5 коментара

  1. Nadam se da Rusi neće pogrešiti. Ko sa Zapadom tikve sadi, o glavu mu se obijaju. To pokazuju iskustva svih istočnih zemalja. Kome je kapital pomogao? Sve je investicija, a ona mora višestruko da se oplodi i vrati. To je Srbija debelo iskusila. Skroz se podala,a boljitka nigde. Veliki novac je ,navodno, ušao (oko 80 milijardi evra) ali se on u Srbiji samo proprao i vratio čist. Zato ,braćo Rusi,uzmite se upamet.Ne verujte Zapadnim hvalospevima i nekoj njihovoj demokratiji. S poštovanjem.

  2. Sećate se da su rusi izmislili odgovor na Hitlerovu taktiku ratovanja gde tuku jednom linijom i onda dolaze do centra i prestonice posle čega nastaje rasulo i haos a država kapitulira. Njihov odgovor je bio pravljenje više obruča koji od kojih su spoljni najslabiji i koji se prelivaju u sledeću liniju otpora koja je jača i tako što bi neko dublje ulazio u Rusiju to je otpor bio veći.
    Sada je taktika takva da novac i rušilačku snagu zapada “prihvata” Medvedev i time ih jasno kontrolišu u stremljenjima, a Rusjia dobija predizbornu trku.

  3. Lavrov 19. aprila u Beogradu

    Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov posetiće 19. aprila Beograd, rekli su agenciji Beta diplomatski izvori u Moskvi
    Lavrov će tokom trodnevne turneje po zemljama bivše Jugoslavije, koju započinje posetom Beogradom, posetiti i Crnu Goru, Sloveniju i Makedoniju.
    Premijer Rusije Vladimir Putin nedavno je posetio Sloveniju i Srbiju, a glavna tema razgovora bili su ekonomski odnosi, odnosno energetska saradnja.

  4. Identifikovan osumnjičeni za napad u Minsku

    Beloruska bezbednosna agencija KGB saopštila je da je identifikovan osumnjičeni za jučerašnji teroristički napad na stanicu metroa u centru Minska i da je potraga za njim u toku, ali nije dala više detalja o tome
    Ministarstvo zdravlja Belorusije saopštilo je danas da je u eksploziji na metro stanici Oktobarskaja život izgubilo 12 osoba, a 126 ih je povređeno, prenosi AP.
    Prema izveštajima lekara, u ovom trenutku 22 osobe su u kritičnom stanju, a direktor Urgentnog centra u Minsku Viktor Sirenko rekao je da je dosta ljudi ostalo bez ruku ili nogu.
    Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko sinoć je izjavio da bi iza terorističkog napada u centru Minska mogle da stoje “strane sile”, ali nije isključio ni mogućnost da krivce treba tražiti u zemlji.

  5. Ma opasni su Rusi. Nadam se da je ovo u vezi Medvedeva i Putina samo jos jedna njihova igrica 🙂

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *