Partizanova nemoć u Ligi šampiona

Piše Marko Marković

A ovde je partizan u dominantnoj ulozi! Gde nam je onda domaći fudbal?

Negde, otprilike pedesetih godina, dakle pre šest decenija, fudbaleri Partizana bili su, na zimskim pripremama, u Egiptu.
U to vreme, baš dok su oni trenirali, u prijateljskoj režiji ugovoren je meč između reprezentacija dve nacije.
I ništa tu ne bi imalo da se naglašava, izdvaja, da nije lansirana ideja „Kad je već tamo naš poznati i popularni klub prvak države, zašto se samo ne pošalju dresovi sa nacionalnim grbom i pošto je u redovima naše ekipe devet standardnih reprezentativaca, zar oni ne mogu da budu i kompletna reprezentacija?“
Čak se išlo dotle, da selektorska komisija Lemešić, Tirnanić i Arsenijević odmah dođu u Egipat sa dvojicom, trojicom igrača, i eto kompletnog izdanja izabranog tima Jugoslavije.
Ipak, neko je primetio „Da domaćin može da se uvredi ukoliko, kao nacionalna selekcija nastupi klub“ – pa je ipak u meč, u glavnom gradu Kairu, išla drugačija postava.
Znači Partizan je, u jednom trenutku, bio toliko moćan da je čak imao kvalitet najjačeg izdanja, na reprezentativnom nivou, samo je šteta što onda nije još postojala Liga šampiona. Gde bi se zaustavio NAŠ PARNI VALJAK?
A kakva je situacija sada, u redovima tog istog kluba.
Da nije novopridošlog golmana Stojkovića – Partizan bi davao, za sastav nacionalne postave samo jednog igrača: Radosava Petrovića! On je dobijao mesto na spisku doskorašnjeg selektora Antića, mada je ređe nastupao. I niko više!
Sada je kormilo izabranog tima preuzeo Vladimir Petrović – Pižon. Koliko će on ceniti umeće i kvalitet mladog Petrovića?
Ne bi, na primer, iznenadilo i da ga „ZABORAVI“, s obzirom na to da Pižon najavljuje korenite izmene u stilu igre, u preostalim susretima u kvalifikacijama za Evropski šampionat. Jer, očigledno, u redovima našeg sastava nešto ozbiljno škripi. Videlo se to i na Mondijalu u Južnoj Africi, a i posle u mečevima sa Slovenijom i Estonijom, u Beogradu, u tekućim eliminatornim borbama za nastup na prvenstvu kontinenta, kada smo izgubili kao domaćini u Beogradu pet teško nadoknadivih bodova.
Da su, kojim slučajem, u nacionalnom šampionatu pravila takva, da omogućuju da jedan klub konkuriše za titulu sa dva sastava – veruje se PARTIZAN bi zauzeo prvo i drugo mesto, u konačnom sledu najboljih klubova Srbije!
Sve to, naravno, zvuči apsurdno kada se analizira učinak u Ligi šampiona. Četiri utakmice, isto toliko poraza. Onda 360 minuta nije postignut nijedan gol iz igre! Ne računa se Kleov pogodak iz penala protiv Arsenala.
Mladi i perspektivni trener Stanojević, doslovce je izjavio posle meča sa Portugalcima (0:1) „Da ga je sramota kako je igrao njegov  tim sporo, bez ritma“.
Mi samo dodajemo! Ličilo je to na RAMONU I TVISTA.
Sudar starovremenskog i modernog doba.
Kada se objavljuje sastav, za neki ovdašnji okršaj u Super ligi – šef stručnog štaba „crno-belih” uvek ima novu varijantu.
I koju god da primeni – jasno je – BIĆE SUPERIORNI.
Na primer, prvi, najjači tim, mogao bi da izgleda ovako.
Stojković – Miljković, Lazevski, Jovanović, Krstajić– Petrović, S. Ilić, Fejsa (povređen i uskoro se vraća na teren), Moreira – Kleo, Iliev.
Ali, šta da se radi sa preostalim, isto tako zapaženim fudbalerima? Jer, njihove mogućnosti nisu ništa manje, od već navedenih, iz nazovimo ga tako NAJJAČEG TIMA!
Ili čekaju pravu šansu, ili povremeno i nastupaju.
Ilić– Stevanović, Kizito, Savić, Stanković – Kamara, Babović, Smiljanić, Davidov– Bogunović, Boja.
Stasavaju i čekaju priliku: daroviti golman Živković, Šćepanović, Nastasić, Brašanac.
Zaista, „ZLATNE REZERVE“. I svetla budućnost Partizana, s obzirom na to koliko su talentovani i perspektivni!
I sada uporedite i vi sami.
Zar bilo koji sastav, od ova dva Partizanova, nije jači od svakog iz Super lige? Pa i, recimo, Crvene zvezde?
No, ako se uporede doskorašnji učinci izabranika trebera Stanojevića, na internacionalnoj sceni i uloga u domaćem šampionatu, zar to i nije pravi pokazatelj – gde nam je trenutno domaći klupski fudbal.
Utisak je – nikada nije bio na nižim granama…

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *