NATO podržava Srbiju bez Kosova

Piše Uglješa Mrdić

Nije usledila nijedna reakcija iz Vlade Srbije, kao ni kritika na račun čelnika NATO-a koji se javno zalažu za nezavisnost nelegalno proglašene države Kosovo i podržavanje stvaranja albanske vojske na teritoriji srpske pokrajine

NATO je nastavio javno da podržava rasparčavanje Srbije i stvaranje nelegalne države Kosovo. NATO je pozdravio poboljšanje odnosa Kosova sa Srbijom i poručio Srbiji da je NATO i za nju otvoren. Nažalost, reakcije zvaničnog Beograda na ove zaključke sa lisabonskog samita NATO-a ne postoje.
Sa Samita Severno-atlantskog vojnog saveza je poručeno da NATO „pozdravlja izraženu opredeljenost Vlade Srbije za evroatlantske integracije i jačanje saradnje između NATO i Srbije, uz ponavljanje otvorenosti za buduće težnje Srbije, uključujući korišćenje prilika koje pruža NATO partnerstvo za politički dogovor i praktičnu saradnju“.
U delu deklaracije koji se odnosi na delovanje Kfora na Kosovu i Metohiji, lideri NATO-a ocenili su da poboljšanje bezbednosne situacije vodi ka manjem, fleksibilnijem i odvraćajućem prisustvu NATO snaga.
„Redukovanje trupa na Kosovu biće uslovljeno okolnostima i zavisiće od političke procene“, navedeno je u tekstu.
„NATO podržava dijalog Beograda i Prištine, a vojnici Alijanse će ostati na Kosovu onoliko koliko je potrebno da se izvrši zadatak“, neki su od zaključaka samita Alijanse u Lisabonu koje izdvajaju prištinski mediji.
Na taj način čelnici NATO jasno su poručili da podržavaju jačanje diplomatskih odnosa Srbije s jedne, a Kosova s druge strane.
Posle takvog saopštenja nije usledila nijedna reakcija iz Vlade Srbije, kao ni kritika na račun čelnika NATO-a što se javno zalažu za nezavisnost nelegalno proglašene države Kosovo.
List „Koha ditore“ naglašava da Balkan ostaje zona od posebne važnosti za NATO u budućnosti.“
„Zalagaćemo se za bezbednost i stabilnost na celom Balkanu. Kfor ostaje na Kosovu, na osnovu Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN, kako bi podržao stabilnu, mirnu i multietničku atmosferu, sarađujući sa relevantnim akterima, posebno sa misijom EU na polju reda i zakona, sa policijom Kosova, na osnovu usvojenih procedura sa odlukama NATO-a“, navodi se u deklaraciji samita koju prenosi list.
U dokumentu se pozdravlja i povećanje kapaciteta Bezbednosnih snaga Kosova (BSK), čiji je, inače, komandant jedan od vođa terorističke organizacije tzv. Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) Sulejman Selimi zvani „Sultan“.
„Pozdravljamo postignuti napredak BSK pod nadzorom NATO-a i Kosovske policijske službe (KPS). Imajući u vidu poboljšavanje bezbednosne situacije, Kfor se kreće u pravcu jedne manje brojčane snage, koja će biti fleksibilnija i koja će sprečavati nerede. Očekujemo da ovaj proces tranzicije, koji podrazumeva dalje smanjivanje trupa, traje onoliko koliko nam uslovi dozvoljavaju“, ističe se u zaključcima sa Samita.
Zamenik premijera Kosova u ostavci Hajredin Kuči izjavio je da će Kosovo ući u NATO sa svojom vojskom, a ne sa BSK.
Kuči je za dnevnik „Koha ditore“ rekao da je Vlada Kosova dobila obećanja međunarodnih partnera da će posle 2012. početi proces transformacije BSK u vojsku koja će se posle toga učlaniti u NATO.
„Učlanjenje u NATO je u našem interesu, ali i u interesu drugih, a to se vidi kao doprinos za mir u regionu. Dobili smo obećanja da ćemo biti deo ovih mehanizma paralelno sa izgradnjom kapaciteta Bezbednosnih snaga Kosova“, rekao je Kuči.
On nije precizirao od koga je Vlada Kosova dobila obećanja da će posle 2012. početi transformacija BSK, ali je naveo da su te snage već spremne da učestvuju u međunarodnim mirovnim misijama, dok će „posle 2012. dobiti status vojske“.
Jedina zvanična reakcija iz Vlade Srbije usledila je od ministra odbrane Dragana Šutanovca, on se kao i njegove kolege nije želeo baviti zaključcima sa Samita. Izjavio je da činjenica da se srpski sistem bezbednosti pominje u pozitivnom kontekstu i na Istoku i na Zapadu, pa tako i na samitu NATO-a, govori da taj sistem i način na koji funkcioniše Ministarstvo odbrane imaju veoma visok nivo respekta u odnosu na okruženje i širi kontekst u Evropi.
Šutanovac je povodom dvodnevnog Samita NATO-a u Lisabonu rekao da to govori i da su reforme koje su sprovedene priznate i prihvaćene na obe strane. Sledeći korak u odnosima sa NATO, prema Šutanovcu, jeste jačanje pozicije Srbije u alijansinom programu „Partnerstvo za mir“, kao i jačanje saradnje sa Evropskom unijom, kroz odbrambenu politiku koju Unija vodi. A Kosovo? Na to Šutanovac očigledno ne želi da odgovori, kao i većina njegovih saradnika u Vladi Srbije…
Ako nisu predstavnici vlasti prokomentarisali aktuelnu situaciju, jeste naš ugledni glumac Petar Božović, koji sprema predstavu u Ateljeu 212 „Kraj partije“ i koji je početkom ove nedelje za list “Politika” izjavio: „Vojska nam je slabija od lovačkog društva“, ali zato „naš ministar odbrane Dragan Šutanovac otputuje po mišljenje u Norvešku, da sa tamošnjim ministrom odbrane razgovara o važnim pitanjima“.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *